JEŽEVA KUĆA

aktivnosti

Metodički prijedlozi za pripremu, obradu i ponavljanje

Metodički pristup u nastavnim situacijama i artikulaciji samoga sata ostat će, koliko je to moguće, ujednačeno osmišljen za igrani, dokumentarni i animirani film.

Predlažu se aktivnosti za pripremu učenika prije projekcije filma, aktivnosti uz projekciju filma te aktivnosti nakon projekcije filma. Aktivnosti prije projekcije i po povratku u školu u idealnom bi se slučaju mogle odvijati u sklopu nastave hrvatskoga jezika ili u sklopu sata razredne zajednice. Predviđeno trajanje predloženih aktivnosti prije dolaska na projekciju te po povratku u učionicu jesu jedan ili dva školska sata (ovisno o načinu na koji učitelj/ica odluči razraditi predložene ideje i oblikovati ih u nastavni sat te ovisno o prethodnom znanju učenika i o razrednoj dinamici). Unutar spomenutih grupa aktivnosti predlažemo da se izvođenje nastave filma, prema udžbeniku profesora Krešimira Mikića Film u nastavi medijske kulture sastoji od sljedećih nastavnih situacija: motivacija, najava, prikazivanje filma, emocionalno-intelektualnu stanka, slobodno iznošenje doživljaja, istraživačka rasprava, uopćavanje i stvaralački oblici rada. Artikulacija sata (slobodno iznošenje doživljaja, istraživačka rasprava, uopćavanje i stvaralački oblici rada) odvija se tijekom jednoga školskog sata (45 minuta).

ZADATCI

  • Nastavno područje: medijska kultura
  • Ključni pojmovi: animirani film, lutkarski film; filmska priča, slijed događaja, glavni i sporedni likovi u filmu; radijska emisija za djecu; korištenje enciklopedije; usporedba filma s književnim djelom
  • Obrazovno-odgojne i funkcionalne zadaće: učenici će zamijetiti i odrediti slijed događaja u filmu i razlikovati glavne i sporedne likove u filmu; učenici će naučiti što je i kako nastaje lutkarski film;  uočit će razliku između igranog filma za djecu i animiranog filma
  • Nastavni oblici: frontalni, rad u skupinama, individualni
  • Komuniciranje : višesmjerno komuniciranje (učitelj – učenici, skupina – skupina, učenici – učenici)
  • Nastavni izvori i sredstva: projicirani igrani film u kinodvorani, tekst kao izvor (tekstovi u nastavnim listićima), auditivni izvori (živa riječ učitelja/voditelja i učenika), vizualni izvori (pisani tekstovi, priručna literatura), nastavna sredstva i pomagala (projektor, platno, DVD čitač, DVD s igranim filmom, nastavni listići)
  • Nastavne metode: metoda demonstracije, metoda razgovora, usmeno izlaganje, crtanje, problemski zadatci – metoda praktičnih radova
  • Korelacije: unutarpredmetna – jezik, književnost, jezično izražavanje i stvaranje; međupredmetna – Priroda i društvo, Glazbena Kultura, Likovna kultura

AKTIVNOSTI prije projekcije filma

MOTIVACIJA

 

Prva aktivnost

Moj dom – razgovor

S obzirom da je riječ o filmu izrazito snažne humane poruke, predlaže se da se s učenicima prije gledanja filma malo detaljnije pozabavimo pojmom doma.

– Gdje je vaš dom? Tko s nama dijeli naš dom? Što je dom? Je li to samo kuća/stan ili i ljudi koji su u njemu…? Što znači izraz „osjećaj se kao kod kuće / kao doma“? Kako se to osjećamo kad smo „doma“? Što naš dom čini ugodnim?

Nakon razgovora, učenicima pokazujemo prezentaciju na kojoj su predstavljeni domovi djece diljem svijeta.

