AKTIVNOSTI NAKON PROJEKCIJE FILMA

U nastavku se prikazuje nekoliko aktivnosti kojima će se obuhvatiti izražavanje doživljaja, vođena analiza i sinteza animiranoga filma (primjerene djeci predškolske dobi) i značajnijih filmskih izražajnih sredstava.

  1. uvodni dio – motivacija (5 – 10 min)
  • razgovor o dojmovima o pogledanome filmu
  1. središnji dio – razrada (25 – 35 min)
  • U središnjem se dijelu razgovorom i igrom pobliže objašnjavaju pojedinačni elementi filma.

SLOBODNO IZNOŠENJE DOŽIVLJAJA

Voditelj pozdravlja učenike. Prije gledanja filma učenici su imali nekakva očekivanja. Nakon što su pogledali film, usustavili dojmove i razgovarali s gostom, učenici iskazuju svoj doživljaj filma. Voditelji u razgovoru s učenicima usmjeravaju iskaze učenika.

    • Kako vam se svidio film? Koji su vaši dojmovi o pogledanome filmu?

Voditelj u razgovoru s učenicima pravilno usmjerava iskaze učenika koji su nešto pogrešno shvatili te im sugerira da u svojim odgovorima razmisle i o sljedećim pitanjima:

    • Što vas se osobito dojmilo?
    • Koji je po vama najbolji dio filma?
    • Koje biste scene u filmu izdvojili?
    • Što je slično, a što drukčije u odnosu na vaše omiljene animirane filmove?

Slušanje obrazloženja – cilj je razviti kritičko mišljenje djece, osvijestiti važnost argumentacije svojih stavova, ali i razvijati uvažavanje tuđega mišljenja.

PRVA AKTIVNOST

Redoslijed događaja – interpretacija

Voditelj/ica povest će razgovor s djecom o pogledanome filmu, koristeći slikovne prikaze kao referentne točke – podsjetnike. Djeca se slobodno izražavaju, nadopunjujući voditelja/voditeljicu.

  • Zajednička interpretacija

(Voditelj/ica postavlja pitanja i pokazuje fotografije, odnosno kadrove iz filma koji djeci pomažu u prisjećanju.)

Tko je živio u ovome malenom gradu? (fotografija mišjega grada).

Tko je živio u gradu koji se nalazio iznad mišjega grada? (fotografija medvjeđega grada)

Jesu li se medvjedi i miševi slagali? Zaključujemo kako se medvjedi i miševi nikako nisu slagali.

Kakve su priče o medvjedima miševi pričali svojim mišićima? (fotografija strašnog medvjeda)

Tko se nikako nije slagao s tim pričama i vjerovao da medvjedi mogu biti dobri?

(fotografija/crtež dobroga medvjeda, što ga je nacrtala Celestina)

U koju je školu išla mišica Celestina? (fotografija zubarske ordinacije)

Zašto su miševi trebali medvjeđe zube? Njima se djecu podsjećalo da su miševi glodavci i da im njihovi zubi trebaju kako bi živjeli i radili (fotografija/crtež doktorova objašnjenja – miš). Ako bi izgubili zube, tada bi ih zamijenili s medvjeđima jer su njihovi zubi veliki i snažni (fotografija/crtež doktorova objašnjenja – medvjed).

Kako se zvao medvjed koji je živio daleko od medvjed-­‐grada? (Ernestova fotografija)

Gdje je Ernest prvi puta susreo Celestinu? (fotografija koša za smeće)

Celestina je Ernestu dva puta pomogla. Prvi put mu je pomogla da se dobro

najede. Gdje se medo najeo? (fotografija Ernesta koji jede u slastičarnici)

 

Drugi put mu je pomogla kada ga je policija uhitila. Što je učinila s trakama kojima je bio vezan?

(fotografija Celestine i Ernesta u policijskome automobilu)

Što je Ernest učinio za Celestinu? (fotografija provale u dućan sa zubima)

Ernest joj je pomogao odnijeti tešku vreću u njezin Mišograd. Ipak, bio je umoran i tamo je zaspao. (fotografija Ernesta koji se budi.)

