MALIŠAN

Aktivnosti

Metodički prijedlozi za pripremu, obradu i ponavljanje

U nastavku se navode tri skupine aktivnosti. Prva skupina aktivnosti može poslužiti kao priprema i motivacija djece prije filmske projekcije, a izvodi se u vrtiću. Drugu skupinu čine aktivnosti koje će se provoditi tijekom i nakon gledanja filma, a koje će pridonijeti boljem razumijevanju igranoga filma, kao i korelaciji mediološkog pojmovlja s djeci bliskim temama. Treću skupinu čine aktivnosti koje se s djecom provode po povratku u vrtić, a čiji je cilj upotpuniti doživljaj filma. Navedene se aktivnosti provode prema postojećem metodološkom obrascu predviđenom za predškolski odgoj (prema Velički, 2013) u različitim poticajnim centrima.

Zadaće

  1.  Tjelesni i psihomotorni razvoj:
    • razvijati spretnost ruku, fine motorike i motorike općenito

    • vježbanje i usavršavanje koordinacije ruku i očiju (okolumotorika) 

    • razvoj grafomotorike i poticanje fine motorike djeteta prilikom manipuliranja različitim materijalima 

    • omogućiti djetetu zadovoljenje osnovne potrebe za kretanjem.

  1.  Socioemocionalni i razvoj ličnosti:
    • poticati i podržavati samostalnost djeteta (pri odabiru aktivnosti i materijala)

    • poticati razvoj pozitivnih emocija, empatije

    • podržavati vedro raspoloženje i optimizam

    • stvoriti uvjete za kvalitetnu komunikaciju na razinama odgojitelj – dijete i dijete – dijete

    • utjecati na razvoj djetetova samopouzdanja i samostalnosti tijekom aktivnosti.

  1. Spoznajni razvoj:
    • razvijati djetetovu pozornost

    • utjecati na logičko mišljenje i zaključivanje tijekom igre

    • razvoj prostorne percepcije: pokreti u prostoru, kretanje, snalaženje – orijentacija (gore – dolje, ispred – iza, blizu – daleko)

    • vizualna percepcija: uočavanje i svrstavanje po boji i veličini (mali, srednji i veliki predmeti).

  1.  Govor i komunikacija:
    • poticati djecu na komunikaciju s odgojiteljem i na međusobnu komunikaciju

    • poticanje suradnje među djecom

    • razvoj govornih vještina (opisivanje, smisleno pričanje)

    • razvoj vještine slušanja i razgovaranja (slušanje i razumijevanje govornoga sadržaja).

  1.  Moralni razvoj: 
    • razvijati u djetetu moralne vrjednote

    • razvijati dječju osjetljivost prema drugima.

 

SOCIJALNI:

‒  poticati dogovor, suradnju, planiranje

‒  poticati međusobnu komunikaciju i pomaganje

‒  poticati spremnost na zajedničku igru i aktivnost.

PROSTORNI:

‒  osigurati prostorne uvjete za kvalitetno poticanje dječje znatiželje i za neometan tijek aktivnosti i slobodno kretanje djece u prostoru.

MATERIJALNI:

‒  osigurati dostatnost materijala za aktivnosti u različitim poticajnim centrima

‒  osigurati mogućnost izbora među različitim ponuđenim materijalima.

 

AKTIVNOSTI PRIJE PROJEKCIJE FILMA

 

MOTIVACIJA

Aktivnosti koje slijede podijeljene su prema poticajnim centrima, a djeca ih mogu slobodno istraživati prema vlastitim htijenjima. Jedan je dio aktivnosti odgojne prirode, s ciljem osvješćivanja odnosa između roditelja i njihove djece. Ti se odnosi proširuju na emociju ljubavi koja postoji između nas i naših bližnjih, odnosno onih koji se o nama brinu i s kojima rado provodimo svoje vrijeme. Na taj se način najavljuje tema filma Mališan u kojoj je slučajni prolaznik na kraju postao skrbnik malome dječaku. Također, objašnjava se pojam mališan te se razgovara o tome kako naši bližnji ostavljaju svoj utisak na nas.

