
Koristimo kolačiće (cookies) kako bismo poboljšali funkcionalnost stranice i omogućili vam bolje korisničko iskustvo
U nastavku se navode tri skupine aktivnosti. Prvi niz aktivnosti može poslužiti kao priprema i motivacija djece prije filmske projekcije, a izvode se u vrtiću. Drugu skupinu čine aktivnosti koje će se provoditi tijekom i nakon gledanja filma, a koje će doprinijeti boljem razumijevanju animiranoga filma, kao i korelaciji mediološkog pojmovlja s djeci bliskim temama. Treću skupinu čine aktivnosti koje se s djecom provode po povratku u vrtić, a čiji je cilj zaokružiti doživljaj filma. Navedene se aktivnosti provode prema postojećem metodološkom obrascu predviđenom za predškolski odgoj (prema Velički, 2013.), u različitim poticajnim centrima.
Aktivnosti koje slijede podijeljene su prema centrima, a njihov je cilj višestruk. Djeca će istraživati životinja i njihova staništa kako bi povezali pojam staništa s domom – kao što čovjek ima svoj dom, tako ga imaju i životinje. Istraživanjem materijala različitih kvaliteta doprinijet ćemo razumijevanju sličnosti i razlika između predmeta, a time ćemo se nadovezati na razumijevanje kvalitete krzna životinja, bodlji, oklopa i sl. Dobivene informacije pomoći će u boljem razumijevanju likova koji se javljaju u priči i filmskoj priči. Od posebnog je značaja za ovaj animirani film da je originalna adaptacija poznate priče o Ježurki ježiću – stoga se naglasak stavlja i na razumijevanje da jedna priča može biti ispričana na više različitih medija. Djeci ćemo čitati slikovnicu, prikazati ilustracije, a zatim i poslušati audio priču. Takav doživljaj priče kroz različite medije omogućit će im kvalitetniji doživljaj filma.
Navedene se aktivnosti mogu izvesti u cijelosti ili se mogu izabrati one aktivnosti koje se prepoznaju kao blagodatne za pojedinu skupinu, a prema potrebama odgojitelja/odgojiteljice i vrtićke skupine.
Također, djeci je moguće pokazati i prezentaciju kojom se ustvrđuje veza između stvarnih životinja i njihove prezentacije u različitim medijima – isprva slikovnici, a zatim i na animiranome filmu. Pita učenike jesu li čitali priču o ovom poznatom i slavnom liku – Ježurki Ježiću. Upućuje ih da će joj nakon gledanja filma reći jesu li zadovoljni načinom na koji je prikazana ova stara priča.
Istraživanje: tko ima bodlje, a tko krzno
Prvi vid istraživanja možemo provesti na temelju sličice – djeca proučavaju sličice životinja i odgonetavaju – koja životinja ima krzno, koja kožu, bodlje, oklop itd. Nakon proučavanja, možemo zatražiti djecu da sličice poredaju po nekom poretku, npr. tko je najmekši, tko je najtvrđi i sl. Nakon ovoga, iste sličice možemo upotrijebiti za sljedeći zadatak.
Životinje i njihovo stanište
Na stol postavljamo slike različitih staništa sa izbušenim rupicama na dnu papira. Djeci dajemo kartice na kojima su nacrtane životinje, a kojima smo na vrhu napravili rupicu za provlačenje vune. Kažemo djeci da vunom zavežu sličice životinja za sliku mjesta na kojem one žive. Pritom možemo koristiti vunu različite boje npr. zelenom spajaju šumu i šumske životinje, plavom vodene i sl. Ovako spojena staništa i slike životinja možemo objesiti na pano.
Istraživanje: što je meko, tvrdo, bodljikavo, hladno i toplo
Istraživanje karakteristika materijala možemo napraviti na dva načina – istraživanje dodirom – rukama i u prostoru – nogama.
Na veći karton lijepimo materijale različitih karakteristika – npr. vunu, filc, kožu, lan, i dr. tkanine. Djeca dlanovima i prstima prolaze po materijalu i opisuju kakav je materijal (mekan, hladan, glatki, hrapav…). Potičemo djecu da se usmeno izražavaju i pomažemo im u odabiru riječi.