–  Što su Ernest i Celestina napravili kada su ih počeli naganjati prvo miševi policajci, a zatim medvjedi policajci? (fotografija bijega u crvenome kombiju)

Jesu li uspjeli pobjeći? Gdje su nastavili živjeti sve do proljeća? (fotografija medvjeđe kuće)

Je li ih policija ipak uspjela uhvatiti? Gdje je Ernest završio? (fotografija medvjeda na sudu)

Gdje je završila Celestina? (fotografija Celestine na sudu)

Što se odjednom dogodilo na oba suda? (fotografija suda u plamenu)

Kako su reagirali ostali medvjedi i miševi? Zaključujemo da su pobjegli glavom bez obzira.

Što su učinili Ernest i Celestina? (fotografije spašenih sudaca.) Ernest i Celestina spašavaju suce od požara.

Jesu li ih suci nakon toga oslobodili?

Zaključujemo: Tako su Celestina i Ernest napokon živjeli zajedno, u miru i sretni!

(fotografija Ernesta i Celestine, zagrljenih)

Slike 1

  • Motivi

Djeci pokazujemo nekoliko fotografija predmeta; zadatak je sjetiti se u kojim se scenama u filmu pojavljuju ovi predmeti: kanta za smeće, slatkiši, puna vreća, policijski auto, crveni autić, klavir, radio, zeleni trag guma, sudski bat i vatraNakon usmenoga izražavanja djeci u prisjećanju možemo pomoći ilustrativnim kadrovima. (KANTA ZA SMEĆE – Ernest Celestinu nalazi u kanti; SLATKIŠI – slatkiši u slastičarni Leonova oca koje je Ernest pojeo; PUNA VREĆA ZUBA – Ernest i Celestina ukrali su ih iz trgovine Leonove majke; vreću zatim odnose u zubarsku ordinaciju u Mišogradu; POLICIJSKA KAPA – Ernest je bio uhićen, a Celestina mu je pomogla; CRVENI AUTIĆ – u njemu likovi bježe pred policijom; KLAVIR – nalazi se u Ernestovoj kući i na njemu je svirao; RADIO – nalazi se u Ernestovu podrumu i na njemu su čuli da su još uvijek traženi; ZELENI TRAG GUMA – policiju je odveo do Ernestove kuće; SUDSKI BAT – njima su sučevi mahali u sudnici tijekom suđenja Ernestu i Celestini; VATRA – sudnice su izgorjele, a Ernest i Celestina spasili su suce.)

Slike 2

DRUGA AKTIVNOST

Likovi i mjesto radnje

Na stolu se nalaze fotografije; na jednoj su strani fotografije sirotišta, škole za zubare, medvjeđe dječje sobe, trgovine slatkišima i trgovine zubima, a na drugoj fotografije tete u sirotištu, miša zubara, medvjedića Leona, njegove mame i tate. Svako dijete u skupini uzima jednu fotografiju (zadatak je moguće izvesti u paru). Njihov je zadatak glasno imenovati što se nalazi na fotografiji, a zatim pronaći drugo dijete u skupini koje ima odgovarajuću fotografiju te na taj način spojiti likove s mjestom radnje.

Slike 3

TREĆA AKTIVNOST

Likovi – etička karakterizacija

 

Prikazujemo fotografije likova i pitamo djecu: Koji su likovi dobri, a koji loši? (Kako teče razgovor, pokazujemo im ilustrativne kadrove iz filma.)

–  Je li vam se svidjela teta mišica koja je vodila sirotište? Je li ona bila dobra prema djeci?

(fotografija njezine sjene koja nalikuje na čudovište)

Kakvim ih je pričama zastrašivala?

Je li Celestina vjerovala njezinim pričama? (fotografija, crtež dobroga medvjeda)

Jesu li miševi voljeli medvjede?

Jesu li medvjedi voljeli miševe? (fotografija odnosa miševa i medvjeda policajaca)

O kome su medvjedica i medvjed pričali svojemu medvjediću Leonu kada mu je ispao prvi zub?

