![](https://sp-ao.shortpixel.ai/client/to_webp,q_lossless,ret_img,w_980,h_968/https://www.sedmikontinent.org/wp-content/uploads/2020/01/cookie_iconic-1.png)
Koristimo kolačiće (cookies) kako bismo poboljšali funkcionalnost stranice i omogućili vam bolje korisničko iskustvo
1. Uvodni dio – motivacija (15 min)
Voditelj se predstavlja i potiče učenike da iznesu svoje dojmove o odgledanome filmu. Nakon što učenici iznesu svoje dojmove i doživljaje, pri čemu ih stalno treba poticati da ih pokušaju argumentirati, voditelj analize treba potaknuti učenike da pokušaju objasniti značenje ovakvog pogleda na poznate bajke. Potpitanjima učenike treba navesti na razumijevanje prenesenoga značenja misli i na povezivanje temeljne ideje filma sa svakodnevnim situacijama koje su im bliske. Voditelj ih može pitati i jesu li dosad čitali druge priče ili gledali druge filmove koji su se bavili istom ili sličnom temom.
2. Središnji dio – razrada (25 min)
Nakon što su učenici iznijeli svoje dojmove o filmu, usporedili Grimmove bajke i film te komentirali temeljnu ideju filma, voditelj prelazi na središnji dio analize filma koji treba temeljiti na usmjerenome razgovoru o izabranim isječcima iz filma.
Na početku voditelj učenike treba pitati znaju li kakvi su to animirani filmovi (ili njima bliži termin – crtani filmovi/crtići) i kako ih najlakše mogu razlikovati od drugih filmova. Nakon što netko od učenika objasni da su to filmovi koji nastaju nizanjem crteža ili sl., a ne snimanjem ljudi, voditelj ih treba pitati je li animirani film Buntovni stihovi nastao crtanjem.
Potom im treba objasniti kako se animiraju crteži, voditelj se može pomoći prezentacijom da kratko ponovi tehnike animacije.
Nakon što se učenike navede na zaključak da su u tome isječku kombinirani „tradicionalna“ animacija crteža i računalna, ulazimo u priču o filmskim izražajnim sredstvima.
Voditelj pita učenike misle li da je ovaj animirani film nastao na osnovu slikovnice kao i njima dobro poznati animirani filmovi nastali prema ovim navedenim bajkama. Napominjemo da je i ovaj film nastao prema jednoj poznatoj slikovnici.
Voditelj/ica učenicima potom zadaje zadatak da pažljivo promotre sljedeći isječak iz filma i pokušaju uočiti koju boju uočavaju u ovoj sceni (ISJEČAK 1). Isječak prikazuje bijes maćehe i dominira crvena boja. Kad je netko ljut često se prikazuje crvenom bojom, čak i emotikon u porukama. Da je scena prikazana u nježno plavoj – bi li ostavila isti dojam na nas? Je li boja važna?
U drugom isječku (ISJEČAK 2) vidimo vukove s jedne strane i grad s druge – kako su obojani, što nam možda donose te slike, te boje? Opasnost, privlačnost nedozvoljenog za vukove, kontrast grad – šuma…
U trećem isječku (ISJEČAK 3) prikazana je Crvenkapica tužna zbog nestanka prijateljice i spremna na sukob. Pitamo ih što se to promijenilo na Crvenkapici?
Zbog čega? Izgubila je prepoznatljivi crveni plašt, možda je i odrasla i suočila se s opasnostima života.
Voditelj/ica se potom može osvrnuti na činjenicu da je u tome isječku, kao i u cijelome filmu, glazba iznimno važna te tako najaviti sljedeću temu kojom će se baviti analiza.
Voditelj prelazi na ISJEČKE 4 i 5. Četvrti isječak je šum i to možemo posvijestiti djeci, a kasnije (ISJEČAK 5) se prikazuju prijateljice u vedroj igri na procvjetaloj livadi, a zatim iznenadna opasnost. Pozivamo učenike da zatvore oči i kažu nam kako se osjećaju dok slušaju scenu iz filma i o kojoj se radi, što misle? Prikazuje se peti isječak i razgovara s učenicima pri čemu se učenike navodi na zaključke sljedećim pitanjima: Što se događa u odgledanome dijelu filma? Kako smo to mogli pročitati iz glazbe? Pjev ptičica, a zatim glazba koja je dramatična, napeta.