Na isti način, na pod možemo postaviti materijale različitih kvaliteta – npr. čupavi tepih, metalni / bodljikavi tepih (za brisanje cipela), plastične vrećice (sa i bez balončića) i sl. Djeca bosa ili u čarapicama hodaju po različitim materijalima i istražuju ih. Potičemo ih na usmeno izražavanje i imenovanje materijala i njihovih kvaliteta.
Izrada ježa – provlačenje uzice
Za vježbu motorike šake, djeci možemo ponuditi igru izrade ježevih bodlji. Iz kartona izrađujemo oblik ježa te bušimo rupice kroz koje će djeca provlačiti uzice za zamatanje poklona (izradu mašni). Ovaj je materijal najbolji za spomenuti zadatak jer je nešto tvrđi i podatniji za oblikovanje ježevih bodlji.
Priča u kutiji
S djecom možemo napraviti male priče u kutiji – svaku kutiju uredimo kao jednu vrstu staništa (livada, planina, šuma i sl.), te s unutarnje strane lijepimo fotografije životinja koje žive na ovim staništima. Ovu aktivnost možemo proširiti i pričama koje djeca sama osmišljavaju – npr., jedna je šumska životinja zalutala u pustinju… Pitamo djecu: Što se dalje dogodilo? Je li životinja bila sretna? Kako se prehranila? I sl.
Taktilna abeceda
S djecom možemo izraditi taktilnu abecedu. Kako bismo djecu uveli u svijet priče Ježeva kućica, možemo im reći da ćemo početi sa slovima L, J, V, M i D. Izradit ćemo ova slova od tkanine ili nekog drugog materijala na način da u slovo ukomponiramo neki znak životinje koja počinje na ovo slovo; navodimo djecu da povežu likove – lisica, vuk, medvjed, divlja svinja i jež s početnim slovom njihovog imena. Tada djeca u skupinama izrađuju pojedino slovo birajući boje koje će odgovarati ovoj životinji te ga ukrašavaju.
Primjerice, koala – slovo K., ponada slovo P i sl. Lisica će tako biti prezentirana slovom L, kolažom narančaste boje s bijelim dodacima i sl. Uz kolaž, preporuča se koristiti i druge materijale; vunu, tekstil i sl., kako bi naša abeceda imala slova različite teksture.
Izrada ježa od različitih materijala
Likove priče Ježeva kućica možemo izraditi na različite načine – slikanjem, crtanjem, ali i od materijala koji će naše likove pretvoriti u taktilne slike. Potaknemo djecu da razmisle – gdje žive lisica, vuk, divlja svinja, medvjed i jež. Kakvo je njihovo krzno, imaju li bodlje i sl.? Ove likove možemo izraditi od lišća, češera i drugih materijala. Na papiru možemo izraditi glavu ježića, a djeca zatim ljepilo nanose kistom na lišće (koje i sami mogu sakupiti), te ga lijepe na papir.
Djecu pozivamo na središnju aktivnost. Nakon što sjednu u krug, ponavljamo zaključke prethodnih aktivnosti. Gdje je dom malome ježu? Gdje je dom lisici? Gdje je vaš dom? Volite li svoj dom? Što mislite, kako bi se medvjed ili lija osjećali u vašem domu / vi u njihovom? Zaključujemo da je svaka životinja i svaki čovjek najsretniji u vlastitome domu.
Ježeva kuća je adaptacija poznate pjesme Branka Ćopića, Ježeva kućica. Bilo bi vrlo korisno djecu upoznati s ovom slikovnicom prije same projekcije. Djeca su vjerojatno već imala prilike upoznati ovu slikovnicu, no ukoliko nisu, svakako bi im trebalo pružiti priliku. Naime, djeca ove dobi sposobna su prepoznati priču i likove bez obzira na medij – nakon što pročitaju / poslušaju slikovnicu, tijekom gledanja filma usporedit će priču s filmskom pričom. Na taj način se postiže osnovni stupanj medijske pismenosti – razumijevanje da se jedna priča može ispričati kroz različite medije.
Slikovnica se obrađuje kao i svako književno djelo; u interpretaciji naglasak stavljamo na karakterizaciju likova i toplu pouku djela. Pritom, korisno je osvrnuti se i na ilustracije Vilka Glihe Selana. Nakon gledanja filma, usporedit ćemo dvije različite vizualne interpretacije jedne priče.
Slikovnicu možemo čitati uz povremene stanke za razgovor s djecom prilikom promatranja slika. Također, možemo svaku ilustraciju isprintati u A4 formatu i plastificirati je. Tada djeci pokazujemo slike, dok čitamo tekst (koji možemo zalijepiti sa stražnje strane).