(fotografija mišice zubić-­‐vile)

Ipak, medvjedi su ipak malo drukčije reagirali kada bi naišli na miša. Kako je reagirala medvjedica kada je vidjela miša? (fotografija majke medvjedice koja se boji.

Kako je reagirao Leonov otac kada je vidio Celestinu? (fotografija ljutoga medvjeda)

Je li Leon vjerovao svojim roditeljima kada su mu pričali priče o miševima? (fotografija ljutoga Leona)

Kakvi su bili suci? (fotografija sudaca)

Tko ih je ipak učinio mekšima i boljima? (fotografija Ernesta i Celestine)

Prezentacija 1

ČETVRTA AKTIVNOST

Animirani film

Voditelj/ica pita djecu: Je li Celestina prava mišica – je li živi mišić ili je nacrtana? Je li Ernest pravi medvjed? (Pokazuje fotografiju/kadar na kojoj se vide glavni likovi – mišica Celestina i medvjed Ernest, usporedno s fotografijom pravih životinja.) Nakon što djeca zaključe da je riječ o nacrtanim likovima, voditelji/ica zaključuje: Ernest i Celestina su, kao svi ostali likovi, nacrtani i oživljeni, odnosno oni su animirani. Zato kažemo da je ovo ANIMIRANI FILM. (Djeci se pokazuju fotografije djevojčice Pauline Brunner i Lamberta Wilsona koji su u originalnoj, francuskoj inačici animiranoga filma dali svoj glas likovima).

Prezentacija 1

PETA AKTIVNOST

Boja u filmu

 

Tijekom razgovora s djecom prikazuju se ilustrativni kadrovi.

Što je Celestina jako voljela raditi? (fotografija Celestine kako crta)

Vi ste zasigurno pravi likovni umjetnici kao i Celestina. Zato ćete sigurno znati kako se nazivaju ove boje. (fotografije pastela, vodenih boja i tempera)

Promotrite kako te boje izgledaju na papiru. (fotografije oblika nacrtanih pastelama, vodenim bojama i temperom)

Što mislite, kojim je bojama oslikan ovaj crtani film? (fotografija/kadar iz filma) Djeca uočavaju da je pozadina obojena vodenim bojama.

Koja je ovo boja? (fotografija žive zelene boje)

Prevladava li u animiranome filmu ovakva snažna zelena boja ili nježnija zelena boja? (fotografija nježno zelene boje) Kada djeca zaključe da u filmu prevladava nježna zelena boja, pokazuje se kadar iz filma na kojemu se vide lijepe nijanse zelene boje u šumi.

Prevladava li u filmu ovakva živa plava boja ili je ipak nešto nježnija? (fotografije žive plave boje i nježne plave boje; fotografija/kadar iz filma koji to potvrđuje)

Prezentacija 1

ŠESTA AKTIVNOST

Zvuk u filmu

 

Voditelj/ica nastavlja: Vodene boje u ovome filmu divno dočaravaju lijepu prirodu, ali čine još nešto. Reproducira se dio filma u kojemu Celestine inspirirana glazbom crta linije.

Glazbala

 

Poslušajmo zagonetne zvukove i pokušajmo odgonetnuti o kojemu je glazbalu riječ. Reproduciramo zvukove

‒     bubnja

‒      harmonike

‒     violine

‒     klavira

Kako djeca pogađaju o kojemu je glazbalu riječ, prikazuje se fotografija pojedinoga glazbala.

Prezentacija 1

Glazba u pokretu

 

Djeci kažemo da zamisle kako u rukama drže kistove kao dirigent svoj štapić i da po zraku ˝slikaju˝ glazbu koju čuju. Reproducira se glazba, a na projekciji se pokazuju različite linije (npr. prva je melodija dočarana valovitom linijom, pa djeca u zraku crtaju valove; druga je melodija prikazana izlomljenim crtama, kako bi dočarala skokovitu glazbu, pa djeca te oblike crtaju po zraku; treća je melodija dinamična, pa se može prikazati u obliku spiralnih linija). Na projekciji se prikazuju slike, ali djeca se slobodno izražavaju pokretima ruku u zraku.

