AKTIVNOSTI NAKON PROJEKCIJE FILMA

Prikaz artikulacije nastavnoga sata:

1. Uvodni diomotivacija (5-10 min)

– razgovor o dojmovima o pogledanom filmu

2. Središnji dio – razrada (25 – 35 min)

Različitim igrama i razgovorom obrađujemo filmska izražajna sredstva i filmske pojmove:

– filmska priča, redoslijed događaja

– likovi (glavni i sporedni) i etička karakterizacija

– glumac i gluma (naturščik)

– zvuk u filmu: govor, zvuk, glazba.

 

3. Završni diosinteza (5 – 10 min)

 – izvođenje filmološkog pojmovlja iz zajedničkih uvida dobivenih skupnim radom

– stvaralački rad

Nakon što su pogledali film, usustavili dojmove  i razgovarali s gostom, učenici iskazuju svoj doživljaj filma. Voditelj/ica u razgovoru s učenicima usmjeravanja iskaze učenika.

Kako vam se svidio film? Koji su vaši dojmovi i reakcije o pogledanome filmu?

U razgovoru s učenicima primjećujemo kako im se pojedine scene sviđaju, a druge ne sviđaju. Stoga će svi učenici na tren postati filmski kritičari koji će ocjenjivati film (pojašnjavamo navedeni pojam). Učenike podijelimo u grupe. Svaka grupa dobiva kartonske ocjene od 1 do 5. Učenicima je na raspolaganju pet minuta za dogovor koju će ocjenu dati filmu. Nakon što završe s međusobnim konzultacijama unutar grupe, jedan od učenika podiže ocjenu i pojašnjava zašto su se kao grupa odlučila za tu ocjenu. Pri tome trebaju obratiti pozornost na ono što ih se osobito dojmilo, koji je po njima najbolji dio filma, koje scene u filmu bi posebno izdvojili i sl.

Cilj je čitanja ocjena i slušanja obrazloženja razviti kritičko mišljenje u djece, osvijestiti važnost argumentacije svojih stavova, ali i razvijati timski rad i uvažavanje tuđega mišljenja.

ISTRAŽIVAČKA RASPRAVA

Aktivnost 1

Redoslijed događaja – filmska priča

Učenicima se prikazuju kadrovi iz filma te ih se vođenim razgovorom potiče na prisjećanje redoslijeda događaja u filmu.

Vođeni razgovor

(Voditelj/ica postavlja pitanja i pokazuje fotografije, odnosno kadrove iz filma koji djeci pomažu u prisjećanju – SLAJDOVI 3-20)

Tko je ovaj dječak? Zaključujemo da se radi o dječaku Aliju, glavnome liku u filmu.

Što je dječak trebao napraviti u gradu? (fotografije: dječak uzima cipelice od obućara, kupuje kruh, odlazi u trgovinu voćem i povrćem)

što je Ali učinio sa cipelama? (fotografija Alija kako cipele ostavlja u dućanu)

Što se dogodilo s cipelicama? (fotografija slijepca koji uzima cipele)

Je li slijepi prosjak namjerno uzeo cipele? Zaključujemo kako ih prosjak nije uzeo namjerno; riječ je o slučajnome nesporazumu.

Što je Ali učinio kada je shvatio da su cipele nestale? (fotografija Alija kako traži cipele, ali bez uspjeha)

Zašto je Aliju bilo tako važno naći cipele? Kome su one pripadale? (fotografija/kadar njegove sestre Zahre)

Možete li zaključiti zašto djeca nisu rekla roditeljima da su ostala bez cipela? (kadar na kojemu se djeca dopisuju i u tišini dogovaraju što će učiniti)

Jesu li Ali i Zahra bogati? Zaključujemo kako je njihova obitelj živjela skromno te da djeca nisu željela opteretiti i rastužiti svoje roditelje.

Što je Ali predložio sestri s obzirom na to da je izgubio njezine cipele? Ponudio joj je svoje tenisice.

Kako su Ali i Zahra dijelili tenisice? Zahra bi po povratku iz škole cipele dala bratu, koji ju je čekao na cesti.

Koje su bile posljedice toga? (fotografija kako Ali stalno kasni u školu; fotografija tenisica koje su Zahri prevelike)

Jeste li čuli za izreku U svakoj nesreći nešto dobro? Možete li zaključiti: što je pozitivno proizišlo iz toga svakodnevnog trčanja? Zaključujemo da je Ali sve brže trčao.

Zašto se Ali prijavio na utrku? Zato što je želio osvojiti tenisice za sestru.

 – Tko je Aliju i Zahri u konačnici ipak donio nove cipele i tenisice? Njihov otac.