Nakon razgovora o petom isječku učenicima treba prikazati i ISJEČAK 6 i potom ih pitanjima navesti da ih usporede te da tako osvijeste neke od funkcija glazbe u filmu. Uz šesti isječak mogu se postaviti neka od sljedećih pitanja: Kako biste okarakterizirali Snjeguljicu? Što razlikuje prethodni od ovoga ulomka iz filma? Kakve boje prevladavaju? Kako boje utječu na ugođaj u prethodnom, a kako u ovome ulomku? Kakve osjećaje u vama pobuđuje glazba, što se dobilo ovom glazbom i ovim bojama? Jesmo li uštedjeli na vremenu? Da smo sve to pričali trajalo bi znatno dulje?
Voditelj učenicima može prikazati i ISJEČKE 7 i 8 te ih ponovno navesti da promotre kakav je odnos glazbe i zbivanja u odabranim scenama. Sedmi isječak prikazuje kombinaciju glazbe i šuma, zvuk šibice, napeta glazba, pobjeda Crvenkapice. Osim što je glazba u dvama isječcima iskorištena za stvaranje istog ugođaja,obje glazbe su skratile i ubrzale radnju. Prikazivanje ovih isječaka stoga se može iskoristiti za produbljenu analizu funkcije glazbe u filmu i za navođenje učenika da temeljitije komentiraju život djevojaka i po čemu se razlikuju od likova u polazišnim bajkama. Djevojke stvari uzimaju u svoje ruke, za razliku od likova iz klasičnih bajki koje čekaju da ih se izbavi, pasivne su.
3. Završni dio – sinteza (5 min)
Voditelj/ica analize učenike pitanjima ili ponovnim puštanjem jednoga od prikladnih isječaka (ISJEČAK 11.) treba ih navesti da se pokušaju prisjetiti, potaknuti s nekoliko kratkih pitanja, ključnih pojmova kojima su se koristili analizirajući film: animirani film, animacija crteža, vrste animacije lutaka, uloga (funkcija) glazbe u filmu. Učenici bi svakako morali osvijestiti različite elemente umjetničkoga djela o kojemu su razgovarali.
Slijede prijedlozi aktivnosti koje učitelji/ce mogu (u različitim kombinacijama ili u kakvom drugom obliku) izvesti sa svojim učenicima na redovnoj nastavi na satu hrvatskoga jezika ili likovne kulture u danima nakon što su sa svojim učenicima posjetili kino i odgledali film (te sudjelovali na vođenoj analizi).
Učitelj/ica učenike može navesti da na satu hrvatskoga jezika temeljitije usporede po grupama jednu bajku koju su čitali, s bajkom u filmu koji su pogledali u kinu i pritom učenicima može objasniti pojam „obrade“ (adaptacije) jednoga umjetničkoga djela u drugome/drugim umjetničkim djelom, a zatim i drugačije obrade iste teme.
Moguće je za predloženu aktivnost koristiti neku vrstu Venova dijagrama, ili tip tablice, slično – različito.
Učitelj/ica na satu likovne umjetnosti učenicima može zadati zadatak da, na njihovoj dobi primjeren način i primjerenom tehnikom, prikažu neku od scena iz filma koja ih se najsnažnije dojmila. Mogu kombiniranjem kolaža, starih novina i crtanja na papiru osmisliti svoje likove poznatih bajki.
Učitelj/ica na satu glazbene umjetnosti učenicima može pustiti glazbu različitih instrumenata i tražiti učenike da razmisle za kakvu bi to filmsku scenu iskoristili – tužnu, sretnu, napetu, smiješnu. Može se implementirati učenje o različitim instrumentima ili nekim poznatim skladbama.
Zabranjeno je neovlašteno kopiranje ili distribuiranje dijelova ili cijelog projekta. Projekt podliježe pravima Zakona o autorskim pravima.
Vlasnik autorskih prava je udruga Djeca susreću umjetnost.
Copyright © 2019 Sedmi kontinent
Powered by Protagonist
Koristimo kolačiće (cookies) kako bismo poboljšali funkcionalnost stranice i omogućili vam bolje korisničko iskustvo