Prezentacija 1

Glazba u pokretu

 

Djeci kažemo da zamisle kako u rukama drže kistove kao dirigent svoj štapić i da po zraku ˝slikaju˝ glazbu koju čuju. Reproducira se glazba, a na projekciji se pokazuju različite linije (npr. prva je melodija dočarana valovitom linijom, pa djeca u zraku crtaju valove; druga je melodija prikazana izlomljenim crtama, kako bi dočarala skokovitu glazbu, pa djeca te oblike crtaju po zraku; treća je melodija dinamična, pa se može prikazati u obliku spiralnih linija). Na projekciji se prikazuju slike, ali djeca se slobodno izražavaju pokretima ruku u zraku.

Prezentacija 1

Govor i glasanje – povezivanje lika s njegovim govorom

 

Djeci dajemo fotografije/kadrove na kojima su sljedeći likovi: mišica – voditeljica sirotišta, Ernest, Celestina, sudac medvjed, sudac miš. Reproduciramo različite zvukove iz filma i tražimo od djece da pogode uz kojega se lika vezuju ovi zvukovi:

‒      Celestina govori

‒      Ernest govori

‒      teta iz sirotišta govori

‒      Leonova mama govori

‒      Leonov tata govori

‒     sudac medvjed govori

‒   sudac miš govori.

Kako prepoznaju pojedinog lika, djeca u zrak podižu sličicu s likom.

Slike 4

Govor i glasanje – povezivanje zvuka sa scenom

 

Zatim reproduciramo zvukove i tražimo od djece da povežu mjesto radnje sa zvukom. Djeca i ovoga puta unutar skupine mogu odlučiti koju bi fotografiju mjesta radnje povezali s pojedinim zvukom. Zvukovi su sljedeći:

‒      scena kod zubara

‒      Ernest hrče

‒      Ernest svira na trgu

‒    Ernest sanja slaktiše (pri čemu zaključujemo da je Ernest jako volio slatkiše). Kako prepoznaju pojedinu scenu, djeca u zrak podižu odgovarajuću sličicu.

Slike 5

SEDMA AKTIVNOST

Glavni likovi – odgojna komponenta

Voditelj/ica nastavlja:

Glavni likovi u filmu jesu Ernest i Celestina. Ernest je medvjed, a Celestina je miš. Oni su doista različiti. (fotografija Ernesta i Celestine)

Tko je veći, Ernest ili Celestina? (fotografija na kojoj se uspoređuju odnosi dvaju likova)

Tko je viši, Ernest ili Celestina? (fotografija na kojoj se uspoređuju odnosi dvaju likova)

Ipak, Ernest i Celestina po nečemu su slični.

Što je Celestina voljela raditi? (fotografija Celestine kako crta)

Što je Ernest volio raditi? (fotografija Ernesta koji svira)

Gdje je živjela Celestina? Je li imala obitelji?

Gdje je živio Ernest? Je li bio usamljen?

Kako su se osjećali kada su bili zajedno? (fotografija na kojoj su Ernest i Celestina zagrljeni)

– Možemo zaključiti: Bez obzira na to koliko smo različiti, svi možemo biti prijatelji.

Prezentacija 1

ZAVRŠNI DIO

Na podu se od vune ili konopa naprave dva velika kruga. Reproducira se glazba iz filma, a djeca se slobodno kreću prostorom. Djeci se kaže da se na nježnu glazbu kreću lako poput mišića, a na brzu glazbu tromo poput medvjeda. U jednome trenutku glazba prestaje, a voditelj/ica daje zadatak: Svi koji imaju smeđu kosu, stanite u jedan krug, a svi koji imate plave i zelene oči, stanite u drugi krug. Djeca se raspoređuju prema zadatku.

Zadaci također mogu biti: Svi koji danas nosite nešto crveno, Svi koji imate jednoga brata ili sestru i slično.