 

Redoslijed događanja – igra detektiva

Učenicima kažemo da ćemo se igrati detektiva i otkriti put kretanja ružičastih cipelica. Na stolu ispred svake skupine nalaze se kadrovi iz filma te papirići na kojima stoji opis događanja u filmu (RADNI LIST 2). Zadatak je učenika u skupini posložiti kadrove redom pojavljivanja u filmu te usmeno opisati put kretanja ružičastih cipelica.

  1. Ali uzima cipele od obućara.
  2. Ali ostavlja cipele ispred trgovine voćem i povrćem.
  3. Slijepi prosjak slučajno uzima cipele.
  4. Ali pokušava naći cipele.
  5. Zahra na školskome igralištu primjećuje da njezine cipele nosi Roya.
  6. Zahra prati Royu kući.
  7. Zahra i Ali dolaze ispred Royine kuće no shvaćaju da je i njezina obitelj siromašna.
  8. Roya dobiva nove cipelice pa stare ružičaste cipele završavaju u smeću.

Rješenje otkrivamo na SLAJDU 22.

Aktivnost 2

Gluma, glumci i likovi u filmu

Glavni i sporedni likovi

Učenicima pokazujemo kadrove/fotografije na kojima se nalaze predmeti, a njihov je zadatak odgonetnuti komu u filmu pripada pojedini predmet (SLAJDOVI 31-41).

TENISICE – Ali

NOVE CIPELICE –  Roya

BICIKL – Alijev i Zahrin otac

KOLICA – prosjak

ZLATNA KEMIJSKA OLOVKA – Zahra

Po završetku aktivnosti nastavljamo s vođenim razgovorom:

 – Koji su likovi glavni, a koji sporedni? Zaključujemo kako su Ali i Zahra glavni likovi jer su nositelji radnje, a ostali su likovi sporedni jer se u filmu javljaju sporadično (SLAJDOVI 42 i 43).

Etička karakterizacija likova

Učenicima pokazujemo kadrove na kojima se vidi bogati i siromašni dio grada. Nastavljamo razgovor (SLAJDOVI 44-52):

U kojemu dijelu grada žive djeca – bogatome ili siromašnome? Zaključujemo kako su djeca živjela u siromašnijem dijelu grada.

Je li njihov dom bogat ili skroman? Zaključujemo kako je njihov dom bio skroman.

S kime su dječak i djevojčica živjeli? Prikazujemo kadar njihova doma, oca i majke.

Iako je Alijeva obitelj skromna, slažu li se ukućani?

Kako se slažu brat i sestra, Ali i Zahra?

Kako biste opisali dječaka Alija? (Učenici od ponuđenih riječi biraju one koji najbolje opisuju lik.)

Kako biste opisali djevojčicu Zahru? (Učenici od ponuđenih riječi biraju one koji najbolje opisuju lik.)

Kako biste opisali njihova oca? (Učenici od ponuđenih riječi biraju one koji najbolje opisuju lik.)

Kako biste opisali djevojčicu Royu; je li ona dobar ili loš lik?

Je li djevojčica Roya namjerno uzela Zahrine cipele? Što se zapravo dogodilo?

Iz kojega Royina postupka možemo vidjeti da je ona poštena djevojčica?

Možete li se prisjetiti, postoji li loš lik u ovome filmu? Zaključujemo: u filmu nema negativnih likova; u nekoliko je slučajeva riječ tek o nesporazumu.

Likovi i gluma – naturščici (SLAJDOVI 53-58)

Zašto bi se netko tko je upravo osvojio prvo mjesto u utrci osjećao tužno? (isječak u kojemu se prikazuje Alijevo tužno lice)

Nastavljamo razgovor s učenicima i prikazujemo kadrove – krupnih kadrova i detalja uz ponuđene riječi među kojima djeca odabiru one koje najbolje pokazuju osjećaj ili raspoloženje likova.

  1. Ali sestri priopćava da je izgubio njezine cipele.
  2. Zahra doznaje da je brat izgubio njezine cipele.
  3. Zahra nosi bratove cipele u školi.

Učenicima kazujemo: U ovome filmu likove glume ljudi i djeca koji nisu profesionalni glumci. Takvi se glumci nazivaju NATURŠČICI.

Mislite li da su djeca naturščici, koji prvi puta glume u filmu, dobro odglumili osjećaje?

Dramatizacija

Svakoj skupini dajemo kutiju u kojoj se nalaze papirići na kojima su napisani različiti osjećaji i raspoloženja (RADNI LIST 3). Djeca iz kutije izvlače papiriće, a zadatak je mimikom lica i pokretima tijela dočarati određeni osjećaj ili raspoloženje. Ostali trebaju odrediti o kojemu je pojmu riječ. Učenicima kažemo: Pokažite i vi mimikom lica i pokretima tijela ove osjećaje i raspoloženja: LJUTNJA, TUGA, SREĆA, ZALJUBLJENOST, RAVNODUŠNOST, BIJES ITD.