Drugi dio aktivnosti posvećen je istraživanju pojmovlja koje će biti ključno za prepoznavanje karakteristika filma Mališan. Djeca će istraživati bijelu, sivu i crnu boju, odnos svijetloga i tamnoga (kao najava crno-­‐bijeloga filma) te mogućnost izražavanja bez govora, čime se najavljuje nijemi film.

PLANIRANI POTICAJI PO CENTRIMA:

 

Stolno – manipulativni centar

 

Igra pamćenja (Memory) i pravilno imenovanje životinja i mladunčadi

Djeci nudimo komplet fotografija na kojima se nalaze životinje i njihova mladunčad. Zadatak djece jest spariti slike životinja s mladunčadi. Karte/sličice okrećemo naličjem prema gore i tražimo od djece da okretanjem na lice otkriju parove. U jednome potezu dijete može okrenuti samo dvije sličice. Ako nije pronašao/pronašla par, sličice ponovno okreće na naličje i pokušava ponovno dok ne spoji sve parove. Tijekom pronalaska parova djeca trebaju imenovati što vide na fotografijama. Odgajatelj/ica djeci pomaže pravilno imenovati pojedine životinje i njihovu mladunčad, npr. krava – tele, konj – ždrijebe, ovca – janje i sl.

RADNI LIST 1 – MEMORY IGRA – MLADUNČAD


Imenovanje (muško, žensko, mlado) i globalno čitanje

Nakon završene igre pamćenja korištenim kartama dodajemo komplet drugih karata na kojima se nalaze fotografije mužjaka i ženki. Pred dijete stavljamo papir na kojemu su napisana imena životinja na ovaj način: muško – žensko – mladunče. Dijete u odgovarajući prostor stavlja fotografije (kartice) životinja te uz pomoć odgajatelja/ice imenuje muško, žensko i mladunče, npr. konj – kobila – ždrijebe, ovan – ovca – janje i sl.

Po završetku igre u razgovoru objašnjavamo pojmove: mama, tata, kći, sin. Npr. pitamo djecu: Tko je mama? Tko je tata? Kada kažemo da je netko sin, a kada da je kći? Koje sve nazive znate za djevojčice i dječake? (Npr. klinka, klinac). Djeci pojašnjavamo naziv mališan. Možemo ih podsjetiti i na dječji zbor Zagrebački mališani, odnosno pitati ih: Što mislite, zašto se dječji zbor baš tako zove?

RADNI LIST 2 – MEMORY IGRA – GLOBALNO CITANJE


JEZIČNO IZRAŽAVANJE

Pripovijedanje pokretima – pantomima

Djeci kažemo da ćemo im pantomimom (glumom, bez govora) pokazati nekoliko situacija/događaja, a njihov je zadatak prepoznati o čemu je riječ. Nakon što prepoznaju pojedinu aktivnost, pitanjima ih potičemo da se prisjete osobe s kojom tu aktivnost najradije provode. Primjerice, pokazujemo loptanje. Nakon što djeca prepoznaju o čemu je riječ, pitamo ih: S kime se iz svoje obitelji najradije igrate loptom? Pantomimom možemo pokazati različite aktivnosti, npr. kuhanje, igranje nogometa, škakljanje i sl. Nakon imenovanja aktivnosti pitamo djecu: Jeste li s lakoćom mogli prepoznati o čemu je riječ, iako nismo govorili? Također, možemo ih pitati: Jeste li ikada gledali film u kojem se nije govorilo (nijemi film)?

Djeca se i sama mogu prisjetiti nekih događaja ili aktivnosti koje rade sa svojim bližnjima i pantomimom ih prikazati.

(Aktivnost se može provesti i tako da pantomimom pokažemo nekoliko poznatih priča, bajki i sl. Tada je zadatak djece prepoznati o kojoj je priči riječ.)

Tko je to?

Djecu zamolimo da u vrtić donesu fotografiju nekoga iz svoje obitelji ili nekoga s kime su bliska. Odgajatelj/ica uzima sve fotografije i stavlja ih u kutiju i pomiješa. Djeca sjede u krugu, a voditelj/ica igre izvlači jednu fotografiju te pita djecu: Tko je to? Djeca mogu početi smišljati rečenice kojima opisuju osobu na fotografiji, a zatim dijete koje prepoznaje fotografiju ostatku grupe kazuje o kome je riječ i pojašnjava zašto je odabralo baš tu osobu.

