MOTIVACIJA

Aktivnost 1

Prije projekcije filma, u razredu se može razviti razgovor o laži. Kao predložak, nastavnici se mogu poslužiti različitim novinskim člancima o prijevarama i lažima koje će lako pronaći na Internetu i sličnim izvorima. Osim toga, sugeriramo i čitanje ulomka iz knjige Lažeš Melita te pjesme i tekstove na temu laž, a koje su dostupne nastavnicima.

Učenici komentiraju i izvode zaključke o lažima te posljedice koje one „donose“ sa sobom.

Aktivnost 2

Organiziramo debatu – korisna laž. Može li laž biti dobronamjerna ili za lažima ne treba posezati ni u najboljoj namjeri?  Upoznajemo učenika s debatom, pravilima debate, načinom na koji se brane stavovi, organiziraju moderatori.

Rasprava (Debata)

Cilj aktivnosti: Debata će učenike pripremiti na postupke glavnog junaka, u jednom trenutku de nam se učiniti njegove laži opravdane i gotovo spasonosne. Kasnije u filmu te laži će se samo produbljivati i povrijedit će važne osobe u dječakovom životu. Poučavanje debate razvija argumentirano iznošenje i obranu vlastitih stavova, ali i uvažavanje tuđih.

Motivacijski razgovor: Je li laž česta pojava u današnjem društvu? Gdje je sve prisutna? Imate li primjer pozitivne laži? Možete li se prisjetiti osjećaja kad vas je netko, vama važan, slagao?

Kratka debatna pravila (mogu se modificirati, osobito vremenski)

Učenici su podijeljeni u dvije skupine, opredijeljeni za DA i opredijeljeni za NE. Učenici zastupaju suprotna mišljenja u vezi s nekim problemom (naš problem je laž u svakodnevnom životu).

Važno je provoditi dva osnovna pravila:

• dopustiti osobi da dovrši rečenicu
• biti uljudan u diskusiji

Rasprava se sastoji od sljedećih koraka:

• prije same rasprave treba načiniti na mreži rasprave popis dokaza (lagati je opasno, jedna laž vodi u drugu, ponekad ćemo laganjem neku osobu sačuvati od neugodnosti i sl. – sve što djeca iznose)
• razvrstati se u skupine s onima koji imaju slično mišljenje; dokazivati ga drugoj skupini

• dati ponovno vremena za razmišljanje o odabranim argumentima
• osmišljavanje i iznošenje završne izjave

Nakon rasprave i nastavnik može sažeti argumente te ponoviti najvažnije činjenice osvrćući se na objašnjenje pojedinih učenika i cijele skupine.

Pravila rasprave (debate)

• Dvije suprotstavljene ekipe zastupaju skupine sastavljene od po tri člana.
• AFIRMACIJSKA EKIPA – govornici A1, A2 i A3 – zastupaju tezu rasprave – LAŽ JE UVIJEK NEGATIVNA
• NEGACIJSKA EKIPA – govornici N1, N2 i N3 – pobijaju tezu rasprave – LAŽ MOŽE BITI I POZITIVNA
• SUCI – uvijek neparan broj
• VODITELJ RASPRAVE (MJERITELJ VREMENA)
• PUBLIKA

Raspored odvijanja rasprave, može trajati 30, 45 ili 60 min, ovisno o tome želimo li aktivnost provoditi kroz jedan, odnosno kroz dva školska sata.

Svaka ekipa može rasporediti svojih 5 minuta između govora i unakrsnih ispitivanja kako želi.

• A1 i N1 – iznose glavne argumente i kratko objašnjenje
• A2 i N2 – pobijaju ono što su čuli, dodatno osporavaju argumente suprotne strane i dalje razjašnjavaju svoje argumente
• A3 i N3 – sumiraju sve ono što se iznosilo tijekom debate, ističu svoje ključne argumente i ukazuju na slabost argumenata suprotne strane

Vremenski raspored debate:

Aktivnost 3

• Radni list 1
  

Ovom aktivnošću postupno „ulazimo“ u način na koji film gradi laž, tjeskobu, prevaru…

Prije svega, potrebno je pojasniti filmski pojam KADAR.

Kadar je jedinica filmskog izlaganja, dio filma u kojemu se, bez ikakvih promatračkih prekida, prati prizorno zbivanje.

Snimka ostvarena uključenjem kamere i njezinim isključenjem naziva se snimateljski kadar, a kad se montira u filmsko djelo (obično skraćen, a katkad i razdijeljen), govori se o montažerskom kadru.

Kadar je određen onim što se u njemu vidi (sadržaj kadra, odnosno prizor u vidnome polju, u izrezu – prizor), načinom na koji se to vidi, tzv. parametrima kadra (izrez,  plan, rakurs, pokret kamere), te svojim trajanjem.

Određivanje, tijekom snimanja, što će se i kako vidjeti u kadru naziva se kadriranje.

Kadar se može sastojati i od jedne sličice (kadar-sličica), ali se obično sastoji od više njih, povezanih tako da tipično izazivaju dojam prividnoga kretanja.

Pojasniti kadar. Pokazati crtež s kadrom (RADNI LIST 1). Tražiti djecu da uoče radi li se o jednom ili dva kadra. Objasniti zašto je na slici jedan kadar i što je to kadar (kao što je to pojašnjeno na početku aktivnosti).

U drugom dijelu aktivnosti učenici na radnom listu crtaju kadrove u kojima prikazuju reakciju na vijest „Dobio/-la sam 5!“. Upisuju i objašnjenje što se sve zbiva unutar kadra.

Ovaj rad može se provesti u skupinama kako bi djeca zajedno lakše i brže osmislila kadrove. (Kasnije se u tu skicu mogu uvrstiti i planovi – nakon razgovora o planovima na radionici.)

Aktivnost 4

PONOVITI FILMSKE RODOVE – Igrani film, dokumentarni film, animirani film.

Dokumentarni film je onaj film koji se oslanja na događaje u zbilji, na život. Za razliku od igranog filma, njega ne obilježava izmišljeni, namješteni i režirani događaj, već prikazuje stvarne ljude u stvarnom prostoru, u životnim situacijama.

U animiranom filmu prizorno kretanje se uvjetuje i postiže animacijom; prizor se ne snima u pokretu, već se pokret dobiva pojedinačnim snimanjem posebno pripremljenih promjena statične situacije. Animirati se mogu živi ljudi i predmeti (živa animacija i animacija predmeta), posebni modeli (lutkarski film, animacija gline, plastelina i sl.), crtež i slika (crtani film) te kompjuterski programirani prizori (kompjutorska animacija).

U ovoj aktivnosti nastavnicima/ama preporučamo, ovisno o tehničkim mogućnostima škole, da s učenicima pogledaju kratke video isječke (primjerice s YouTubea) koji predstavljaju različite filmske rodove i vrste (animirani film, dokumentarni film, igrani film, zatim reklame, kombinacije igranog i animiranog filma, vrste animacije itd.)

Učenici se mogu podijeliti u skupine i izrađivati plakat s osnovnim filmskim rodovima.