Predlažemo da prije prikazivanja svake fotografije, djecu prvo pitamo sljedeće:

–  Što mislite, tko živi u ovoj sobi, dječak ili djevojčica? Koliko godina ima? Što voli raditi? Sviđa li vam se njezin/njegov dom? Zašto? Što mislite, voli li ovo dijete svoj dom? Na zadnjoj fotografiji prikaz je dječak koji nema doma. Razgovaramo s učenicima o tome po čemu se naši i njihovi domovi razlikuju. Kako bismo se mi osjećali da živimo u njihovim domovima? Što bi nam nedostajalo? Što bi nam se moglo svidjeti? Npr. možda je nečiji dom siromašniji, ali to dijete ima velika polja i livade na kojima se može igrati; može imati mnogo životinja; ima obitelj koja ga voli i sl.

Neka nam i ova tema bude uvod u razgovor o važnosti doma i pravu svakog djeteta na dom.

PREZENTACIJA 1

Druga aktivnost

Prava svakog čovjeka

Na satu razredne zajendice s učenicima možemo razgovarati o pravima djece i ljudi. Ovom se prilikom možemo poslužiti slikovnicom Andree Petrlik-Huseinović Ljubav, u kojoj su navedena neka osnovna prava svakog djeteta, među kojima su pravo na dom, na ljubav i mir.

Treća aktivnost

Životinje i njihovo stanište

Nakon razgovora o pravima djece i ljudi, te razgovora o važnosti doma, važno je s učenicima dotaknuti i jednu humanu, ali i ekološku temu – prava životinja na njihov dom. U današnje je vrijeme sve veći broj životinja koji ostaju bez svojega staništa zbog ljudskog djelovanja u prirodi. Učenike možemo uputiti na korištenje dječjih enciklopedija (ključni pojam u 3. razredu, ali nam za ovu priliku mogu poslužiti i dječji prirodoslovni časopisi). Zajedno s učenicima zapisujemo nazive nekoliko različitih staništa i tražimo od njih da se dosjete što više životinja koje žive na ovim staništima.

Razgovaramo s učenicima o tome što je dom za pojedinu životinju.

Četvrta aktivnost

Priča u kutiji

S učenicima možemo napraviti male priče u kutiji – svaku kutiju uredimo kao jednu vrstu staništa (livada, planina, šuma i sl.), te s unutarnje strane lijepimo fotografije životinja koje žive na ovim staništima. Ovu aktivnost možemo proširiti i pričama koje djeca sama osmišljavaju – npr. jedna je šumska životinja zalutala u pustinju…

Peta aktivnost

Priča kroz različite medije – slikovnica Ježeva kućica, Branko Ćopić

Ježeva kuća je adaptacija poznate pjesme Branka Ćopića, Ježeva kućica. Bilo bi vrlo korisno učenike upoznati s ovom slikovnicom prije same projekcije. Djeca su vjerojatno već imala prilike upoznati ovu slikovnicu, no ukoliko nisu, svakako bi im trebalo pružiti priliku. Naime, djeca ove dobi sposobna su prepoznati priču, likove i fabulu, bez obzira na medij – nakon što pročitaju / poslušaju slikovnicu, tijekom gledanja filma usporedit će priču s filmskom pričom. Na taj način se postiže osnovni stupanj medijske pismenosti – razumijevanje da se jedna priča može ispričati kroz različite medije.

Slikovnica se obrađuje kao i svako književno djelo; u interpretaciji naglasak stavljamo na karakterizaciju likova i toplu pouku djela. Pritom, korisno je osvrnuti se i na ilustracije Vilka Glihe Selana. Nakon gledanja filma, usporedit ćemo dvije različite vizualne interpretacije jedne priče.