Jedna od inačica igre može biti da djeci kažemo da ne odaju odmah da je riječ o njihovoj fotografiji (tj. fotografiji nekoga koga poznaju) te na kraju, kada je nekoliko djece izreko svoje mišljenje o kome je riječ, skupina treba odlučiti – koje dijete poznaje osobu na fotografiji. Igra se može izvesti i na način da zamolimo djecu da fotografije koje donose pokazuju osobu iz njihova života u nekoj neobičnoj, šaljivoj situaciji.


Istraživačko – spoznajni centar

Crno‐bijela fotografija

Djeci pokazujemo nekoliko crno-­‐bijelih fotografija (ako možemo, bilo bi dobro da im pokažemo fotografiju npr. naše skupine – u boji i u crno-­‐bijeloj tehnici). Pitamo ih: Jeste li ikada vidjeli stare fotografije, možda svoje obitelji, svojih pradjedova i prabaka, koje nisu bile u boji? Djeci objašnjavamo da su se nekoć fotografije i filmovi radili u crno-­‐bijeloj tehnici. Danas, kada je tehnologija napredovala, filmovi se pretežno snimaju u boji. Također, neki filmovi koji su nekoć nastali kao crno-­‐bijeli, danas se mogu računalno obojiti.

Istraživanje nijansi sive

Djeci kazujemo kako i siva boja ima različite nijanse – svjetlije i tamnije. Djeci možemo pokazati uzorak različitih nijansi sive.

Siva boja može nastati tako da pomiješamo crnu i bijelu boju. Nijanse sive boje možemo najprije načiniti koristeći tempere. Nakon što povučemo crtu ili obojimo krug crnom temperom, postepeno dodajemo bijelu boju. Djeca primjećuju da što više bijele boje dodajemo, nastaje svjetlija nijansa sive boje.

Eksperiment s mlijekom

Nijanse sive boje možemo istražiti i mlijekom. U tanjurić stavljamo mlijeko. Zatim, manjim kistom, kapaljkom ili štapićem za uho u mlijeko kapnemo crnu tintu i zatim je nježnim pokretima širimo po površini mlijeka. Rezultat će biti lijepe nijanse sive boje koje se prelijevaju na površini.

 

Artikulacija središnje aktivnosti

 

UVODNI DIO:  

Djecu pozivamo u središnji prostor. Najavljujemo da ćemo danas čuti pjesmu koja govori o tati. Razgovaramo s djecom: Kako se zove mama/tata vaše mame? (Baka, djed). Kako se zove mama/tata vašega tate? (Baka, djed). Znate li kako se zove mama/tata vaše bake? (Prabaka, pradjed.) Jeste li ikada vidjeli stare fotografije svoje obitelji? Jesu li i one bile crno-­‐bijele? Što mislite, je li njihovo odrastanje bilo kao što je ono danas? Po čemu se razlikovalo od vašega djetinjstva? Ipak, po čemu bi mogli reći da su sva djetinjstva ista – što je uvijek potrebno djeci? Potičemo djecu da zaključe kako je za dobro odrastanje važna ljubav.

Što mislite, tko bi to bio PRAVI TATA ili PRAVA MAMA? Potičemo djecu da zaključe kako su „pravi“ roditelji oni koji vole svoju djecu, odnosno da shvate razliku između roditelja i onoga tko postaje roditeljem jer odgaja dijete. Može li netko biti pravi tata dječaku ili djevojčici iako nije njegov roditelj? Što najviše volite raditi sa svojim tatom ili nekime tko vam je poput tate?

SREDIŠNJI DIO

Nakon razgovora djeci najavljujemo pjesmu Zvonimira Baloga Pravi tata.

Zvonimir Balog

Pravi tata

Pravi tata je

knjiga najljepših priča puna, kralj svih kraljeva

kojemu lavor služi – kao kruna.

Pravi tata čuda stvara – jezike svih životinja razumije, često na njima razgovara.

Pravi tata je konj

na kojemu jašu svi klinci iz ulice. On zna od bazge praviti topove a od kestena lulice.

Pravi tata se zna igrati krave sunca, mora i trave.