Aktivnost 3

Zvuk u filmu (SLAJDOVI 59-63)

Glazba

Raspoloženje se u filmu može iskazati govorom, ali i glazbom u pozadini. Svaka glazba ima određeni ugođaj. Poslušajte glazbu i odredite kojega je ugođaja.

– igra sapunicom

(VIDEO ISJEČAK 1)

– kraj utrke

(VIDEO ISJEČAK 2)

Kakvoga je ugođaja ta skladba; je li vesela, razigrana ili ima sjetniji ton? Kako biste se vi osjećali da pobijedite u utrci? Zašto onda glazba za kraj utrke nije veselija? Odgovara li glazba usporenoj sceni?

U filmu Djeca raja nema mnogo glazbe, većina je zvukova prirodna: zvukovi kiše, ptičica, okoline (žamor ljudi) ili govor likova, baš kao u dokumentarnome filmu.

Govor

Razgovaramo s učenicima:

S obzirom na to da je riječ o iranskome filmu, likovi govore jezikom koji se naziva FARSI.

No, iako možda ne razumijemo taj jezik, jednako kao i na hrvatskome, iz boje glasa i tona kojim netko govori možemo dokučiti o kojoj je emociji ili raspoloženju riječ. Povežite govor s likom koji ga govori u određenoj sceni.

Učenicima reproduciramo isječke iz filma:

– ljutnja: prodavač se ljuti na Alija

(VIDEO ISJEČAK 3)

– tuga: djevojčica plače jer je izgubila tenisicu

(VIDEO ISJEČAK 4)

– strah: Ali i njegov otac na biciklu

(VIDEO ISJEČAK 5).

Zvuk u filmu

Učenicima kažemo da povežu zvuk s kadrom iz scene u kojoj se zvuk javlja (SLAJD 64):

– zvuk ulice – žamor ljudi

(AUDIO ISJEČAK 1)

– pobjeda utrke

(AUDIO ISJEČAK 3)

– dječje igralište

(AUDIO ISJEČAK 2)

Aktivnost 4

Boja na filmu

Učenicima skrećemo pozornost na boju u filmu (SLAJDOVI 65-68):

Kakve boje prevladavaju na ulicama?

Izgledaju li ulice u vašem mjestu drukčije? Zaključujemo kako su ulice pretežito sive, a ta boja dolazi od kamena kojim su ulice građene.

Kakva je odjeća dječaka i djevojčica?

Prevladavaju li na filmu jarke ili zagasite boje? Podsjeća li vas to na vašu okolinu? Zaključujemo kako je boja na filmu pretežito zagasita, kao u stvarnome životu nema pretjerano jarkih i naglašenih boja. Takve boje odgovaraju siromašnijem ambijentu u koji je film smješten.

UOPĆAVANJE

Filmski rod – igrani film

Jesu li Djeca raja igrani, dokumentarni ili animirani film? Odabiremo igrani film.

Zamislite da su se događaji na ovome filmu zaista dogodili i da smo ih zabilježili kamerom. O kakvome bi filmu tada bila riječ? O dokumentarnome filmu.

Zaključujemo: Djeca raja igrani su film jer sadrži filmsku priču, zamišljeni događaj koji glume glumci. Ipak, taj film ima mnogo sličnosti s dokumentarnim filmom.

Razlike:

– film ima filmsku priču, zamišljeni događaj koji glume glumci.

Sličnosti:

– za razliku od mnogih poznatih igranih filmova, u ovome filmu pojedini glumci glume po prvi puta (naturščici). Za naturščike se kaže da „glume sebe“, dakle lik koji im je vrlo sličan.

– nema mnogo filmske glazbe; zvukovi u filmu pretežito su prirodni (govor likova, zvuk ambijenta, off-zvuk i sl.)

– boja nije jarka i naglašena.

Učenicima kazujemo i jednu filmsku zanimljivost: Film je sniman u Teheranu, glavnome gradu Irana. Redatelj je odlučio da će se film snimati u tajnosti, tako da bi dobio što stvarniji izgled grada i ljudi. Na taj je način stvorio film koji je vjerna slika jednoga grada, djece i ljudi koji u njemu žive.

 

Odgojna komponenta

Nastavljamo razgovor s djecom:

Danas smo pogledali iranski igrani film Djeca raja. Iako je riječ o iranskome filmu i iako glumci govore jezikom farsi, što mislite: bismo li mogli pratiti film čak i bez podnatpisa? U tome nam pomažu glumci koji glume, način na koji je sniman film (kadrovi, plan, kut snimanja), kao i zvukovi u filmu.