Šesta aktivnost

Audio priča

Nakon razgovora o književnom djelu, učenicima možemo reproducirati audio priču Ježeva kućica (Jugoton, Croatia Records). Nakon slušanja, razgovaramo o ugođaju djela – je li audio priča jednakoga ugođaja kao slikovnica? Naime, tijekom prvoga čitanja priče, djeca će doživjeti ugođaj priče koji može biti različit od vesele, razigrane audio adaptacije, u čemu prije svega glavnu ulogu igra živahna glazba Hrvoja Hegedušića. Ukoliko s učenicima završimo ovu aktivnost, gledanje filma bit će mnogo zanimljivije će djeca osvijestiti pojam ugođaja priče te će svoja dosadašnja iskustva priče moći usporediti s novostečenim, filmskim iskustvom.

Sedma aktivnost

Animacija – istraživanje likovnih tehnika

Ukoliko smo s učenicima savladali ključni pojam animiranoga filma / lutkarskoga filma, možemo se podsjetiti ovih pojmova. Podsjetimo učenike na vrste animiranoga filma – lutkarski, crtani, računalni, kolažni. Pokušajmo se prisjetiti primjera za svaku skupinu filmova.

Koje animirane filmove oni najviše vole? Što misle, o kakvom je animiranom filmu riječ?

U ponuđenoj prezentaciji nalaze se tri primjera djeci poznatih crtića. Predlažemo da pomoću priloženih slajdova napravite još nekoliko primjera, a da pritom koristite naslove za koje su vam djeca rekla da su njihovi omiljeni „crtići“. Naime, bilo bi korisno koristiti upravo te primjere kako bi učenicima osvijestili vrstu animacije i malo bliže objasnili filsmke sadržaje koje redovito gledaju.

PREZENTACIJA 2

prije projekcije

AKTIVNOSTI UZ PROJEKCIJU FILMA

MOTIVACIJA

Voditelj/ica prikazuje učenicima prezentaciju kojom se ustvrđuje veza između realnih

životinja i njihove prezentacije u različitim medijima – isprva slikovnici, a zatim i na animiranome filmu. Pita učenike jesu li čitali priču o ovom poznatom i slavnom liku – Ježurki Ježiću. Upućuje ih da će joj nakon gledanja filma reći jesu li zadovoljni načinom na koji je prikazana ova stara priča.

PREZENTACIJA 3

NAJAVA FILMA

Najavljujemo gledanje animiranoga filma Ježeva kuća redateljice Eve Cvijanović. Prije same projekcije animiranoga filma voditeljica programa učenicima priopćava nekoliko obavijesti o redatelju i filmu.

PRIKAZIVANJE FILMA

Prikazivanje animiranoga filma Ježeva kuća redateljice Eve Cvijanović u trajanju od 10 min.

EMOCIONALNO-INTELEKTUALNA STANKA

Stanka u trajanju od nekoliko sekundi radi usustavljivanja dojmova i pripreme za nastavak rada.

RAZGOVOR S GOSTOM

Razgovor s animatorom/ilustratorom ili redateljem animiranog filma.

UZ PROJEKCIJU

AKTIVNOSTI NAKON PROJEKCIJE FILMA

Slijedi prikaz artikulacije nastavnoga sata:

  1. uvodni dio – motivacija (5 – 10 min)
    • razgovor o dojmovima o pogledanome filmu
  1. središnji dio – razrada (25 – 35 min)
    • slijed događaja u priči, glavni sporedni likovi, karakterizacija likova, likovi i mjesto radnje, glazba u filmu; gluma i naratorski glas
  1. završni dio – sinteza (5 – 10 min) 
    • izvođenje definicija na temelju grupnoga rada – Ježeva kuća je lutkarski animirani film
NAKON PROJEKCIJE

SLOBODNO IZNOŠENJE DOŽIVLJAJA

Voditelj/ica s djecom razgovara o njihovom doživljaju filma. Kako im se film svidio? Voditeljica pokreće prezentaciju te traži od djece da ocijene film ocjenama od jedan do pet.