Po potrebi on je stablo po kojem se klinci veru i u čijoj krošnji zrele, poljupce beru.

Nakon čitanja pjesme napravimo kraću emocionalnu stanku, pričekamo spontano izražavanje doživljaja te interpretativnim pitanjima pomažemo djeci u razumijevanju pjesme. Ističemo kako je u pjesmi otac prikazan te igra očeva i djece.

ZAVRŠNI DIO

Nakon čitanja pjesme i razgovora pozivamo djecu u likovni centar gdje ćemo izrađivati obiteljsko stablo.

Likovni centar

Utisak – otisak: Izrada našega stabla

U razgovoru s djecom zaključujemo kako naši bližnji na nas ostavljaju utisak. Naši bližnji mogu biti članovi naše obitelji, ali u našim su životima također značajni naši prijatelji i ljudi s kojima volimo provoditi svoje vrijeme. Zajedno možemo izraditi veliko stablo na kojemu će svako dijete naše skupine ostaviti svoj otisak dlana. Na veliki karton nacrtamo ili od kolaža izradimo stablo s mnogo grana. Svako dijete ostavlja otisak svoga dlana, a u njega (uz pomoć odgajatelja/ice) može upisati svoje ime.

Izrada obiteljskoga stabla

Tu aktivnost možemo izvesti uz pomoć roditelja. Djeca na papiru temperom crtaju stablo s nekoliko grana. Na jednu granu stavljaju otisak svojega dlana, a na druge grane otisak će ostaviti njihovi bližnji.

AKTIVNOSTI UZ PROJEKCIJU FILMA

NAJAVA FILMA

Prije projekcije filma voditelj/ica s djecom može kratko razgovarati o Charlieju Chaplinu. Jeste li ikada gledali film Charlieja Chaplina? Jeste li gledali neki film u kojemu je Charlie glumio skitnicu? Po čemu je Charlie Chaplin poznat/poseban?

Najavljujemo gledanje igranoga filma Mališan redatelja Charlieja Chaplina. Prije projekcije voditelj/ica programa djeci priopćava nekoliko obavijesti o redatelju i filmu.

PRIKAZIVANJE FILMA

Djeci se prikazuje igrani film u trajanju od 68 minuta.

EMOCIONALNO-INTELEKTUALNA STANKA

Po završetku filma nekoliko sekundi činimo stanku radi usustavljivanja dojmova.

AKTIVNOSTI NAKON PROJEKCIJE FILMA

 

U nastavku se prikazuje nekoliko aktivnosti kojima ćemo obuhvatiti izražavanje doživljaja te vođenu analizu i sintezu igranoga filma (primjeren djeci predškolske dobi) i značajnijih filmskih izražajnih sredstava.

  1. uvodni dio – motivacija (5 – 10 min)
    • S djecom ćemo kratko razgovarati o njihovu doživljaju filma.
  1. središnji dio – razrada (25 – 35 min)
    • U središnjem se dijelu razgovorom i igrom pobliže objašnjavaju pojedinačni elementi filma.

 

Prva aktivnost

Redoslijed događaja – interpretacija

Voditelj/ica povest će razgovor s djecom o pogledanome filmu, koristeći slikovne prikaze kao referentne točke – podsjetnike. Djeca se slobodno izražavaju, nadopunjujući voditelja/voditeljicu.

  •   Zajednička interpretacija

(Voditelj/ica postavlja pitanja i pokazuje fotografije, odnosno kadrove iz filma koji djeci pomažu u prisjećanju.)

– Voditelj/ica pita: Tko je ovo? (fotografija skitnice i mališana, FOTOGRAFIJA 1) Djeca zaključuju da je riječ o skitnici (Charlieju Chaplinu) i mališanu. Voditelj/ica kazuje da su oni glavni likovi filma jer se o njima u filmu najviše govori.

– Zatim postavlja pitanje: Je li mališan sin skitnice? Zajednički zaključujemo da mališan nije njegov sin, već da ga je skitnica našao na cesti kad je bio malen. (FOTOGRAFIJA 2)

– Voditelj/ica govori: Je li skitnica odmah poželio uzeti dječaka? Zaključujemo da nije; štoviše, htio ga je „podvaliti“ drugoj skitnici (FOTOGRAFIJA 3) i gospođi koja je imala svoje dijete (FOTOGRAFIJA 4). Ipak, na kraju je uzeo dječaka k sebi.

