INFORMACIJE ZA SAMOSTALAN RAD

INFORMACIJE ZA UČITELJE I NASTAVNIKE

Priprema za film može se odvijati u dva ili tri sata, a neki od sadržaja mogu se raditi i nakon odgledanog filma.

Istraživanje o blizancima može se uklopiti u nastavu prirode, u proširivanje nastavnim planom i programom propisanu jedinicu – pubertet. Za to nam je potreban jedan školski sat u kojem se može ponoviti naučeno o pubertetu, a zatim djeca mogu izlagati svoja istraživanja i saznanja o pubertetu. Unutar geografije može se uvrstiti istraživanje o Latviji u kojoj se radnja zbiva.

U nastavu hrvatskoga jezika, u izražavanje, možemo uvrstiti istraživanje djece o djelima koja problematiziraju odrastanje; Sanja Pilić, Junaci Pavlove ulice… Film može biti dobra motivacijska podloga za sat lektire ili kvalitetno ponavljanje nakon sata lektire. Djeca u skupinama istražuju o odgoju nekad i danas, igrama koje su se igrale, kako se provodilo slobodno vrijeme. Na satu lektire 20 minuta izlažu o problemima odrastanja, o odgoju nekad i sad. Komentira se uspješnost izlaganja, komentiraju se govorne vrednote i sadržaj izlaganja. Svakako je zanimljiva usporedba i promišljanje o različom umjetničkom pristupu istoj temi.

POJMOVNIK

Objašnjenja korištena u ovome pojmovniku skraćene su verzije i parafraze natuknica Hrvoja Turkovića iz Filmskoga leksikona (ur. Nikica Gilić i Bruno Kragić, 2003.), preuzeto sa http://film.lzmk.hr/trazilica.aspx

DRAMA – filmski žanr s glavnim junacima zaokupljenim svojim društveno -psihološkim problemima. Ovisno o tematskom naglasku razlikuju se socijalna drama i psihološka drama.

GLUMAC – osoba koja utjelovljuje (glumi) scenarijski zamišljene likove u filmu (ostvaruje ul ogu).

KADAR – dio filma u kojemu se bez ikakvih promatračkih prekida prati zbivanje. Snimka ostvarena uključenjem kamere i njezinim isključenjem naziva se snimateljski kadar, a kad je se umontira u filmsko djelo (obično skradenu, a katkad i razdijeljenu), govori se o montažerskom kadru.

PLAN – udaljenost glavnog predmeta promatranja u kadru od točke promatranja. Plan, odnosno promatračka udaljenost, utvrđuje se prema tome u kojoj mjeri predmet promatranja zauzima vidno polje (izrez kadra). Pri određivanju te mjere obično se služi veličinom ljudskog lika. Prema tom kriteriju razlikuju se detalj, krupni plan, blizu, polublizu, američki plan, srednji plan, polutotal i total.

KUT SNIMANJA (RAKURS) – nagib promatranja snimanog predmeta. Kad se prizor promatra odozgo prema dolje, kadar je iz gornjeg rakursa, a odozdo prema gore iz donjeg rakursa. Jaki donji rakurs naziva se i žablja perspektiva, a krajnji gornji rakurs ptičja perspektiva.

FILMSKA GLAZBA – glazba koja je sastavni dio filmskog izlaganja. Razlikuje se po izvoru, na prizornu ili ambijentalnu glazbu, kojoj je izvor u prikazivanome prizoru, i na neprizornu ili popratnu glazbu, koja ne pripada prizoru nego je dodana kao pratnja filmskom prikazivanju. U nijemom filmu popratna se glazba u pravilu izvodila u kinu.

FILMSKI ROD – velik skup filmova sa zajedničkim strukturalnim značajkama koje pogoduju određenom psihosocijalnom učinku. Rodom se drže igrani, dokumentarni, obrazovni, propagandni, animirani i eksperimentalni film (no oni nisu međusobno isključivi pa filmovi mogu kombinirati rodnu pripadnost). Kriteriji uključivanja u različite rodove raznovrsni su, no u prvom redu se razvrstavaju prema tome služe li pretežito maštalačkim razradama (odnosno tzv. fikcionalnosti – igrani, animirani i eksperimentalni. film) ili im je najvažnije informiranje o stvarno zatečenom stanju stvari u svijetu (odnosno služe li tzv. faktivnosti – dokumentarni i obrazovni film).