Po završetku igre voditelj/ica zaključuje: Svi smo po nečemu različiti, ali i po mnogočemu smo slični. Jedino što je važno jest – prijateljstvo!

DODATNE AKTIVNOSTI ZA RAD U VRTIĆU

Aktivnosti koje slijede mogu se izvesti u vrtiću sljedećega dana, a pomoći će nam u upotpunjivanju doživljaja igranoga filma. Navedene se aktivnosti mogu izvesti u cijelosti ili se mogu izabrati aktivnosti koje se prepoznaju kao blagodatne za pojedinu skupinu, a prema potrebama odgojitelja/odgojiteljice i vrtićke skupine.

PLANIRANI POTICAJI PO CENTRIMA:

STOLNO-­‐MANIPULATIVNI CENTAR

Prva aktivnost – Odnos suprotnosti

Djeci nudimo sličice različitih životinja: žirafe, psa, slona, patke, medvjeda, miša, zeca i kornjače. Zadatak je djece rasporediti sličice u različitim odnosima. Zadajemo im: Tko je visok, a tko nizak? Tko je lagan, a tko težak? Tko je velik, a tko malen? Tko je brz, a tko spor? i sl. Dok raspoređuju fotografije prema uputi, usmeno se izražavaju.

Druga aktivnost – Prepoznavanje redoslijeda događaja

Djeci nudimo kadrove/fotografije iz filma Ernest i Celestina. Tražimo od njih da prema sjećanju fotografije poslažu redom događanja u filmu. Uz odgajateljevu/odgajateljičinu pomoć djeca mogu prepričati filmsku priču. Također, umjesto fotografija možemo im ponuditi nekoliko predmeta ili crteža/fotografija predmeta pa od njih tražiti da se prisjete dijelova animiranoga filma u kojima se ti predmeti pojavljuju (kanta za smeće, radio, puna vreća, Celestinina bilježnica i sl.).

LIKOVNI CENTAR

Treća aktivnost – Izrada scenografije

Podsjetimo djecu na boje u animiranome filmu. Prisjećamo se kako je pozadina u filmu bila obojena vodenim bojama. Djeci dajemo veliki hamer-­‐papir koji će zajedno obojiti, a koji će kasnije u predstavi poslužiti kao scenografija. Možemo im zadati da koriste određene tonove boja (npr. zelenu i plavu) ili im dopustiti da na papiru slobodno istražuju boje.

Četvrta aktivnost – Izrada štapnih maski

Podsjetimo djecu na dva glavna lika u animiranome filmu – medvjeda Ernesta i mišicu Celestinu. S djecom možemo izraditi maske tih likova; za izradu maski potrebni su nam papirnati tanjurići i kolaž-­‐papir u boji, a za njihove nosiće dobro nam može doći i izrezani utor iz kartonskih kutija za jaja.

Za medvjeđu masku možemo upotrijebiti cijeli papirnati tanjurić na koji djeca lijepe istrgane komadiće smeđega kolaž-­‐papira. Prostor za oči možemo izrezati, a na vrh tanjurića zalijepiti dva okruglasta oblika od papira koji će predstavljati uši. Na mjesto nosa možemo ili zalijepiti crni kružni kolaž-­‐papir ili crno obojeni, izbočeni dio kartonske kutije za jaja.

Djeca tanjurić mogu samo obojiti, no nalijepimo li na tanjurić izgužvane komadiće papira, dobit ćemo teksturu sličnu medvjeđem krznu.

S mlađim učenicima možemo izraditi jednostavniju masku tako da sredinu tanjurića izrežemo. U rupu djeca mogu staviti svoje lice.

Masku miša možemo napraviti na isti način, samo što papirnati tanjurić prerežemo na pola.

Na masku mišića, na donji rub možemo zalijepiti i dva pravokutna papirića koji će predstavljati mišje zube.

Umjesto vezica sa strane obje maske možemo staviti na štap. Tada će djeca tijekom glume maske držati ispred svojih lica.