–    Što je skitnica našao u dekici u koju je dječak bio umotan? (fotografija/kadar poruke, FOTOGRAFIJA 5) Zaključujemo kako je skitnica našao poruku koju je ostavila dječakova majka.

–  Je li skitnica znao što treba raditi s tako malim djetetom? (FOTOGRAFIJA 6) Zaključujemo da skitnica isprva nije znao kako s dječakom, ali da se ubrzo snašao.

–  Je li se skitnica dobro brinuo za dječaka? (FOTOGRAFIJE 7 i 7A) Zaključujemo kako se brinuo najbolje što je znao. Voditelj/ica može spomenuti kako je skitnica bio siromašan, ali sve što je imao, podijelio je s dječakom.

– Voditelj/ica nastavlja: Dječak je odrastao, sad je već imao pet godina.

–   Je li dječak u nekome trenutku slučajno susreo svoju majku? (fotografija/kadar u kojemu se dječak susreće sa svojom majkom, FOTOGRAFIJA 8) Podsjećamo djecu: Dječakova je majka postala bogata i uspješna pjevačica i redovito bi odlazila u siromašnije dijelove grada te poklanjala hranu i igračke djeci (FOTOGRAFIJA 9). Kad ju je susreo, dječaku se jako svidjela, ali nije znao da je to njegova majka.

–   Voditelj/ica nastavlja: Jednom se prilikom dječak razbolio. Tko je dječaka posjetio u domu? (FOTOGRAFIJA 10) Zaključujemo kako je doktor posjetio dječaka. Tom prilikom doktor je saznao da skitnica nije dječakov otac.

–  Što je doktor učinio? Zaključujemo da je doktor prijavio skitnicu policiji koja ga je htjela odvesti od skitnice. (FOTOGRAFIJA 11)

–   Je li skitnica to dopustio? Zaključujemo kako je skitnica spasio dječaka i s njime pobjegao. (fotografija njihova ponovnog susreta, FOTOGRAFIJA 12)

– Skitnica i dječak skrili su se u konačište (prenoćište). Ipak, što se tada dogodilo? (fotografija/kadar gdje se vidi kako vlasnik prenoćišta dječaka nosi na policiju, (FOTOGRAFIJA 13)

–  Tko je dječaka na kraju spasio? (FOTOGRAFIJA 14) Zaključujemo kako je dječakova majka otišla po dječaka u policiju.

–  Kako je majka znala da je dječak njezin sin? (FOTOGRAFIJA 15) Voditelj/ica podsjeća djecu da je doktor majci pokazao poruku koju je skitnica našao u dječjoj dekici.

– Je li se sve na kraju sretno završilo? (FOTOGRAFIJA 16) Zaključujemo kako se sve sretno završilo: skitnica je našao sretnoga dječaka kod njegove majke.

  •  Redoslijed događaja – mjesto radnje

Djeca su podijeljena u skupine. Svaka skupina dobiva komplet fotografija/kadrova: bolnica – majka s djetetom u naručju; automobil – dvojica kradljivaca; ulica – skitnica koji je pronašao dijete.

Njihov je zadatak uz pomoć voditelja/voditeljice spariti fotografije te ih poredati prema redoslijedu pojavljivanja u filmskoj priči. Djeca se potiču na usmeno izražavanje.

Nakon što su djeca završila, na projekciji se prikazuju rješenja.

 

Druga aktivnost

Likovi – Etička karakterizacija

Voditelj/ica razgovara s djecom istovremeno im pokazujući različite fotografije.

lik skitnice

– Pogledajmo skitnicu kojega glumi Charlie Chaplin. Koji bi od ovih šešira nalikovao onome koji nosi skitnica? (Prikazuju se različiti šeširi, a djeca pogađaju koji bi pripadao skitnici.)

–  Kakvi su njegovi brkovi? (Prikazuju se različiti brkovi, a djeca pogađaju koji bi pripadao skitnici.)

Kakav štap nosi? (Prikazuju se različiti štapova, a djeca pogađaju koji bi pripadao skitnici.)

