Aktivnost 1

• Radni list 2
  

FILMSKA KRITIKA

Kritika (iz francuskog jezika: critique; izvorno iz starogrčkog: razmotriti) označava umjetnost procjene, ili stavljanja u pitanje. Postoje razni profesionalni kritičari u određenim područjima kao primjerice u umjetnosti, glazbi, filma, kazališta, restorana…

Znate li što je to filmska kritika?

Učenike dijelimo u grupe. Uz pomoć RADNOG LISTA 2 svaka skupina daje svoju kritiku odgledanog filma. Potičemo ih da argumentirano procijene svaku kategoriju, te naposlijetku donesu konačnu ocjenu filma (opći dojam).

Komentiramo, prosuđujemo kvalitetu i uvjerljivost argumenta. Biramo najbolje kritičare.

Aktivnost 2

• Radni list 3
  

IGRANI FILM

Iz razgovora s gostom učenici su saznali kako se pristupa dječjem filmu, kako izgleda dana snimanja, što je važno za snimatelja, kako se stvaraju kadrovi te na što sve treba pripaziti prilikom snimanja.

Učenici iz razgovora sa snimateljicom mogu saznati kako je pročitati neku kritiku na svoj rad te kakve kritike prihvaća i kako djeluju na nj.

O kojem filmskom rodu se radi u filmu koji smo pogledali? Je li to animirani film? (Učenici prepoznaju igrani film).

Igrani film čine filmovi usredotočeni na uobičajeno pripovjedno predočavanje zamišljenih svjetova i zbivanja. Igrani film se posebno scenarijski zamisli, scenografski pripremi i glumački odigra.

Kad govorimo o filmu razlikujemo filmski rod, pod koji pripada igrani, dokumentarni i animirani film.

U kojoj od ovih filmskih rodova vi lakše zamišljate ovaj film? Zašto? Kako bi ovaj film mogao izgledati kao animirani ili dokumentarni film? Tko su nositelji radnje? Kome je ovaj film namijenjen?

Djeca prepoznaju specifičnosti žanra – igrani film za djecu.

Nastavni cilj: definirati igrani, animirani i dokumentarni film, uočiti razlike i mogućnosti. Kao dodatni pojam definiramo pojam filmske vrste/filmskog žanra, odnosno osobitu vrstu igranog filma – igrani film za djecu i mlade. Igrani film za djecu i mlade namijenjen je djeci te po tematici i formi odgovara mladenačkoj dobi. On najčešće donosi motive koji su bliski i razumljivi mladima jer su uglavnom preuzeti iz njihova života.

Nakon projekcije i tokom razgovora s gostom djeca su se susrela s pojmom igranog filma.

S učenicima rješavamo osmosmjerku na temu igrani film, filmski rodovi i vrste, odnosno žanrovi (RADNI LIST 3).

Nastavni cilj: ponavljanje usvojenih pojmova (igrani, animirani i dokumentarni film).

Aktivnost 3

GLUMA – GLUMCI

Nakon što smo utvrdili kakve je osjećaje ovaj film izazvao kod učenika, pokušavamo utvrditi sredstva i mehanizme filma kojima je to postignuto. Krećemo od glume, za ovaj film izrazito važne komponente, a ujedno i najuočljivije sastavnice filma.

Igra – detektor laži

Izabiremo nekoliko učenika koji vole ili znaju glumiti. Oni trebaju izreći neku tvrdnju, a ostali pokušavaju odgonetnuti je li tvrdnja istinita ili lažna (učenik prethodno voditelju kaže je li to istina ili laž).

Razgovaramo o rezultatima, izrazu lica, uvjerljivosti, glumi i što ona donosi nekom filmu, osobito zašto je značajna za ovaj film.

Aktivnost 4

KADAR

Reproduciramo isječke iz filma. Uvodni kadar, kadar s majkom, kadar s Peterisom.

Svaki film se sastoji od niza kadrova pa su neki spremni reći da je to osnovni izlagački dio svakog filma.

Kadrovi su povezani u scenu prostorno-vremenskim jedinstvom. To može biti jedan prizor, primjerice u sobi, a sastoji se od određenog broja kadrova u kojima vidimo cijelu sobu, zatim samo stol pa osobe koje ulaze u prostoriju, namještaj, osobe za stolom, sat, krupne planove gostiju koji sjede oko stola i tako dalje.

Druga scena je vožnja automobilom ili šetnja ulicom. Često se može čuti o podjeli scena na akcijske i dijaloške, a neki govore i o psihološkim scenama, odnosno scenama ugođaja.

Nakon pojašnjavanja, na svakodnevnim primjerima (učenik ulazi u razred, i odlaže torbu), što je kadar, što je scena, što je dugi, a što kratki kadar, pokušavamo na filmu otkriti KADAR, pa SCENU. (Može se izvesti i snimanje u grupama pa na učeničkim snimkama prebrojavamo kadrove, a oni pokušaju pojasniti zašto su baš tako snimili pojedinu situaciju. Što bi postigli duljim, odnosno kraćim kadrom.)

Ponovno reproduciramo isječke iz filma obraćajući pozornost na noćnu i dnevnu scenu: dnevna vožnja romobilom, posjet stanu po danu, noćna vožnja gradom, stan po noći. Navedene isječke komentiramo, korigiramo pogrešna uočavanja te zaključujemo. Primjećujemo kako je film paralelno ispričan preko noćnih i dnevnih scena, proučavamo atmosferu i ritam (dugi – kratki kadrovi)

Na kraju izvodimo vježbu u kojoj učenici trebaju prebrojiti kadrove. Reproduciramo isječak i djeca moraju prebrojiti kadrove (ponavljamo isječak na kojem su proučavali planove – 13.28 ili samo trailer).

Aktivnost 5

FILMSKI PLAN

FILMSKI PLAN je udaljenost od snimanog objekta.

Planovi prostora su:

– total (dolina, park), najširi plan prostora

– polutotal, nešto uži plan

– srednji plan: američki plan tj. plan radnje (akcije – nazvan tako jer se često koristio u vesternima da bi se u kadru vidio i pištolj) ili osoba od koljena naviše

– bliži plan, krupni plan i detalj planovi su lika

– bliži plan prikazuje osobu od pojasa do tjemena.

– krupni plan prikazuje ljudsku glavu

– detalj prikazuje oko, prst, nožicu insekta i sl.

Prvo zajednički označavamo planove na pripremljenim primjerima (SLIKE 1-4), a zatim učenici samostalno prepoznaju planove (SLIKA 5-13).

Aktivnost 6

FILMSKA GLAZBA

Reproduciramo klip s napetom glazbom (Raimonds slijedi djevojku koja mu je ukrala saksofon).

Razgovaramo o utjecaju glazbe na naš doživljaj scene.

Učenici zatvaraju oči, voditelj reproducira glazbu (mama i Raimonds, Raimonds na ulici, Raimonds u školi, završna scena), a učenici pokušavaju odgonetnuti o kojem dijelu filma se radi. Glazba kao filmsko izražajno sredstvo oblikuje ugođaj scena. Glazba orkestra – kao unutarnja glazba, i način na koji utječe na film.