ISTRAŽIVAČKO-­‐SPOZNAJNI CENTAR

Peta aktivnost –  Zdravo i nezdravo

Na stolu se nalaze dva papira – crveni i zeleni. Djeci nudimo sličice raznolike hrane koje razvrstavaju u zdravu i nezdravu. Zdravu hranu (npr. brokula, mrkva, salata i sl.) stavljaju na zeleni papir, a nezdravu (npr. kolače, bombone, hamburgere i sl.) na crveni papir. Tijekom zadatka s djecom razgovaramo o važnosti zdrave prehrane. Što bi se odgodilo kada bismo se hranili samo nezdravom hranom, npr. slatkišima? Kako bi nam izgledali zubići?

Šesta aktivnost – Istražujemo oblike, mirise i okuse hrane

  1.   Na stol postavimo različito voće i povrće (mrkvu, rajčicu, jabuku, naranču, limun, bananu, orah i sl.) koje prekrijemo kako djeca ne bi vidjela o čemu je riječ. Djeci stavljamo povez na oči, a njihov je zadatak ručicama opipati voće i povrće i imenovati ih. Prilikom opipavanja tražimo da odrede osobine predmeta koji dodiruju (je li tvrdo/meko, duguljasto/okruglo itd.).
  2.   Nakon prvoga zadatka djeci pokazujemo voće i povrće koje su prepoznali. Nakon toga tražimo ih da ih razvrstaju u skupine prema sljedećim zadacima.

‒      U zdjelicu stavi okruglo voće i povrće.

‒      U zdjelicu stavi duguljasto voće i povrće.

‒      U zdjelicu stavi crveno (zeleno ili žuto) voće i povrće.

‒      U zdjelicu stavi mekano voće i povrće.

‒      U zdjelicu stavi tvrdo voće i povrće.

Nakon toga zadatka djeci možemo reći da prošeću prostorom i u svojoj sobi pronađu druge predmete koji su mekani/tvrdi, okrugli/duguljasti, veliki/mali i sl.

  1.     U malene staklenke stavljamo nasjeckano voće i povrće koje će djeca određivati njuhom. Čepove staklenki izbušimo na više mjesta, a iznutra ili izvana staklenke možemo oblijepiti kako djeca ne bi vidjela što se u njima skriva. U staklenke možemo staviti nasjeckani luk, poriluk, naranču, limun, jabuku, celer i slično. Djeca njuhom pokušavaju odgonetnuti o kojemu je voću ili povrću riječ.
  2.    Ako smo u mogućnosti, djeci možemo ponuditi i da kušaju određenu hranu. Tada će djeca određivati okus: je li kiselo, gorko, slatko ili slano? Na primjer, možemo im ponuditi da kušaju limun, naranču, grejp, kiseli krastavac, jagodu, tamnu čokoladu ili nezaslađeni kakao, mrvicu soli, šećera i slično. Nakon kušanja posudicu u kojoj se nalazi hrana mogu staviti na jedan od četiri papira na kojima piše okus: KISELO, LJUTO, SLATKO, SLANO.

ARTIKULACIJA SREDIŠNJE AKTIVNOSTI:

UVODNI DIO:

Djecu pozivamo u središnji prostor. Zamolimo ih da sa sobom ponesu štapne lutke. Recitiramo im zagonetke:

Kad se siječe, kad se mrvi, Mi smo vam uvijek prvi.

Bili nježni ili grubi – Samo nek su zdravi _ _ _ _.

Ja sam sladak, svima znan, Lako stanem na vaš dlan. Zubima baš nisam sklon, Moje ime je _ _ _ _ _ _.

U brlogu, svome logu, Cijelu zimu spavat mogu. U proljeće kad se budim, Za medom odmah žudim.

_ _ _ _ _ _ _

SREDIŠNJI DIO:

Najavljujemo kako ćemo svojim lutkama ponovno ispričati priču o Ernestu i Celestini. Predstava može biti lutkarska ili tako da djeca ispred svojih lica stavljaju maske i glume pojedine scene iz filma.

Nakon dramatizacije djeca mogu odglumiti i igrokaz Zdrava hrana s likovima Ernest i Celestina.