– Kakve su njegove cipele? (Prikazuju se različite cipele, a djeca pogađaju koje bi pripadale skitnici.)

lik mališana

– Kako je dječak obučen? (Prikazuje se fotografija skitnice i dječaka.)

– Kako se dječak ponaša: je li jako dobar ili je sklon ponekad raditi gluposti? (Pokazujemo kadar u kojemu se dječak tuče.)

– Jesu li skitnica i dječak bili dobar tim? ili Kako su skitnica i dječak zarađivali za život? Pokazujemo fotografije/kadrove te opisujemo kako su dječak i skitnica zajednički varali ljude: dječak bi razbio prozor, a skitnica bi se utom „slučajno“ našao u blizini nudeći ljudima svoje usluge postavljanja prozora.

Voditelj/ica objašnjava djeci da je mladi glumac koji je utjelovio mališana, Jackie Coogan, u vrijeme snimanja filma imao samo četiri godine. (Pokazuje se fotografija glumca te fotografija s filmskoga seta).

 

Treća aktivnost

Gluma u filmu

Voditelj/ica pokazuje kadrove te traži od djece da odrede prikazanu emociju.

‒   Je li dječakova majka dobar ili loš lik? Zaključujemo da majka nije smjela ostaviti dijete – bojala se, ali se vrlo brzo poželjela vratiti po njega. Pokazujemo fotografiju majke koja je zabrinuta jer nije uspjela naći dječaka i pitamo djecu: Kako se majka osjećala kad nije uspjela naći dječaka?

‒    Promotrite kadar/fotografiju. Kako su se osjećali lopovi, kradljivci automobila kada su začuli dječji plač u automobilu?

‒   Kako se dječak osjećao kada su ga službe htjele odvesti? Prikazujemo kadar u kojemu se vidi uplakani mališan.

‒  Kako su se svi osjećali na kraju, kad su se napokon svi okupili?

Dramatizacija: Voditelj/ica kazuje djeci: Pokušajte i vi ne govoreći pokazati da ste veseli, tužni, ljuti, jako radosni i sl. (Djeca pokretima tijela pokazuju raspoloženja).

PREZENTACIJA 1

 

Četvrta aktivnost

Boja u filmu

Djeci prikazujemo dvije fotografije. Na jednoj je obojeni kadar iz filma, a na drugoj originalni, crno-­‐ bijeli predložak. Voditelj/ica pita djecu: Koja je od ovih fotografija iz filma koji ste upravo gledali? S djecom zaključujemo da je film Mališan crno-­‐bijeli jer nije snimljen u boji. Djeci se objašnjava da je film snimljen davne 1921. godine, a prvi film u boji snimljen je otprilike deset godina kasnije.

Voditelj/ica djeci objašnjava da se mnogi filmovi koji su nekoć snimani u crno-­‐bijeloj tehnici danas mogu računalno obojiti. Razlog je tomu to što svaka boja (crvena, žuta, plava itd.) kada je snimljena u crno-­‐bijeloj tehnici stvara drukčiju nijansu sive.

Određivanje originalnih boja u sivoj paleti

Najavljuje djeci zadatak: Pogledajte sliku i uz pomoć palete boja i sivih nijansi pokušajte odgonetnuti kakve je boje ovaj crtež klauna. Djeca dobivaju prikaz osnovnih i izvedenih boja. Također, usporedno dobivaju istu paletu pretvorenu u nijanse sive. Djeca zatim promatraju crtež klauna u sivim bojama. Njihov je zadatak odrediti koje je boje bio crtež u boji.

Po završetku aktivnosti prikazuje se obojani crtež klauna te se uspoređuju rezultati – jesu li djeca dobro prepoznala koja se boja skriva iza nijansa sivih?

 

Peta aktivnost

Zvuk u filmu – nijemi film

Govor

Voditelj/ica pita djecu: Govori li se u filmu? Jesmo li film svejedno mogli razumjeti?

‒   jezična igra: Voditelj/ica najavljuje igru koja se zove Čitaj mi s usana. Djeca se dijele u parove. Zadatak je da svako dijete smisli jednu riječ ili rečenicu i prenese je drugomu, no ne govoreći. Drugo dijete treba pokušati razumjeti što je njegov prijatelj/njegova prijateljica izrekao/izrekla čitajući riječi s usana.

