ERNEST I CELESTINE

Analiza

Vrijednosti koje osvješćujemo i razvijamo uz film:

Odabrati radost u životu – razvijati odnose – komunicirati – prihvatiti različitost – što društvo od nas očekuje – kako se razviti u kreativne i hrabre osobe

Pripremili:

doc. dr. sc. Marina Gabelica, Učiteljski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
Igor Bezinović, prof. filozofije i sociologije, redatelj

UVOD

Obrazovni materijal uz animirani film Ernest i Celestine

Predmetnim sadržajem odgojiteljima se žele podastrijeti informacije o filmu te načini obrade teme filma i filmskih izražajnih sredstva pripremljenim aktivnostima i radnim listovima. Metodičke prijedloge za obradu, pripremu i ponavljanje pripremila je magistrica znanosti, a esej i pojmovnik filmski teoretičar. Cilj je programa Sedmi kontinent educirati najmlađe filmom i o filmu, učiniti im doživljaj filma potpunim zbog čega se nadamo da će djeca biti motivirana nastaviti razgovor o filmu i u vrtiću.

Redatelji: Stéphane Aubier, Vincent Patar, Benjamin Renner

Scenarij: Daniel Pennac (prema istoimenoj slikovnici Gabrielle Vincent)

Producent: Didier Brunne

Glazba: Vincent Courtois

BENJAMINU RENNERU to je prvi film, a ‘izrastao’ je iz poznate Francuske umjetničke škole (French art school) za crtanje i animaciju. Još kao dijete stalno je crtao i sve svoje osjećaje izražavao je crtežima. S animacijom se upoznao tek na fakultetu i jako mu se svidjela.

STÉPHANE AUBIER rođen je 1964. u Belgiji. Pisac je i režiser, režirao je i poznati animirani film Grad zvan panika, koji je prvi put prikazan na festivalu u Cannesu. To je ujedno bio prvi put da se u program uvrstio film izrađen stop-animacijom. Vincent Patarrođen je 1965. u Belgiji, zajedno sa Stephaneom Aubierom radio je na već spomenutom filmu Grad zvan panika, suradnju nastavljaju na filmu Ernest i Celestina; njihove suradnje očito ishode drukčijim i uspješnim filmovima.

Animafest Zagreb, 2013. ‒ Veliko natjecanje (Grand competition);

Cannes Film Festival, 2012. ‒ nagrada SACD (Directors’ Fortnight);

Cinekid, 2011. ‒ nagrada za najbolji međunarodni film;

César Awards, Francuska, 2013. ‒ nagrada César za najbolji animirani film;

Dubai International Film Festival, 2012. ‒ nagrada publike.

SAŽETAK FILMA

Priča o neobičnom prijateljstvu medvjeda Ernesta i mišice Celestine koje gotovo nitko ne shvaća ni ne priznaje.

Istomišljenici Ernest medvjed, ulični glazbenik i Celestina boemska mišica sklapaju prijateljstvo među vrstama i odmah postaju tema razgovora u ovoj izrazito zabavnoj i pomalo poremećenoj adaptaciji francuskih dječjih knjiga Gabrielle Vincent. Celestina, umjetnička duša, živi u podzemnome labirintu i protiv svoje volje priključuje se napornoj obiteljskoj zapravo čoporskoj djelatnosti, zubarstvu. Jednoga dana u izlasku na površinu radi nabavke otkriva liberalniji životni stil glazbenika i pjesnika Ernesta. Nakon (platonskog) združivanja te su srodne duše prisiljene pred lažnim sudom braniti svoje prijateljstvo.

Ernest i Celestina, francusko-­‐belgijski animirani film, utemeljen je u seriji istoimenih knjiga za djecu autorice i ilustratorice Gabrielle Vincent.

SIŽE FILMA

Celestina je mišica koja živi u podzemnom svijetu glodavaca. Živi u sirotištu u kojemu mišjoj djeci skrbnica priča zastrašujuće priče o zloj naravi medvjeda, koji žive u nadzemnome svijetu. Celestina sumnja u istinitost skrbničinih priča te mašta o prijateljstvu s medvjedom, iako su u tome svijetu miševi i medvjedi smrtni neprijatelji. Ona obožava crtati i slikati, ali se uskoro mora početi baviti zubarstvom, zanimanjem kojim se bave svi glodavci. Kako bi se pripremila za buduću profesiju, u nadzemnome svijetu noću treba skupiti što više zubi malih medvjedića ostavljenih ispod jastuka. Tako obitelj pohlepnih medvjeda uhvati Celestinu dok je pokušavala njihovu sinu ukrasti zub i zarobe je u kanti za smeće. Iduće jutro gladni boem i svirač, odnosno medvjed Ernest pronalazi Celestinu i pokušava je pojesti. Ona ga nagovori da je ne pojede i otkrije mu gdje se može najesti slatkiša (baš u podrumu pohlepnih medvjeda koji su je uhvatili), i tako postaju prijatelji.