Pitamo djecu: Jeste li kada čuli priču o Ježurki ježiću?
Najavljujemo priču o ježiću koji je jako volio svoj dom.
Nakon čitanja priče i razgovora o pročitanom, pitamo djecu: Je li vam svidjela priča? Što je ježić jako volio? I sl. Kroz nekoliko pitanja prolazimo kroz sadržaj priče, a zatim zaključujemo da je svakome od nas naš dom najljepši i najdraži.
Nakon čitanja priče, možemo zaigrati poznatu igru Boc-boc (Boc, boc, iglicama / ne diraj ga ručicama! / Bode, bode jež, / bit će suza, bjež!).
Igru možemo zaigrati tako da djeca stanu u krug, a jedno dijete recitira stihove i „bocka“ ostalu djecu po leđima. Zadnje dijete koje takne, mora ga uhvatiti. Ako uspije, tada ovo dijete nastavlja recitaciju.
Nakon igre, djeca se mogu vratiti ranije započetim aktivnostima.
Najavljujemo gledanje animiranoga filma Ježeva kuća redateljice Eve Cvijanović. Prije same projekcije animiranoga filma voditeljica programa djeci priopćava nekoliko obavijesti o redatelju i filmu. Prije same projekcije, poziva ih da oponašaju njezine pokrete gestama:
– Istegnite se, taknite oblake (djeca se istežu uvis).
– Stresite s ramena sve što vas muči (rukama „čistimo ramena“).
– Pripremite oči za sve lijepo što ćete vidjeti (stavljamo ruke na oči).
– Pripremite uši za sve lijepo što ćete čuti (stavljamo ruke na uši).
– Budimo tiho. (stavimo ruke na usta).
– Opustimo se i uživajmo. (spuštamo ruke pored tijela).
Prikazivanje animiranoga filma Ježeva kuća redateljice Eve Cvijanović u trajanju od 10 min.
Stanka u trajanju od nekoliko sekundi radi usustavljivanja dojmova i pripreme za nastavak rada.
Razgovor o filmu nakon projekcije filma.
U nastavku se prikazuje nekoliko aktivnosti kojima će se obuhvatiti izražavanje doživljaja, vođena analiza i sinteza animiranoga filma (primjerene djeci predškolske dobi) i značajnijih filmskih izražajnih sredstava.
Voditelj/ica s djecom razgovara o njihovom doživljaju filma. Kako im se film svidio?
U središnjem se dijelu putem razgovora i igara pobliže objašnjavaju pojedinačni elementi filma.
Redoslijed događaja – interpretacija
Voditelj/ica će povesti razgovor s djecom o odgledanom filmu, koristeći slikovne prikaze kao referentne točke – podsjetnike. Djeca se slobodno izražavaju, nadopunjujući voditelja/voditeljicu.
Voditeljica uz pomoć prezentacije djecu vodi kroz etape priče, ponavljajući tako slijed događaja u filmskoj priči. Pritom, naglasak je stavljen na emocionalna stanja likova u procesu njihova razvoja i kontrasta. Voditeljica prati pripremljene slajdove, djeci postavlja pitanja i dopušta im slobodno izražavanje. Nakon njihovog odgovora, klikom miša otkriva rješenje. Npr.
– Kako se ježić osjećao kad je primio lijino pismo? – (dobro / loše)
– Kako se lija osjećala kad je ježić došao k njoj u goste?
– Kako se ježić osjećao kod lije?
– Kako se lisica osjećala kad je čula da ježić ne želi ostati kod nje? Nakon ovoga pitanja, voditeljica čita stihove iz pjesme koji ilustriraju odabrani kadar te čeka da djeca samo osmisle odgovor; u izboru riječi, može im pomoći izborom izraza „zbunjeno“ i „sumnjičavo“ te po potrebi objasniti značenje ovih riječi.
Nakon ovoga primjera, slijedi niz pitanja (navedenih na prezentaciji) čiji je cilj popratiti redoslijed radnje u priči, a ujedno i imenovati emociju koju je pojedini lik osjećao u određenoj situaciji.