PREZENTACIJA 4

ISTRAŽIVAČKA RASPRAVA

NAKON PROJEKCIJE

Prva aktivnost

Slijed događaja u filmskoj priči – Igra tišine

Učenici se dijele u skupine. Voditelj/ica objašnjava učenicima da će zaigrati Igru tišine. Ova se igra tako zove jer trebamo biti vrlo tiho kako bismo znali što trebamo napraviti. Svaka skupina dobiva papirić na kojem piše uputa što trebaju učiniti kada čuju voditelja/icu da kazuje ključnu riječ i kada vide određenu riječ napisanu na ekranu.

  1. Riječ – okidač: Ježurka Ježić

Voditelj/ica pokazuje prvi slajd te pokreće stih po stih:

Po šumi, širom, bez staze, puta

Ježurka Ježić povazdan luta.

Lovom se bavi često ga vide,

s trista kopalja na juriš ide.

Kad se pojavljuje ime Ježurka Ježić, sva djeca trebaju uzviknuti „Ježurka Ježić!“.

  1. Riječi okidači: vuk / medo / ovca

I  vuk

i medo,

pa čak i – ovca,

poznaju ježa, slavnoga lovca.

Učenici koji su dobili uputu, na čitanje riječi „vuk“ počinju zavijati kao vukovi; učenici koji su dobili papirić s rječju „medo“ trebaju tiho i duboko brundati; učenici koji su dobili papirić s riječi „ovca“, na izgovaranje riječi trebaju glasno meketati.

  1.  Voditelj/ica dalje čita tekst: „Jednoga dana, vidjeli nismo / Ježić je, kažu, dobio…“ te čeka da učenici pretpostave riječ „pismo“, a zatim pokazuje kadar iz filma.
  2. Riječ okidač: nogu

U pismu piše:

Dođi na ručak u moju logu,

požuri samo,

ne žali nogu.

Nježno te grli medena lica

i pozdrav šalje lisica Mica!

Kad učenici začuju riječ „nogu“, svi počinju skakati na jednoj nozi. Voditeljica čita posljednji stih i čeka da učenici završe riječju „lisica…“, a zatim pokazuje sljedeći slajd.

  1. Riječ okidač. Ježurka Ježić

Voditelj/ica čita stihove, a kada se pojavi ime Ježurka Ježić, sva djeca trebaju uzviknuti njegovo ime. Pred kućom-logom, kamenog zida / Ježurka Ježić svoj šešir skida, / klanja se, smješka, kavalir pravi, /biranom frazom lisicu zdravi.

  1. Riječ okidač: pijetla; kokoš; patkica – Dobar dan, lijo, vrlino čista, klanjam se tebi, sa bodlja trista.

Nek perje pijetla krasi tvoj dom, kokoš nek sjedi u loncu tvom! Guskino krilo lepeza tvoja,

a jastuk meki patkica koja.

Učenici koji su odbili uputu, na čitanje riječi „pijetla“ počinju kukurikati kao pijetlovi; učenici koji su dobili papirić s rječju „kokoš“ trebaju se kretati prostorom i glasno kokodakati; a učenici s rješju „patkica“ – gakati kao patkica.

  1. Rečenica – okidač: ja sam za ručak trbuhom cijelim

Kada učenici začuju ovaj stih, kružnim pokretima po trbuhu daju signal da su gladni.

Nakon ove igre, voditeljica čestita učenicima na dobro obavljenom zadatku, a zatim nastavlja s analizom redoslijeda radnje.

Voditelj/ica uz pomoć prezentacije učenike vodi kroz etape priče, ponavljajući tako slijed događaja u filmskoj priči. Pritom, naglasak je stavljen na emocionalna stanja likova u procesu njihova razvoja i kontrasta. Voditeljica prati pripremljene slajdove, učenicima postavlja pitanja i dopušta im slobodno izražavanje. Nakon njihovog odgovora, klikom miša otkriva rješenje. Npr.