‒  pantomima: Kažemo djeci da sada pantomimom (ne govoreći, samo tijelom) odglume jednu scenu iz filma koja im se posebno svidjela. Zadatak druge djece jest odgonetnuti o kojoj je sceni riječ. (Umjesto scene iz filma djeci možemo zadati da odglume jednoga od likova iz filma.)

Po završetku zaključujemo kako je Mališan NIJEMI FILM – povremeno bi se pojavio kadar u kojemu je pisalo objašnjenje neke radnje, ali glumci nisu govorili, već su glumom dočaravali radnju i svoje osjećaje.

Glazba

Voditelj/ica kazuje djeci: Osim glumom (pokretima tijela) atmosferu, raspoloženje ili osjećaje u filmu možemo dočarati i glazbom.

Reproduciramo nekoliko dijelova filmske glazbe, a zadatak je djece imenovati ugođaj glazbe (NJEŽNOST, NAPETOST, TUGA, SREĆA), a zatim je i povezati s mogućim scenama iz filma:

‒  skitnica brine o bebi (9:15)

‒  bijeg pred policijom (36:37)

‒  svi su ponovno zajedno sretni (52:11).

ZAVRŠNI DIO

Voditelj/ica djecom zaključuje da film govori o toploj temi, o skitnici koji je uzeo ostavljena dječaka i o njemu se brinuo kao o svome vlastitom sinu. Charlie Chaplin osmislio je lik skitnice, neobična čovjeka prevelikih cipela, otrcana odijela, malih brkova i velikoga šešira. Taj se lik javlja u više filmova. Chaplinov je skitnica vrlo smiješan i specifičan po svome neobičnom hodu.

Zatim se reproducira glazba iz filma koja prati Chaplinov hod, a djecu zatražimo da se kreću prostorom hodajući kao skitnica iz filma.

DODATNE AKTIVNOSTI ZA RAD U VRTIĆU

 

Aktivnosti koje slijede mogu se izvesti u vrtiću sljedećega dana, a pomoći će u usustavljivanja doživljaja igranoga filma. Navedene se aktivnosti mogu izvesti u cijelosti ili se mogu izabrati aktivnosti koje se prepoznaju kao blagodatne za pojedinu skupinu, a prema potrebama odgojitelja/odgojiteljice i vrtićke skupine.

 

PLANIRANI POTICAJI PO CENTRIMA

 

STOLNO­‐MANIPULATIVNI CENTAR

Prva aktivnost

Slagalica

Jednu od ponuđenih fotografija/kadrova iz filma Mališan izrežemo na dijelove. Zadatak djece jest složiti slagalicu. Slagalicu možemo načiniti i od drvenih štapića. Pet ili šest plosnatih štapića (primjerice od sladoleda) poslažemo jedan do drugoga. Na njih nalijepimo fotografiju. Na svaki štapić napišemo brojeve (od 1 do 5 ili 6, ovisno o broju štapića). Sliku i štapiće zatim odgajatelj/ica izreže i pomiješa, a zadatak je djece složiti slagalicu u čemu im mogu pomoći brojevi napisani na dnu štapića.

Druga aktivnost

Prepoznavanje redoslijeda događaja

Djeci nudimo kadrove/fotografije iz filma Mališan. Tražimo od njih da prema sjećanju fotografije poslažu prema redoslijedu događanja u filmu. Uz pomoć odgajatelja/odgajateljice djeca mogu prepričati filmsku priču prema sjećanju.

Treća aktivnost

Napravi svog Charlie Chaplina

Djeci dajemo crtež Charlieja Chaplina te nekoliko sličica različitih brkova, obrva i šešira. Tražimo od djece da odaberu one koji pripadaju skitnici iz filma Mališan. Odabrane sličice djeca izrezuju i lijepe na Chaplinov crtež. Po završetku lik Chaplina mogu izrezati i zalijepiti na štapić – tako će dobiti štapnu lutku.