  • igrani film – filmski rod koji čine filmovi usredotočeni na uobičajeno pripovijedno predočavanje zamišljenih svjetova i zbivanja. Igrani se film posebno scenarijski zamisli, scenografski pripremi i glumački odigra. Osobite podvrste igranog filma nazivaju se filmskom vrstom ili žanrom. Igrani film dominira svjetskom kinematografijom.

FILMSKA VRSTA – opda oznaka za bilo koji skup filmova povezanih nekim zajedničkim značajkama i/ili podrijetlom. Do vrsta se dolazi razvrstavanjem ili klasifikacijom prema različitim kriterijima. Podvrste igranog filma nazivaju se žanrovi. Povijesno najistaknutiji žanrovi jesu: drama, film strave, komedija, kriminalistički film, melodrama, mjuzikl, pustolovni film, vestern, znanstveno-fantastični film. Neke se žanrove međusobno povezuje u viši razred nadžanra (fantastika, akcijski filmovi, filmovi napetosti).

  • drama – igranofilmski žanr; filmovi s junacima zaokupljenim socijalnopsihološkim problemima. Ovisno o tematskom naglasku razlikujemo socijalnu dramu (u kojoj se junak sukobljava s društvom i društvenim običajima) i psihološku dramu (u kojoj se junak suočava s vlastitim psihičkim previranjima ili najbližom okolinom).

KADAR – jedinica filmskog izlaganja, dio filma u kojemu se bez ikakvih promatračkih prekida prati prizorno zbivanje. Kadrovi se u filmskom djelu međusobno razdvajaju montažnim prijelazom.

PLANOVI

detalj – plan u kojem izrez kadra obuhvaća djelić nekog predmeta (npr. nečiji nos, pištolj na stolu, itd.). U narativnom filmu se najčešće upotrebljava kao kadar na koji valja obratiti pozornost.

krupni plan – filmski plan u kojem izrez kadra obuhvaća ljudsko lice, odnosno ljudsku glavu. Upućuje na vrlo blisku, intimizirajuću, promatračku udaljenost od ljudi i predmeta.

blizu – filmski plan kojemu izrez kadra obuhvaća čovjekovo poprsje.

srednji plan – filmski plan u kojemu izrez kadra obuhvaća središnje likove ljudi u cijeloj njihovoj veličini. Često se koristi kao temeljni kadar.

polutotal – filmski plan u kojemu se promatra dio veće ambijentalne cjeline (jedan dio sobe, dio ulice, dio gradskog trga, dio prepoznatljiva krajolika i sl.). Upućuje na veću promatračku udaljenost.

total (također: daleki ili vrlo daleki plan) – filmski plan u kojemu izrez kadra obuhvaća cjelinu nekoga većeg ambijenta (koncertnu dvoranu, gradski trg, cjelovit krajolik i sl.). Obilježava promatračku udaljenost s koje se mogu opažati samo opće crte promatrana ambijenta, često u opisne svrhe.

ZA ČITANJE, ISTRAŽIVANJE I SAMOSTALAN RAD

POPIS PRILOGA

Svi materijali nalaze se u zasebnim mapama u prilogu.

RADNI LISTOVI

 

RADNI LIST 1 (Aktivnost 3 prije projekcije)

RADNI LIST 2 (Aktivnost 1 poslije projekcije)

RADNI LIST 3 (Aktivnost 2 poslije projekcije)

RADNI LIST 4 (Uopćavanje)

VIDEO ISJEČCI

GALERIJA SLIKA

Zabranjeno je neovlašteno kopiranje ili distribuiranje dijelova ili cijelog projekta. Projekt podliježe pravima Zakona o autorskim pravima.
Vlasnik autorskih prava je udruga Djeca susreću umjetnost.

Copyright © 2020 Sedmi kontinent

Powered by Protagonist

Koristimo kolačiće (cookies) kako bismo poboljšali funkcionalnost stranice i omogućili vam bolje korisničko iskustvo