Karakterizacija likova
Ova se aktivnost nadovezuje na prethodnu. Djeca zaključuju jesu li likovi u filmu dobri ili loši. Posebnu pozornost treba obratiti na karakterizaciju lisice jer je njezina karakterizacija nešto kompleksnija – usprkos svojim postupcima, ona je u biti pozitivan lik jer je svojoj konačnom odlukom pokazala mudrost.
Likovi i mjesto radnje
Pomoću prezentacije, djeci se pokazuju kadrovi na kojima su prikazani domovi likova; djeca imenuju lika čiji je dom prikazan na slici. Uz vizualno pamćenje, ovom se aktivnošću postupno osvještava pojam „doma“, te odnosa likova prema istome.
Glazba u filmu
Djeci se reproducira glazba iz filma te kadrovi koje djeca trebaju prepoznati.
Prvi je glazbeni isječak popratio obilni ručak kod lisice, a drugi je iz scene kada se jež uređuje za odlazak lisici. Treći i četvrti isječci su u filmu izuzetno naglašeni pa se od učenika traži da se prisjete o kojoj je sceni riječ, bez vizualne ilustracije.
Gluma u filmu
Voditeljica djeci objašnjava da je glazbu za film napravio poznati hrvatski glazbenik Darko Rundek, a glumac Rade Šerbedžija je dao glas likovima. Zanimljivost filma je u tome što je jedan glumac dao glasove svim likovima! Djeci se reproduciraju isječci koje trebaju prepoznati, odnosno, trebaju odrediti kojem liku govor pripada.
Glazbena igra
Kako bismo kroz igru istražili moć glasa i govora, djeci naglas čitamo rečenice i tražimo od njih da ih zatim i oni ponove, a prema danim uputama – naglas, potiho, visokim, dubokim glasom itd.
Animirani film
Voditelj/ica pita djecu: Je li Ježurka ježić pravi jež – je li živi ježić ili je lutkica? Je li lisica Mica prava lisica? (Pokazuje fotografiju/kadar na kojoj se vide glavni likovi – ježić i lisica, usporedno s fotografijom pravih životinja.) Nakon što djeca zaključe da je riječ o lutkicama, voditelji/ica konstatira: Ježurka ježić i lisica su kao i ostali likovi – lutkice i oživljeni su, odnosno – animirani. Zato kažemo da je ovo ANIMIRANI FILM.
Kao zaključak druženja, važno je novu informaciju – da je riječ o lutkarskom animiranom filmu – povezati s odgojnom porukom ovoga djela, a koja se tiče ljubavi prema vlastitome domu.
Tom prilikom, kratko ćemo se pozabaviti odabirom tkanine u izradi lutkica. Usporedbom krzna životinja i različitih materijala, dolazimo do zaključka da su vuna i filc sjajan izbor za izradu lutkica životinja jer su jednako mekane i tople..
Ova se aktivnost može raditi pomoću prezentacije, ali predlaže se da se aktivnost uočavanja kvalitete materijala provodi kroz igru „Misteriozna kutija“.
U kartonsku kutiju stavimo različite materijale (drvo, metal, plastiku, vunu, filc itd.). Kutija je zatvorena sa svih strana, osim jedne kroz koju djeca mogu gurnuti ruku i opipavati materijale. Djeca stavljaju ruku u kutiju (bez gledanja), dodiruju materijale i opisuju ih – jesu li mekani, tvrdi, hrapavi itd.
U zaključku, čitamo stihove pjesme iz kojih se osjeća ježeva ljubav prema svojem domu i zaključujemo da njegova kućica, kao ni lutkice, nisu smjele biti izrađene od plastike ili metala, već da je odabir meke i tople tkanine najbolji odabir.
Pitamo djecu – Volite li i vi svoj dom kao ježić? Mislite li da je ježić bio u pravu kad je rekao da svoju kućicu ne bi mijenjao ni zašto na svijetu?
Za kraj, kažemo djeci da slobodno šeću prostorom i da dotiču različite materijale. Djecu možemo podijeliti u skupine. Svaka skupina treba pronaći što veći broj predmeta u prostoru (oko sebe i na sebi) koji odgovaraju sljedećim odlikama:
Djeca pokušavaju zapamtiti što veći broj predmeta koji odgovaraju odlikama, a na kraju možemo zajedno odlučiti koji je od navedenih predmeta – NAJ – najtopliji, najhladniji, najmekši, najsvjetliji, najtamniji itd.
Možemo djecu potaknuti da promotre i vlastitu odjeću, da prepoznaju različite materijale i njihova svojstva. U konačnici, potičemo ih da kod kuće promotre što je u njihovom domu najmekše, najtoplije itd.