Kako se ježić osjećao kad je primio lijino pismo? – na prezentaciji je omogućen jednostavan odabir odgovarajućeg smajlija, no voditeljica potiče učenike na osmišljavanje većeg broja riječi (npr. sretan, uzbuđen).

Kako se lisica osjećala kad je čula da ježić ne želi ostati kod nje? Nakon ovoga pitanja, voditeljica čita stihove iz pjesme koji ilustriraju odabrani kadar te čeka da djeca sama osmisle odgovor; u izboru riječi, može im pomoći izborom izraza „zbunjeno“ i „sumnjičavo“ te po potrebi objasniti značenje ovih riječi.

Nakon ovoga primjera, slijedi niz pitanja (navedenih na prezentaciji) čiji je cilj popratiti redoslijed radnje u priči, a ujedno i imenovati emociju koju je pojedini lik osjećao u određenoj situaciji.

RADNI LIST 1

Druga aktivnost

Karakterizacija likova; glavni i sporedni likovi

Ova se aktivnost nadovezuje na prethodnu. Na temelju stihova zaključujemo koji ih je lik rekao. Učenici zaključuju jesu li likovi u filmu dobri ili loši. Posebnu pozornost treba obratiti na karakterizaciju lisice jer je njezina karakterizacija nešto kompleksnija – usprkos svojim postupcima, ona je u biti pozitivan lik jer je svojoj konačnom odlukom pokazala mudrost.

Na kraju zaključujemo da su jež i lisica glavni likovi jer priča govori o njima, a vuk, medvjed i divlja svinja su sporedni likovi.

Treća aktivnost

Spoji likove i mjesto radnje

Pomoću prezentacije, učenicima se pokazuju kadrovi na kojima su prikazani domovi likova; učenici imenuju lika čiji je dom prikazan na slici. Uz vizualno pamćenje, ovom se aktivnošću postupno osvještava pojam „doma“, te odnosa likova prema istome.

PREZENTACIJA 4

Četvrta aktivnost

Glazba u filmu

Učenicima se reproducira glazba iz filma te kadrovi koje djeca trebaju prepoznati.

Prvi je glazbeni isječak popratio obilni ručak kod lisice, a drugi je iz scene kada se jež uređuje za odlazak lisici. Treći i četvrti isječci su u filmu izuzetno naglašeni pa se od učenika traži da se prisjete o kojoj je sceni riječ, bez vizualne ilustracije.

PREZENTACIJA 4

Peta aktivnost

Gluma u filmu

Voditeljica učenicima objašnjava da je glazbu za film napravio poznati hrvatski glazbenik Darko Rundek, a glumac Rade Šerbedžija je dao glas likovima. Zanimljivost filma je u tome što je jedan glumac dao glasove svim likovima! Učenicima se reproduciraju isječci koje trebaju prepoznati, odnosno, trebaju odrediti kojem liku govor pripada.

PREZENTACIJA 4

Šesta aktivnost

Glazbena igra

Kako bismo kroz igru istražili moć glasa i govora, učenicima naglas čitamo rečenice i tražimo od njih da ih zatim i oni ponove, a prema danim uputama.

Prvi primjer odnosi se na rečenice različitih interpunkcija. Upućujemo učenike na pravilno izgovaranje rečenica s obzirom na njihovu interpunkciju. Pitamo ih: - Mijenja li se način na koji čitamo rečenicu s obzirom na rečenični znak? Mijenja li se značenje rečenice, ovisno o tome koji rečenični znak stavljamo na kraj? Na drugom primjeru povezujemo rečenice s emotikonima.

Sljedeća se dva primjera odnose na jednu rečenicu i različite stilove njezina izgovaranja – naglas, potiho, visokim, dubokim glasom itd. Voditeljica čita stih i traži od učenika da je zajedno izgovore prema zadanoj uputi.