Maloprije smo slušali zvukove iz filma. Stoga recite: Navijamo li na isti način i mi u Hrvatskoj?, Kako se smiju hrvatska djeca?, Smiju li se djeca diljem svijeta na jednak način?

S obzirom na to da se film zove Djeca raja, što mislite, žive li Ali i Zahra kao u raju?  Jesu li oni bogati? Imaju li mnogo igračaka? Što bi značilo živjeti kao u raju? Što život Alija i Zahre čini dobrim? Zaključujemo da se djeca dobro slažu i da je stoga njihov život mnogo ugodniji.

STVARALAČKI OBLICI RADA

Ali je najviše od svega želio ispuniti želju svojoj sestrici Zahri. Stoga je čak sudjelovao u utrci nakon koje je zaradio velike i bolne žuljeve.

Kakvu je nagradu Ali dobio za sav svoj trud? (kadar u kojemu oko njegovih nogu plivaju zlatne ribice – SLAJD 72)

Znate li što se obično kaže za zlatne ribice? Da ispunjavaju želje.

– Razgovor zaključujemo izrekom: Ponekad je najveći poklon darivati drugoga.

 

Učenicima zadajemo zadatak: svaki će učenik zamisliti svoju najveću želju koju će zatim izgovoriti ostaloj djeci u svojoj skupini. Kad su sva djeca izrazila svoje želje, zapisat će ih na papirić. Papiriće ćemo zatim izmiješati, a nakon toga svaki će učenik/učenica uzeti jedan papirić. Njihov je zadatak prepoznati komu želja „pripada“. Na taj način potičemo međusobno slušanje učenika.

AKTIVNOSTI NAKON OBRADE FILMA

 

Sljedećega dana, po dolasku u učionicu, s učenicima možemo ponoviti neke od aktivnosti izvođene nakon projekcije filma.

– Filmsku priču i redoslijed događanja možemo ponoviti tako da djeci ponudimo kadrove koje će posložiti redoslijedom pojavljivanja u filmu (fotografije su dostupne u mapi). Učenici se pritom usmeno izražavaju.

– S pomoću fotografija/kadrova načinimo „put kretanja ružičastih cipelica“. Tko je cipelice poklonio Zahri?, zašto su završile kod obućara?, kako su dospjele Royi? itd.

– Proučimo boju na filmu. Prevladavaju li jarke boje ili su sličnije onima u prirodnome okolišu?

Pokušajmo se prisjetiti nekih filmova u kojima prevladavaju jarke boje. Što se postiže takvom uporabom boja?

– Podsjetimo se filmskih  likova i njihove karakterizacije; usporedimo filmske likove s djecom. Ako su likove Ali i Zahre glumili naturščici, kako bi život te djece doista mogao izgledati? Je li sličan ovome prikazanom na filmu?

– Napišimo usporedbu igranoga filma Djeca raja s dokumentarnim filmom: koje su sličnosti, a koje razlike? Učenici također mogu ukratko napisati kako bi izgledao i o čemu bi govorio dokumentarni film koji govori o tome događaju. Po čemu bi se razlikovao od igranoga filma?

– Možemo provesti i unutarnju korelaciju s ostalim sadržajima hrvatskoga jezika.

 

Učenici mogu napisati obavijest o gubitku ružičastih cipelica koje je dječak mogao postaviti kod trgovine voćem i povrćem. Učenici mogu napisati pismo ohrabrenja Zahri i Aliju. Učenici mogu napisati obavijest ili odglumiti TV reportažu u kojoj izvješćuju o Alijevoj pobjedi na utrci.

– S djecom možemo provesti nekoliko korelativnih istraživačkih aktivnosti: podsjetimo se još nekoga filma ili priče u kojemu nema negativnih likova (npr. Profesor Baltazar); podsjetimo se knjiga iz lektire i filmova u kojima se nalazi opis djece i djetinjstva (Vlak u snijegu, Družbe Pere Kvržice, Zlatni danci…). Čega su se djeca nekoć igrala?; napravimo intervju s bakama i djedovima o njihovu životu. Jesu li imali igračke? Kojih su se igara igrali? Jesu li imali sve pogodnosti današnjega života?

Zabranjeno je neovlašteno kopiranje ili distribuiranje dijelova ili cijelog projekta. Projekt podliježe pravima Zakona o autorskim pravima.
Vlasnik autorskih prava je udruga Djeca susreću umjetnost.

Copyright © 2020 Sedmi kontinent

Powered by Protagonist

Koristimo kolačiće (cookies) kako bismo poboljšali funkcionalnost stranice i omogućili vam bolje korisničko iskustvo