BILLY ELLIOT

SAmostalni rad

INFORMACIJE ZA SAMOSTALAN RAD

 

 

POJMOVNIK

BALETNI FILM – igrani film koji tematizira događaje vezane za baletne predstave i umjetnike. Baletni film je podvrsta glazbenog filma što je nadžanrovska odrednica za svaki film ili žanr u kojem glazba ima vodeću tematsku ili prezentacijsku funkciju.

DRAMA – filmski žanr s glavnim junacima zaokupljenim svojim društveno-psihološkim problemima. Ovisno o tematskom naglasku razlikuju se socijalna drama i psihološka drama.

FILMSKA GLAZBA – glazba koja je sastavni dio filmskog izlaganja. Razlikuje se po izvoru, na prizornu ili ambijentalnu glazbu, kojoj je izvor u prikazivanome prizoru, i na neprizornu ili popratnu glazbu, koja ne pripada prizoru nego je dodana kao pratnja filmskom prikazivanju. U nijemom filmu popratna se glazba u pravilu izvodila u kinu.

FILMSKI ROD – velik skup filmova sa zajedničkim strukturalnim značajkama koje pogoduju određenom psihosocijalnom učinku. Rodom se drže igrani, dokumentarni, obrazovni, propagandni, animirani i ekeperimentalni film (no oni nisu međusobno isključivi pa filmovi mogu kombinirati rodnu pripadnost). Kriteriji uključivanja u različite rodove raznovrsni su, no u prvom redu se razvrstavaju prema tome služe li pretežito maštalačkim razradama (odnosno tzv. fikcionalnosti – igrani, animirani i eksperimentalni. film) ili im je najvažnije informiranje o stvarno zatečenom stanju stvari u svijetu (odnosno služe li tzv. faktivnosti – dokumentarni i obrazovni film).

GLUMAC – osoba koja utjelovljuje (glumi) scenarijski zamišljene likove u filmu (koja ostvaruje ulogu).

IGRANI FILM– filmski rod koji čine filmovi usredotočeni na uobičajeno pripovijedno predočavanje zamišljenih svjetova i zbivanja. Igrani se film posebno scenarijski zamisli, scenografski pripremi i glumački odigra. Osobite podvrste igranog filma nazivaju se filmskom vrstom ili žanrom. Igrani film dominira svjetskom kinematografijom.

KADAR – jedinica filmskog izlaganja, dio filma u kojemu se bez ikakvih promatračkih prekida prati prizorno zbivanje. Kadrovi se u filmskom djelu međusobno razdvajaju montažnim prijelazom.

KUT SNIMANJA (RAKURS) – nagib promatranja snimanog predmeta. Kad se prizor promatra odozgo prema dolje, kadar je iz gornjeg rakursa, a odozdo prema gore iz donjeg rakursa. Jaki donji rakurs naziva se i žablja perspektiva, a krajnji gornji rakurs ptičja perspektiva.

PLAN – udaljenost glavnog predmeta promatranja u kadru od točke promatranja. Plan, odnosno promatračka udaljenost, utvrđuje se prema tome u kojoj mjeri predmet promatranja zauzima vidno polje (izrez kadra). Pri određivanju te mjere obično se služi veličinom ljudskog lika.

PLANOVI

  1. detalj – plan u kojem izrez kadra obuhvaća djelić nekog predmeta (npr. nečiji nos, pištolj na stolu, itd.). U narativnom filmu se najčešće upotrebljava kao kadar na koji valja obratiti pozornost.
  2. krupni plan – filmski plan u kojem izrez kadra obuhvaća ljudsko lice, odnosno ljudsku glavu. Upućuje na vrlo blisku, intimizirajuću, promatračku udaljenost od ljudi i predmeta.
  3. blizu – filmski plan kojemu izrez kadra obuhvaća čovjekovo poprsje.
  4. srednji plan – filmski plan u kojemu izrez kadra obuhvaća središnje likove ljudi u cijeloj njihovoj veličini. Često se koristi kao temeljni kadar
  5. polutotal –- filmski plan u kojemu se promatra dio veće ambijentalne cjeline (jedan dio sobe, dio ulice, dio gradskog trga, dio prepoznatljiva krajolika i sl.). Upućuje na veću promatračku udaljenost.  
  6. total (također: daleki ili vrlo daleki plan) – filmski plan u kojemu izrez kadra obuhvaća cjelinu nekoga većeg ambijenta (koncertnu dvoranu, gradski trg, cjelovit krajolik i sl.). Obilježava promatračku udaljenost s koje se mogu opažati samo opće crte promatrana ambijenta, često u opisne svrhe.

SCENARIJ – književni predložak u kojemu se razrađuje prizorna strana odnosno scene budućeg filma. U igranofilm. scenariju razrađuje se prizorno radnja filma uz specifikaciju ambijenata, likova i njihovih pojedinih postupaka i dijaloga. Dijalozi su obično izdvojeno pisani, a teži se i posebno označavati pojedine scene.

Višnja Vukašinović

ZA ČITANJE I ISTRAŽIVANJE

Korisne mrežne stranice i članci o filmu: http://www.filmcritic.com/review.php?movie=4464

Korisne mrežne stranice o upotrebi filma u nastavi: http://www.filmski.net/

POPIS KORIŠTENE LITERATURE

Kragić, B., Gilić. N. (2003.) Filmski leksikon, Leksikografski zavod

Mikić, Krešimir (2001.) Film u nastavi medijske kulture, Zagreb: Educa

Peterlić, Ante, ur. (1986./1990.) Filmska enciklopedija 1 i 2, Zagreb: Jugoslavenski leksikografski zavod Miroslav Krleža

 

POPIS PRILOGA

POPIS RADNIH LISTOVA

RADNI LIST 1 – FILMSKI PLANOVI

POPIS SLIKA U GALERIJI

 

 

POPIS VIDEO ISJEČAKA

Kontakti

Edita Bilaver Galinec, dipl.oecc. 
predsjednica Udruge Djeca susreću umjetnost  
Mobitel: +385 98 729578 
E-pošta: e.galinec@sedmikontinent.org 
www.sedmikontinent.org

Ivana Jakobović Alpeza, prof. hrvatskog jezika 
voditeljica  programa 
Udruga Djeca susreću umjetnost  
Mobitel: +385 98 251274 
E-pošta: i.alpeza@sedmikontinent.org 
www.sedmikontinent.org

Udruga Djeca susreću umjetnost zadržava autorska prava na predmetni edukacijski materijal ANALIZA animiranog filma koja je sastavni dio programa Udruge pod nazivom SEDMI KONTINENT

Zabranjeno je neovlašteno kopiranje ili distribuiranje dijelova ili cijelog projekta. Projekt podliježe pravima Zakona o autorskim pravima.
Vlasnik autorskih prava je udruga Djeca susreću umjetnost.

Copyright © 2018 Sedmi kontinent

Powered by Protagonist

Koristimo kolačiće (cookies) kako bismo poboljšali funkcionalnost stranice i omogućili vam bolje korisničko iskustvo