Koristimo kolačiće (cookies) kako bismo poboljšali funkcionalnost stranice i omogućili vam bolje korisničko iskustvo
Slijedi prikaz artikulacije nastavnoga sata:
1. uvodni dio – motivacija (5 – 10 min)
2. središnji dio – razrada (25 – 35 min)
Različitim igrama i razgovorom obrađuju se filmska izražajna sredstva i filmski pojmovi.
3. završni dio – sinteza (5 – 10 min)
Voditelj pozdravlja učenike. Prije gledanja filma učenici su imali nekakva očekivanja. Nakon što su pogledali film, usustavili dojmove i razgovarali s gostom, učenici iskazuju svoj doživljaj filma. Voditelji u razgovoru s učenicima usmjeravaju iskaze učenika.
Voditelj u razgovoru s učenicima pravilno usmjerava iskaze učenika koji su nešto pogrešno shvatili te im sugerira da u svojim odgovorima razmisle i o sljedećim pitanjima:
Slušanje obrazloženja – cilj je razviti kritičko mišljenje djece, osvijestiti važnost argumentacije svojih stavova, ali i razvijati uvažavanje tuđega mišljenja.
Animirani film i vrste animiranoga filma
Animirani film zajednički je naziv za brojne vrste filmova (crtane, lutkarske, kolažne, filmove s animiranim predmetima i sl.), koji nastaju uzastopnim snimanjem pojedinačnih sličica (tehnika snimanja “sličica po sličicu”), a koje kasnije bivaju oživljene tehnikom filmske projekcije. Tada se stvara iluzija pokreta, nastaje život iz neživog. Riječ animare znači udahnuti život – predmetima, lutkama, crtežima i sl.
Vrste animiranoga filma:
Razlike između vrsta animiranoga filma učenicima objašnjavamo prikazivanjem nekoliko isječaka animiranih filmova načinjenih kolažnom, crtanom i lutkarskom tehnikom. Uvodimo i pojam klasične i računalne animacije. Gledamo animirani film Animatou u kojemu su primjeri različitih vrsta animacija. Na kraju učenici sami u isječcima prepoznavaju različite vrste i tehnike animacije (filmovi Carica, Čarobni gumb, Pik in Nik).
Igrani film nastaje prema scenariju
Nakon što su učenici naučili značenje pojmova igrani film, animirani film, dokumentarni film, s učenicima se razgovara o scenariju.
Djeca navode brojne primjere filmova kojima je slikovnica bila polazište.
Aktivnost započinjemo podjelom slika iz filma koje učenici, podijeljeni u skupine, slažu prema redoslijedu zbivanja u filmu. Svaka skupina slikama slaže svoju priču, a kad je slože, pokušavaju je ispričati. Dotiče se redoslijed zbivanja, uzročno-posljedična vezu, na neki način opisno, a ne pojmovno objašnjava se odnos fabule i sižea. Razgovaramo s učenicima kako se nešto što se događa u životu ne znači nužno da i u priči mora biti tako, već može malo i obrnuto. Primjerice, prvo vidimo susret Ernesta i Celestine, a tek onda saznajemo gdje ona živi, što radi i sl.
• Kadrovi stripa
Druga je mogućnost da se osmisle mali timski stripovi, tri kadra su ponuđena, uokvirena, djeca zajednički osmišljavaju i crtaju izgled i sadržaj stripa, glavni su likovi Ernest i Celestine. U stripu se jasno uočava slijed događaja. Znači, podijelimo prazne kadrove na papiru, djecu se također raspodijeli u skupine. Objasnimo im da su oni mali timovi koji zajednički osmišljavaju strip. Tema je susret Ernesta i Celestine. Izaberu crtača, nekoga tko će pisati u strip-oblačiće te zajednički dolaze do teksta i radnje. (Može biti ponuđen primjer nekoga pravog strip-crtača. Ernest i Celestine u stripu, njihov susret). Djeca crtaju, dogovaraju se, nastaju stripovi, usput im pojašnjavamo da su se morali dogovoriti koja će slika i koji tekst ići prvi, koji će ići drugi i tako redom. Na taj način ponavljamo i slijed zbivanja.
Boja
Boja je vrlo važna sastavnica filma. Snažno izražajno sredstvo. Učenici navode boje koje vole, povezuju boje s raspoloženjem. Gledaju isječke, nabrajaju boje prevladavaju na filmu i kako one djeluju na nas. Nacrtaj i oboji najdražu scenu iz filma!
Lik
Slika Ernesta i slika Celestine (može se koristiti slika s projektora ili na papiru). Voditelj/ica od učenika traži da pojasne pojam lika, što podrazumijeva glavni lik, a što sporedni lik. Navodimo glavne likove, a zatim i neke sporedne. Navodimo Celestinine osobine, kao i Ernestove, a zatim tražimo zajedničke ili slične osobine te raspravljamo o tome što ih je povezalo.
Navodimo Celestinine osobine, kao i Ernestove, a zatim tražimo zajedničke ili slične osobine te raspravljamo o tome što ih je povezalo.
Na kraju je potrebno zaokružiti usvojena znanja, provjeriti što su djeca usvojila. Uopćavanje i sinteza može se ostvariti rješavanjem križaljke. Ostajemo u već ranije formiranim skupinama, dijelimo križaljke. Najbrži u rješavanju dobiju gumene medvjediće!
Nakon odgledanog filma, nastavljamo proučavati animaciju, vrste animiranog filma, vrste animacije. Nove lektirne naslove možemo uklopiti s pripadajućim filmom, ponoviti na novim primjerima djelovanje filsmskih izražajnih sredstava boje i zvuka. Uočiti važnost dobre priče, razvoj likova kroz riječ ili filmska sredstva.
Zabranjeno je neovlašteno kopiranje ili distribuiranje dijelova ili cijelog projekta. Projekt podliježe pravima Zakona o autorskim pravima.
Vlasnik autorskih prava je udruga Djeca susreću umjetnost.
Copyright © 2018 Sedmi kontinent
Powered by Protagonist
Koristimo kolačiće (cookies) kako bismo poboljšali funkcionalnost stranice i omogućili vam bolje korisničko iskustvo