ZAVRŠNI DIO:

Nakon lutkarske predstave djeca mogu nastaviti s navedenim aktivnostima koje nismo obavili u uvodnome dijelu (izrada crteža /slika).

Sljedećih nekoliko dana s djecom možemo nastaviti aktivnosti kojima ćemo proširiti njihovo razumijevanje animiranoga filma Ernest i Celestina. Možemo ih podsjetiti na druge priče o medvjedima i miševima koje poznaju, razgovarati o zdravoj prehrani i održavanju zdravih zubi, kao i neobičnim prijateljstvima.

PRILOZI:

  1.   PRIČA

Kako je Max izgubio zub (Tara Benwell)

Max je podignuo ruku i čekao da ga njegova učiteljica, gospođa Gilbert, primijeti.

–  Želiš li nešto pitati, Max? – upitala ga je.

– Zapravo, imam problem – rekao je Max. – Ispao mi je zub.

Max je ustao, ispružio ruku i otvorio dlan na kojemu je stajao njegov mliječni zubić.

– Čestitam – rekla je učiteljica. Zatim je pitala ostalu djecu ima li tko kakav savjet za Maxa. Keiko, japanska djevojčica, prva je podigla ruku.

– Je li gornji ili donji zub? – upita ga Keiko.

–  Donji sjekutić – rekao je Max. Otvorio je usta i svima pokazao rupicu na mjestu gdje je nekoć stajao zub.

– Trebao bi baciti svoj mliječni zubić preko krova kuće – savjetovala mu je Keiko.

– Zašto bih to učinio? – upita je Max začuđeno.

– Zato što će nakon toga tvoj novi, trajni zub pravilno narasti. Kada ti ispadne gornji zubić, tada ga trebaš staviti ispod poda.

Učiteljica je mislila da je to dobra ideja, ali Frida, djevojčica iz Austrije, nije se složila.

–  Ne, ne bi trebao baciti svoj zubić. Trebao bi ga sačuvati i dati svojoj mami – rekla je.

–  Zašto bih to trebao učiniti? – upitao je Max.

–  Mama će ti od tvojih mliječnih zubića napraviti ogrlicu.

Jorge, dječak iz Meksika, nije se s time složio. On je imao nešto drukčiji savjet za Maxa.

– Trebao bi zubić odnijeti kući. Zatim bi ga trebao staviti ispod jastuka prije spavanja.

– Zašto bih trebao to učiniti? – upitao je Max.

– Zato što će ti tada doći mišić zubić-­‐vila. Uzet će zubić i umjesto njega ostaviti malu igračku.

Maxu se Jorgeova ideja najviše svidjela. Učiteljica mu je dala kutijicu kako bi u nju položio zubić. Nije željela da ga Max izgubi.

– Što god odlučio kad dođeš kući, zubić svakako pokaži svojoj mami – rekla mu je.

Kada je Max došao kući, pokazao je mami prazninu u ustima. Tada je tvorio kutijicu i pokazao joj svoj zubić.

–  Čestitam! Što ćeš učiniti sa zubićem Max? – upita ga majka.

– Stavit ću ga ispod jastuka – rekao je. I tako učinio.

Sljedećega jutra kada se probudio, pogledao je ispod jastuka. Zubića više nije bilo. Umjesto njega ispod jastuka stajao je novčić. Našao je i pismo. U pismu je pisalo:

Dragi Max, čestitam! Izgubio si svoj prvi zub. Zauvijek ću ga čuvati. Za ovaj si novčić kupi nešto lijepo.

S ljubavlju

Zubić vila.

–   Hmmm – razmišljao je Max. – Svima ću u razredu pričati o zubić vili. Svatko bi trebao izgubiti zub!

  1.   TEKST GESTOVNE IGRE

Ako velik želim biti (Marina Gabelica)

Sunce se pojavilo na nebu (rukama pokazujemo sunce).

Cvijeće na livadi otvorilo je latice (pokazujemo otvaranje latica).