PREZENTACIJA 4

NAKON PROJEKCIJE

UOPĆAVANJE

Nakon glazbene igre, prisjećamo se prezentacije s početka druženja u kojoj ustvrdili veze između stvarnih životinja i njihove reprezentacije u slikovnici, a zatim i ovome animiranome filmu. Učenike se upućuje da je riječ animacija – oživljavanje.

– Ježić je oživio na filmu – na isti način mi možemo oživjeti svoje lutkice igrajući se s njima. Kada lutkice ožive na filmu, takav se film naziva LUTKARSKI film.

U nastavku slijedi nekoliko slajdova koji objašnjavaju kako nastaje lutkarski film. Zaključujemo: Ježeva kuća je LUTKARSKI ANIMIRANI film.

PREZENTACIJA 4

STVARALAČKI OBLICI RADA

Kao zaključak druženja, važno je novu informaciju – da je riječ o lutkarskom animiranom filmu – povezati s odgojnom porukom ovoga djela, a koja se tiče ljubavi prema vlastitome domu.

Tom prilikom, kratko ćemo se pozabaviti odabirom tkanine u izradi lutkica. Usporedbom krzna životinja i različitih materijala, dolazimo do zaključka da su vuna i filc sjajan izbor za izradu lutkica životinja jer su jednako mekane i tople..

Ova se aktivnost može raditi pomoću prezentacije, ali predlaže se da se aktivnost uočavanja kvalitete materijala provodi kroz igru „Misteriozna kutija“.

U kartonsku kutiju stavimo različite materijale (drvo, metal, plastiku, vunu, filc itd.). Kutija je zatvorena sa svih strana, osim jedne kroz koju djeca mogu gurnuti ruku i opipavati materijale. Djeca stavljaju ruku u kutiju (bez gledanja), dodiruju materijale i opisuju ih – jesu li mekani, tvrdi, hrapavi itd.

U zaključku, čitamo stihove pjesme iz kojih se osjeća ježeva ljubav prema svojem domu i zaključujemo da njegova kućica, kao ni lutkice, nisu smjele biti izrađene od plastike ili metala, već da je odabir meke i tople tkanine najbolji odabir.

Pitamo učenike – Volite li i vi svoj dom kao ježić? Mislite li da je ježić bio u pravu kad je rekao da svoju kućicu ne bi mijenjao nizašto na svijetu?

Za kraj, kažemo učenicima da slobodno šeću prostorom i da dotiču različite materijale. Učenike možemo podijeliti u skupine. Svaka skupina treba pronaći što veći broj predmeta u prostoru (oko sebe i na sebi) koji odgovaraju sljedećim odlikama:

HLADNO
TOPLO
TVRDO
MEKO
HRAPAVO
GLATKO
ČUPAVO
SVIJETLO
TAMNO (…)

Učenici pokušavaju zapamtiti što veći broj predmeta koji odgovaraju odlikama, a na kraju možemo zajedno odlučiti koji je od navedenih predmeta – NAJ – najtopliji, najhladniji, najmekši, najsvjetliji, najtamniji itd.

Možemo učenike potaknuti da promotre i vlastitu odjeću, da prepoznaju različite materijale i njihova svojstva. U konačnici, potičemo ih da kod kuće promotre što je u njihovom domu najmekše, najtoplije itd.

Druga aktivnost – zamjenska – Izrada filmskog plakata

S učenicima također možemo izraditi zajednički plakat Ježeva kuća. Na veliki plakat nacrtamo tijelo ježa (ili ga izradimo od filca i zatim zalijepimo), a učenici pomoću otiska dlanova izrađuju ježeve bodlje. Učenici mogu ostaviti otiske pomoću tempera ili ih mogu nacrtati na papir, obojati i izrezati. Ova je aktivnost dobar zaključak zajedničkog druženja gdje zajedničkim naporima izrađujemo filmski plakat za film Ježeva kuća.