Aktivnosti koje slijede mogu se izvesti u vrtiću sljedećega dana, a pomoći će nam u zaokruživanju doživljaja animiranoga filma. Navedene se aktivnosti mogu izvesti u cijelosti ili se mogu izabrati one aktivnosti koje se prepoznaju kao blagodatne za pojedinu skupinu, a prema potrebama odgojitelja/odgojiteljice i vrtićke skupine.
Odnos suprotnosti
Djeci nudimo sličice različitih životinja iz filma i razgovaramo o njima: Tko je visok, a tko nizak? Tko je lagan, a tko težak? Tko je velik, a tko malen? Tko je brz, a tko spor? Tko je mekan, a tko bodljikav, tvrd i sl. Tijekom zadatka, djeca raspoređuju fotografije prema zadatku i usmeno se izražavaju.
Prepoznavanje redoslijeda događaja
Djeci nudimo kadrove / fotografije iz filma Ježeva kuća. Tražimo od njih da prema sjećanju fotografije poslažu prema redoslijedu događanja u filmu. Uz pomoć odgajatelja/odgajateljice, djeca mogu prepričati filmsku priču prema sjećanju.
Izrada prstnih lutkica
Možemo nastaviti s prenošenjem ove priče u različite medije. Tom prilikom možemo napraviti strip, prepričavajući priču pomoću medija riječi i slike ili možemo izraditi lutkice te zajedno s djecom pripremiti lutkarsku predstavu.
Predlažemo da djeca ovoga puta izrade prstne lutkice od filca. Naime, osim što je riječ o toplom i mekom materijalu koji je također korišten u filmu, korištenje prstnih lutkica je korisno za razvoj fine motorike šake i prstiju, a što je vrlo blagodatno za mlade početnike u pisanju.
Ukoliko nam filc nije dostupan, jednostavne se lutkice mogu napraviti i od papira. Takve lutkice izrađujemo na sljedeći način: od kolaža izradimo ježića, a zatim sa stražnje strane nalijepimo komad papira u obliku prstena. Taj prsten nataknemo na prst i možemo animirati lutkicu.
Drugi je način taj da izbušimo rupice na lutkici i kroz nju provučemo dva prsta, kao u primjeru.
Istražujemo oblike, mirise i okuse šume
Nakon ovoga zadatka, djeci možemo reći da prošeću prostorom i u svojoj sobi pronađu druge predmete koji su: mekani/tvrdi, okrugli/duguljasti, veliki/mali i sl.
3. Ako smo u mogućnosti, možemo djeci pokazati koja sve hrana „raste“ u šumi, npr. kesteni gljive, kupine, šumske jagode. U malene staklenke stavljamo nasjeckanu hranu koju će djeca određivati njuhom. Čepove staklenki izbušimo na više mjesta, a iznutra ili izvana staklenke možemo oblijepiti kako djeca ne bi vidjela što se u njima skriva. U staklenke možemo staviti pečene kestene, kupine, gljive. Djeca njuhom pokušavaju odgonetnuti o čemu je riječ.
Djecu pozivamo u središnji prostor. Zamolimo ih da sa sobom ponesu prstne lutke. Recitiramo im zagonetke:
Čitamo zagonetke i čekamo da se djeca dosjete rješenja.
Bodlje ima, kaktus nije,
kad uplašiš ga,
u klupko se svije. (jež)U šumi živi
al’ često selu ide,
šulja se tiho,
da koke je ne vide. (lisica)U velikoj šumi mrka zvijer se skriva,
kada dođe zima, u pećini sniva. (medvjed)
Najavljujemo kako ćemo zajedno ponovno ispričati priču o Ježurki ježiću pomoću svojih lutaka. Predstava može biti lutkarska ili tako da djeca ispred svojih lica stavljaju maske i glume pojedine scene iz filma.
Zabranjeno je neovlašteno kopiranje ili distribuiranje dijelova ili cijelog projekta. Projekt podliježe pravima Zakona o autorskim pravima.
Vlasnik autorskih prava je udruga Djeca susreću umjetnost.
Copyright © 2018 Sedmi kontinent
Powered by Protagonist
Koristimo kolačiće (cookies) kako bismo poboljšali funkcionalnost stranice i omogućili vam bolje korisničko iskustvo