INFORMACIJE ZA SAMOSTALAN RAD

POJMOVNIK

FILMSKI RODOVI – nadvrste filmova. Razlikujemo igrani, dokumentarni, animirani, obrazovni, propagandni i eksperimentalni film. Svaki film pripada nekomu rodu, ali rodovi nisu međusobno isključivi. Česti su primjeri igranih (fikcijskih) filmova koji preuzimaju komunikacijski modus dokumentarnoga filma u kojemu se koriste tehnike animiranoga ili eksperimentalnoga filma.

ŽANR – posebne podvrste igranoga filma. Žanrovski kodirano filmsko djelo prema nekim konvencionalno uspostavljenim narativnim obrascima dočarava određeni tip svijeta čiji su likovi, zapleti i ambijenti gledateljima prepoznatljivi kao srodni.

Među najistaknutijima su komedija, akcijski film, znanstveno-fantastični film, pustolovni film, film strave (horor), triler, kriminalistički film, melodrama, mjuzikl, vestern itd. Žanrovi su fleksibilne, povijesno promjenjive kategorije; često se međusobno isprepliću (česti su slučajevi akcijskoga trilera, pustolovne komedije i sl.), podložni su trendovima (nekoć popularni žanrovi poput vesterna i povijesnoga spektakla danas se puno rjeđe proizvode), a u sklopu pojedinoga žanra javljaju se podvrste koje se nazivaju podžanrovi ili žanrovski ciklusi.

DOKUMENTARNI FILM – bilježi stvaran život (stvarne ljude, zbivanja i krajolike koji zbog nečega zaokupljaju pozornost redatelja i gledatelja).

Prvi filmovi bili su upravo dokumentarni.

Za razliku od tvrdnji u igranome filmu, tvrdnjama u dokumentarnome filmu kontekst je stvarni svijet, odnosno prema njemu se mjeri istinitost svih tvrdnji. Međutim, unatoč težnjama istinitosti, dokumentarni je film također artificijelno strukturirano djelo, te kao takvo nužno sadrži (neizražen, ali svejedno prisutan) element fikcionalnosti.

FILMSKA IZRAŽAJNA SREDSTVA – način na koji kamera vidi građu, prizor ispred objektiva. Sve što kamera snima, naziva se građom filma.

Filmska izražajna sredstva uključuju kadar, filmski plan, rakurs (kut snimanja), kretanje kamere, osvjetljenje, boju, zvuk, filmske trikove, montažu i glumu.

KADAR – temeljna jedinica filma, u tehničkom i u izražajnome smislu. To je neprekinuti, kontinuirani vremensko-prostorni slijed nekoga prizora.

FILMSKI PLAN – mjera za filmski prostor ili prostor što ga zahvaća objektiv kamere.

Odabirom planova tijekom snimanja, ali i kasnije redoslijedom planova u gotovom filmu nastoji se jasno ispričati radnja filma i usmjeriti pozornost gledatelja. Postoje total, srednji plan, bliski plan, krupni plan i detalj.

TOTAL – daleki plan, cjelokupan prizor prostora većega od čovjeka: kuća, trg, planina i sl.

SREDNJI PLAN – manje-više vidljiva je cijela figura čovjeka; cjelovit uvid u čovjekovu interakciju s okolinom

BLIŽI PLAN – poprsje

KRUPNI PLAN – upadljiv, retorički agresivan

DETALJ – pojedinost, npr. oko

RAKURS – jedan od parametara kadra. Označava nagib promatranja. Kad se prizor promatra odozgo prema dolje, kadar je iz gornjega rakursa, a ako se promatra odozdo prema gore, kadar je iz donjega rakursa. Ekstremni donji rakurs još se naziva žablja perspektiva, a ekstremni gornji rakurs ptičja perspektiva. Naglašeni rakursi često imaju izraženu retoričku funkciju. Neutrana je vertikalni kut snimanja pri kojemu se kamera nalazi na razini pogleda (nulti kut).

BOJA – boje u filmu mogu biti prirodne, kada odgovaraju tipičnim bojama prizornih predmeta i površina te ambijentalnim izvorima svjetla, a mogu se koristiti u svojstvu izražajnoga znaka ili signala. Koliko god bila „prirodna“ u trenutku svoje pojave, boja s vremenom dobiva i novo, filmom stvoreno značenje. Boja dobiva simboličku vrijednost ponavljanjem u sličnome kontekstu, kontrastiranjem s drugim bojama ili kontrastiranjem kvalitete boja (njezina tona, svjetline ili zasićenosti).

ZVUK – u zvučnome filmu razlikuju se tri načelne vrste filmskoga zvuka: govor (dijalog), šumovi, glazba. Oni mogu imati retoričku i informacijsku funkciju.

MONTAŽA – povezivanje kadrova, tj. kontinuirano prikazivanje diskontinuiranih prostorno-vremenskih cjelina (kadrova), te nam se dva kadra čine kao jedna cjelina. Stavlja u međuodnos sve oblike filmskoga zapisa i sve sadržaje kadrova.

ZA ČITANJE, ISTRAŽIVANJE I SAMOSTALAN RAD

Korisne mrežne stranice i članci o filmu:

Film Oblak

http://www.youtube.com/watch?v=QmNre4lY45A&feature=related

Miroslav Sikavica prije premijere filma

http://www.youtube.com/watch?v=C2XKYRtcF7w

Govor Ive Kraljević prije filma

http://www.youtube.com/watch?v=p0ZOjIoekqk

Ajduković, Marina, Pečnik, Nina (2007.) Nenasilno rješavanje sukoba, Zagreb: Alinea

Bognar, Ladislav, Ništ, Marina, Tonković, Ljerka (2004.) Miroljupci – promišljajmo i gradimo mir, Osijek: Centar za mir, nenasilje i ljudska prava

Maleš, Dubravka, Milanović, Mirjana, Stričević, Ivanka (2004.) Živjeti i učiti prava: Odgoj za ljudska prava u sustavu predškolskog odgoja, Zagreb: Istraživačko-obrazovni centar za ljudska prava i demokratsko građanstvo

Taylor, Mark, Brender, Pat, Garens, Carmen i dr. (1995.) Svi različiti – svi jednaki, Slavonski Brod: Europski dom, Slavonski Brod

 

Mrežne stranice i drugi izvori:

Centar za mir, nenasilje i ljudska prava: http://www.centar-za-mir.hr

 

RADNI LISTOVI

GALERIJA SLIKA

Zabranjeno je neovlašteno kopiranje ili distribuiranje dijelova ili cijelog projekta. Projekt podliježe pravima Zakona o autorskim pravima.
Vlasnik autorskih prava je udruga Djeca susreću umjetnost.

Copyright © 2020 Sedmi kontinent

Powered by Protagonist

Koristimo kolačiće (cookies) kako bismo poboljšali funkcionalnost stranice i omogućili vam bolje korisničko iskustvo