RADNI LIST 3 – NAPRAVI SVOGA CHAPLINA

 

LIKOVNI CENTAR

Četvrta aktivnost

Izrada lutaka Charlieja Chaplina

U prilogu se nalazi uzorak, slika Charlieja Chaplina. Uz našu pomoć djeca mogu izrezati dijelove lutke. Ruke i noge zatim mogu povezati končićima. Lutkicu možemo zalijepiti na štapić. Tako ćemo dobiti štapnu lutku kojoj se prilikom kretnji ruke i noge pomiču. Vezivanjem ruku i nogu o duže končiće možemo napraviti i marionetu. Dobivenim lutkama možemo uprizoriti neku od scena iz filma.

RADNI LIST 4 – CHAPLIN LUTKA

 

ISTRAŽIVAČKO-­‐SPOZNAJNI CENTAR

Peta aktivnost

Prepoznavanje emocija

Djeci nudimo fotografije/kadrove iz filma na kojima su lica različitih izraženih emocija. Na temelju predloška djeca trebaju:

‒  prepoznati emociju

‒  imenovati je i

‒  odglumiti je.

Po završetku aktivnosti potičemo djecu na razmišljanje: Možemo li prepoznati nečiju emociju samo na temelju njegova/njezina izraza licu? Kakvo je držanje tijela, kakav je govor nekoga tko je tužan / sretan i sl.? Kako nazivamo film u kojemu se ne govori? (Nijemi film).

 

ARTIKULACIJA SREDIŠNJE AKTIVNOSTI

 

  1. UVODNI DIO

Djecu pozivamo u središnji prostor radi zajedničke aktivnosti. Pitamo ih: Iako je Mališan nijemi film, jesmo li mogli razumjeti radnju filma? Je li vam se svidio lik skitnice? Kakav je skitnica kojega glumi Charlie Chaplin? Po čemu je neobičan? Najavljujemo pjesmu o jednome jednako neobičnom dječaku.

2.  SREDIŠNJI DIO

Najavljujemo pjesmu Grigora Viteza Kako živi Antuntun.

Grigor Vitez

Kako živi Antuntun

U desetom selu Živi Antuntun.

U njega je malko Neobičan um. On posao svaki

Na svoj način radi: Jaja za leženje On u vrtu sadi.

Kad se jako smrači, On mrak grabi loncem.

Razlupano jaje On zašiva koncem. Da l’ je jelo slano, On to uhom sluša.

A ribu da pjeva

Naučiti kuša. Na livadu tjera Bicikl da pase. Da mu miše lovi, On zatvori prase.

Guske sijenom hrani, Snijegom soli ovce. A nasadi kvočku

Da mu leže novce. Kad kroz žito ide On sjeda u čun.

Sasvim na svoj način Živi Antutun.

 

(Predlažemo da se pjesma čita iz slikovnice koju je oslikao Tomislav Torjanac.) Recitaciju pjesme možemo i poslušati na ovoj mrežnoj stranici: https://www.youtube.com/watch?v=qCmSkF0DJB4

Nakon čitanja pjesme slijedi emotivno-­‐intelektualna stanka te izražavanje dječjih doživljaja. Zatim s djecom razgovaramo o pjesmi. Kako im se svidio taj neobični dječak? Što sve neobično radi? Bismo li ga mogli usporediti s likom skitnice iz filma Mališan?

3.  ZAVRŠNI DIO

Nakon čitanja pjesme i razgovora pozivamo djecu u središnji prostor te igramo igru Oponašaj moje pokrete. Tom prilikom djeci pokazujemo različite, smiješne načine hodanja (unatrag, čučeći, s nogom ispruženom u vis i sl.). Nekoliko dječaka i djevojčica zatim mogu osmisliti svoj najsmješniji hod. Također možemo oponašati i druge radnje, a zadatak je ostale djece ne govoreći, pantomimom, oponašati voditelja igre.

Zabranjeno je neovlašteno kopiranje ili distribuiranje dijelova ili cijelog projekta. Projekt podliježe pravima Zakona o autorskim pravima.
Vlasnik autorskih prava je udruga Djeca susreću umjetnost.

Copyright © 2018 Sedmi kontinent

Powered by Protagonist

Koristimo kolačiće (cookies) kako bismo poboljšali funkcionalnost stranice i omogućili vam bolje korisničko iskustvo