Nakon odgledanog filma i ranije provedenih aktivnosti, preporuka je provesti dodatne aktivnosti koje se niže navode.

Usporedba književnog djela i filmske priče

Nakon projekcije filma, s učenicima se možemo ponovno pozabaviti pričanjem priča kroz različite medije.

Razgovorom potičemo učenike da usporede priču iz slikovnice s filmskom pričom. Možemo zajedno napisati nekoliko osnovnih etapa priče, npr.

  1. Upoznajemo Ježurku Ježića.  
  2. Ježić prima pismo.
  3. Ježić dolazi k lisici na ručak.
  4. Jež ide kući. Lisica ga prati.
  5. Lisica sreće vuka.
  6. Lisica i vuk susreću medvjeda.
  7. Lisica, vuk i mevdjed susreću divlju svinju.

(…)

Usporedbom etapa priče, uočit ćemo da je filmska priča vrlo dosljedno pratila priču iz slikovnice. Ono po čemu se razlikuju je, prije svega, broj stihova. U filmu nisu izrečeni svi stihovi iz knjige.

Usporedba vizualnih elemenata – ilustracija i kadrova

Nakon usporedbe priče, možemo usporediti vizualni izgled likova i scena. Tom prilikom koristimo ilustracije iz slikovnice i fotografije / kadrove iz filma.

Usporedba ugođaja audio priče i filma

Nakon usporedbe slikovnice i filma, korisno je usporediti i audio priču s filmom. Glavna razlika između ova dva medija je u ugođaju. Što pridonosi veselom ugođaju audio priče? Što pridonosi nešto smirenijem, pomalo mračnom ugođaju filma? Na web stranicama www.sedammora.com, pod folderom Svijet priča / Slikovnice, možete naći flip-book varijantu stare slikovnice s dodanim audio zapisom.

Izrada maski

Možemo nastaviti s prenošenjem ove priče u različite medije. Tom prilikom možemo napraviti strip, prepričavajući priču pomoću medija riječi i slike ili možemo izraditi maske te zajedno s učenicima pripremiti predstavu. Maske mogu biti jednostavne, od kartona, iako preporučamo da se karton oblijepi različitm mekim materijalima – vunom, vatom, filcom i sl., kao u prikazanom primjeru.

PREDLOŽAK ORIGAMI MASKA

Likove možemo izraditi i na satu likovne kulture koristeći različite materijale iz prirode poput lišća, češera i sl.

Izrada označivača stranice s motivima likova iz priče

U motivaciji učenika na daljnje čitanje, gledanje i istraživanje, važno je da se i nakon gledanja filma povremeno prisjetimo likova iz filma, poznatih stihova i sl. Stoga s učenicima možemo izraditi označivače stranica s likovima iz priče i filma.

Izrada kuverte / pisma – origami

Učenicima kažemo da ćemo izraditi i napisati pisma za ježića, a u kojemu ćemo mu reći neku lijepu poruku vezano uz njegovu hrabrost da brani svoj dom. Uz pomoć voditeljice, učenici izrađuju origami pismo / kuvertu.

Upute se nalaze na priloženom nastavnom listiću, a korisno je pogledati i video upute:

https://www.youtube.com/watch?v=xsdfcVh3iSg

Na web stranicama www.sedammora.com, pod folderom Svijet priča / Slikovnice, možete naći flip-book varijantu stare slikovnice s dodanim audio zapisom.

 

Zabranjeno je neovlašteno kopiranje ili distribuiranje dijelova ili cijelog projekta. Projekt podliježe pravima Zakona o autorskim pravima.
Vlasnik autorskih prava je udruga Djeca susreću umjetnost.

Copyright © 2018 Sedmi kontinent

Powered by Protagonist

Koristimo kolačiće (cookies) kako bismo poboljšali funkcionalnost stranice i omogućili vam bolje korisničko iskustvo