Mali su se medvjedići probudili iz zimskoga sna (zijevamo i rastežemo se).

Odjednom su osjetili veliku, veeeeliku glad! Iz želudca se čulo glasno: Brrrruuum! (gladimo trbuščiće i proizvodimo zvuk).

Svaka je mama svojega medvjedića naučila: Ako velik želiš biti i zdrave zube imati, moraš se zdravo hraniti!

Medvjedići su izašli van i zdrav zalogaj tražili.

I hodali su, hodali, jedan iza drugoga. Hodali su, držali se šapama za rep. (Hodamo u prostoru, u krug, a svako se dijete ručicom primi za hlačice ili majicu djeteta ispred sebe).

(Nezdrava hrana)

I hodali su, hodali, medvjedići sve dok odjednom nisu stali. Tada su ugledali – bombon! Hoće li medvjedići pojesti bombon? Čekamo da djeca viknu: NE! Tada kažemo:

Ako velik želim biti i zdrave zube imati, moram se zdravo hraniti!

I krenuli su dalje.

(Zdrava hrana)

I hodali su, hodali, medvjedići sve dok odjednom nisu stali. Tada su ugledali – zelenu salatu! Hoće li medvjedići pojesti salatu? Čekamo da djeca viknu: DA! Tada kažemo:

Tako je! Ako velik želim biti i zdrave zube imati, moram se zdravo hraniti! Dobro smo se nahranili pa smo malo i porasli! (Djeca se istežu).

(Nezdrava hrana)

I hodali su, hodali, medvjedići sve dok odjednom nisu stali. Tada su ugledali – fini kremasti kolač! Hoće li medvjedići pojesti kolač? Čekamo da djeca viknu: NE! Tada kažemo:

Ako velik želim biti i zdrave zube imati, moram se zdravo hraniti! I krenuli su dalje.

(Tako nastavljamo nekoliko puta, povremeno pitajući djecu da predlože koju su hranu medvjedići pronašli. Na završetku igre kazujemo sljedeće.)

(Završetak)

I kada su se najeli, kući su se vratili. U brlogu su se sklupčali i zaspali. (Djeca liježu na pod i sklupčaju se).

Kad su se opet ujutro probudili, čudom su se čudili! Sada su bili veeeeliki i snažni. (Djeca se istežu)

Od sreće su počeli brundati: Brum, brum, brum! (Djeca oponašaju glasanje medvjeda).

  1.   IGROKAZ

Prema igrokazu Zdrava hrana (Ljerka Pukec)

Mišica: Probudi se, dragi medo, stiglo je proljeće.

Osjećam da miriše cvijeće.

Medo: Oh, dobro jutro, draga mišice, potražimo brzo slatkiše.

Sanjao sam čokoladu crnu i bijelu i staklenku meda cijelu.

Mišica: Ne može, medo, tako više ne možeš samo jesti slatkiše.

Iskopat ćemo vrt kao i susjed krt.

Medo: A što će nam vrt? Zbog pčela ćemo saditi cvijeće.

Mišica: Posaditi ćemo povrće, to ti je zdrava hrana i jesti ga svakoga dana.

Luk, salata, paprika žuta i crvena, mrkva, rotkvica i malo hrena.

Medo: Ne mogu ti ja jesti povrće to svakoga dana, znaš da je slatko jelo moja mana.

Mišica: Ovoga proljeća imaš priliku da promijeniš naviku.

Medo: Kakve si ti to sanjala snove, zašto imaš želje nove?

Mišica: Cijelu sam zimu sanjala posjet zubaru.

Mislim da je vrijeme da promijenimo svoju naviku staru.

Zabranjeno je neovlašteno kopiranje ili distribuiranje dijelova ili cijelog projekta. Projekt podliježe pravima Zakona o autorskim pravima.
Vlasnik autorskih prava je udruga Djeca susreću umjetnost.

Copyright © 2018 Sedmi kontinent

Powered by Protagonist

Koristimo kolačiće (cookies) kako bismo poboljšali funkcionalnost stranice i omogućili vam bolje korisničko iskustvo