Ernest pomaže Celestini ukrasti stotine zubi iz trgovine zubima koje zatim donosi u podzemni svijet gdje zabunom i prespava. Policija miševa otkriva ga i istjeruje iz podzemlja, a on i Celestina skrivaju se u njegovoj kućici na osami gdje ostaju tijekom zime i razvijaju svoje prijateljstvo. Kada stigne proljeće, medvjeđa i mišja policija otkrivaju njihovo skrovište. Miševi privode Ernesta, a medvjedi Celestinu. Tijekom suđenja nervozni sudac prevrne petrolejsku svjetiljku i u obje sudnice, i u nadzemnome i u podzemnome svijetu, bukne požar. Gađani prisutni na suđenju razbježe se, a i Ernest i Celestina spašavaju suce iz zapaljenih sudnica. Suci ih zato oslobađaju i osiguravaju im sretan nastavak zajedničkoga života.

ESEJ O FILMU

Od 1981. do 2004. godine izdano je čak dvadeset sedam popularnih naslova u seriji slikovnica o medvjedu Ernestu i mišici Celestini, belgijske autorice Gabrielle Vincent (1928.-2000.). Iako se autorica za života protivila filmskomu adaptiranju njezina djela, 2008. godine njezin izdavač odlučuje prodati autorska prava na priču i tako, nakon pet godina intenzivnog rada, 2013. godine nastaje animirani film Ernest i Celestina, nominiran za Oscara za najbolji dugometražni animirani film. Na filmu je radio tim od četrdeset umjetnika i tehničara, a mladi redatelj Benjamin Renner (koji je imao samo dvadeset i četiri godine na početku projekta) režirao ga je uz pomoć iskusnijih kolega Vincenta Patara i Stéphanea Aubiera.

Filmski scenarij i vizualni identitet filma inspirirani su slikovnicama Gabrielle Vincent, osobinama njezinih likova i atmosferom, ali nije riječ o vjernoj adaptaciji njezinih priča. U filmskome svijetu, za razliku od slikovnice, postoje dva odvojena društva, što priču čini alegorijski zanimljivom, a to uostalom i jest osobina basne kao književne vrste. Iznad zemlje živi društvo medvjeda, a u podzemlju društvo miševa. Oba društva imaju svoja pravila nalik ljudskima i, što je najvažnije za priču, zaziru jedno od drugoga.

Ernesta i Celestinu društva u kojima žive smatraju buntovnima. Ernest je ulični svirač čiji su roditelji željeli da postane pravnik, dok Celestina ima slikarske ambicije, iako joj društvo nalaže da postane zubarica, što je najprestižnije zanimanje u mišjem svijetu. Veliki problemi nastaju kada se sprijatelje jer je kontakt između medvjeda i miša nezamisliv i medvjedima i miševima. Iako se navedene društvene skupine ne podnose, Ernest i Celestina ruše predrasude i svojim prijateljstvom dokazuju da povijesni antagonizmi nisu nužni, već počivaju na mržnji koju potiču same institucije njihovih društava. Institucije također priznaju hijerarhijsku podjelu na nadzemni i podzemni svijet i pokušavaju održavati to stanje neravnopravnosti. Stoga ne treba čuditi da su i suci i policajci obaju svjetova prikazani mahom kao negativni likovi.

Zanimljivo je da likovi Ernesta i Celestine zakone krše iz posve sebičnih razloga. Ernest je gladan, pa krade slatkiše, a Celestina ima zadatak skupiti što više zubi, pa ih također krade iz trgovine. Iako njih dvoje nisu toga svjesni, oni kradu od bračnoga para slastičara i prodavačice zubi, koji su prikazani kao pohlepni poduzetnici koji su posvećeni isključivo zaradi, a na taj način odgajaju i svojega sina (primjerice, otac pojašnjava sinu da je novčić ˝njegov prvi poslovni dogovor, baza njegova kapitala”). Stoga, kao gledatelji sa simpatijama gledamo na njihovo kršenje zakona, na sličan način na koji opravdavamo Robina Hooda kada krade bogatima.

Usprkos tomu što krše društvena pravila, Ernest i Celestina su, za razliku od gotovo svih ostalih likova u filmu, jednostavno dobroćudni. Iako se društvo protivi njihovoj ljubavi i želi im zabraniti suživot, film završava poput bajke, uz poučni happy end. Doduše, ne saznajemo kako se razvijao odnos medvjeđega i mišjega društva, ali barem znamo da su jedan medvjed i jedna mišica živjeli sretno do kraja života.

Djeca u prvome razredu osnovne škole, razmišljajući o filmu, vjerojatno će razumjeti isključivo razliku između dobrih i loših likova i postupaka te najvažnije promjene u fabuli, ali neće uočiti pun alegorijski potencijal filma. Međutim, film će na podsvjesnoj razini zasigurno utjecati na razvoj njihovih stavova o odnosu prema manjinama, o nacionalnim netrpeljivostima, o otporu autoritetu, o preispitivanju postojećih hijerarhija i o pojmu ravnopravnosti. S pomoću basne kao književne vrste naizgled bliske samo djeci, poetika Gabrielle Vincent i filmskih autora podsjeća nas da su prijateljstvo, solidarnost i tolerancija vrijednosti koje bi djeca trebala usvojiti u najranijoj dobi kako bi ih razvijala tijekom cijeloga života.

Igor Bezinović

Zabranjeno je neovlašteno kopiranje ili distribuiranje dijelova ili cijelog projekta. Projekt podliježe pravima Zakona o autorskim pravima.
Vlasnik autorskih prava je udruga Djeca susreću umjetnost.

Copyright © 2018 Sedmi kontinent

Powered by Protagonist

Koristimo kolačiće (cookies) kako bismo poboljšali funkcionalnost stranice i omogućili vam bolje korisničko iskustvo