Koristimo kolačiće (cookies) kako bismo poboljšali funkcionalnost stranice i omogućili vam bolje korisničko iskustvo
AKTIVNOSTI NAKON PROJEKCIJE FILMA
Slijedi prikaz artikulacije nastavnoga sata:
1. Uvodni dio – motivacija (5-10 min)
– razgovor o dojmovima o odgledanom filmu
– rad na radnom listu 1
2. Središnji dio – razrada (25 – 35 min)
Kroz različite igre i razgovor prolazimo filmska izražajna sredstva i filmske pojmove.
– filmski rodovi
– dokumentarni film
– opservacijski dokumentarni film
– filmski planovi
– glazba
3. Završni dio – sinteza (5 – 10 min)
– izvođenje zaključaka iz zajedničkih uvida dobivenih grupnim radom
Voditelji pozdravljaju učenike.
Prije gledanja filma učenici su imali neka očekivanja. Nakon što su pogledali film i sredili prve dojmove nakon gledanja, voditelj ih potiče na iskaz o doživljaju filma.
Pitanja: Kako vam se svidio film? Koji su vaši prvi dojmovi i reakcije?
Voditelj u razgovoru s učenicima pravilno usmjerava iskaze učenika koji su nešto pogrešno shvatili te im sugerira da u svojim odgovorima razmisle i o sljedećim pitanjima:
- Što vas se osobito dojmilo?
- Koji je po vama najbolji dio filma?
- Koje scene u filmu biste posebno izdvojili?
- Što vas je posebno zainteresiralo?
- Što je slično, a što drugačije kod mladih u Hrvatskoj?
- Koliko vremena vi provodite na računalu?
Slušanje obrazloženja – cilj je razviti kritičko mišljenje kod djece, osvijestiti važnost argumentacije svojih stavova, ali i razvijati uvažavanje tuđeg mišljenja.
ISTRAŽIVAČKA RASPRAVA
Aktivnost 1
Anketa
Anketirati učenike o vremenu koje provode u igranju različitih igrica (RADNI LIST 1). Analizirati anketu i provjeriti rezultate. Razgovarati o rezultatima – što oni znače, koliko su očekivani i sl.
Aktivnost 2
Filmski rodovi – dokumentarni film
Iz razgovora s gostom redateljem dokumentarnih filmova učenici su saznali kako se pristupa problemima koje obrađuje neki dokumentarni film. Predočava im situacije u kojima se nalazi jedan redatelj dokumentarnog filma, na što sve mora biti spreman, dinamiku snimanja takvog filma.
Učenike potičemo da se prisjete filmskih rodova koje poznaju (igrani, dokumentarni i animirani film).
Dokumentarni film se oslanja na događaje u zbilji, na život. Za razliku od igranog filma, njega ne obilježava izmišljeni, namješteni i režirani događa, već on prikazuje stvarne ljude u stvarnom prostoru, u životnim situacijama. Stoga kažemo da je dokumentarni film najčišći film, koji pruža mogućnosti najautentičnijeg prikaza zbilje i ljudskog života.
U kojem od ovih filmskih rodova vi lakše zamišljate ovu životnu priču? Zašto?
Kako bi ovaj film mogao izgledati kao igrani film?
Tko su nositelji radnje? Kome je ovaj film namijenjen?
Dokumentarni film nerijetko nosi neku snažnu društvenu poruku.
Nastavni cilj – definirati igrani, animirani i dokumentarni film, uočiti razlike i mogućnosti.
Na RADNOM LISTU 3 učenici upisuju naslove filmova po rodovima – najbrža skupina čita svoja rješenja. Svaka skupina mora napisati po četiri naslova za svaki rod.
Aktivnost 3
Opservacijski dokumentarac
Reproduciramo prepoznatljive isječke iz filma u kojem dječaci sjede, zatim isječak obiteljskog savjetovanja (VIDEO ISJEČAK 2).
Pitamo učenike – što autorice misle o ponašanju djece, odnosno roditelja, odobravaju li metode ovog kampa? Vjeruju li da će dječaci uspjeti u odvikavanju?
Iz razgovora s učenicima shvatit ćemo da i oni ne vide jasno stav autorica, objašnjavamo pojam; OPSERVACIJSKI DOKUMENTARAC – dokumentaristički stil u kojemu autori filma snimaju situaciju bez da u nju naglašeno autorski interveniraju, već je prvenstveno samo bilježe.
Aktivnost 4
Filmski planovi
Podsjećamo učenike:
- Plan je udaljenost snimanog objekta od kamere.
- Plan je mjera za filmski prostor.
- Kriterij za razlikovanje planova je veličina čovjeka.
Filmski planovi su: total, polutotal, srednji plan, američki plan, blizi, krupni plan i detalj.
Pojašnjavamo i prisjećamo se vrsta planova.
Prikazujemo različite planove iz filma (SLIKA 1-6),
a djeca pogađaju o kojem se planu radi i kako odabir baš tog plana djeluje na nas (RADNI LIST 3).
REDOM PRIKAZUJEMO: total, polutotal, srednji plan, blizi, krupni plan, detalj.
Aktivnost 5
Glazba
Reproduciramo isječak u kojem se čuje glazba, a svijet se vidi kroz rešetke (VIDEO 3).
Učenici ukratko opisuju što osjećaju kada gledaju takav dio i što misle da se time postiže. (Tjeskoba, zatvor, skučenost – pokušava nam se predočiti kako se moraju osjećati ti mladići.)
Unosi se i jedan voajerski trenutak, kamera oblikuje dalekozor – mi virimo u njihovu intimu i iako je jasno odvojeno MI – ONI, tanka linija dijeli naše svjetove…
(Nadamo se da vi nećete prijeći u njihov svijet, a njima želimo da se uspješno vrate u naš svijet, nesavršen, ali barem stvaran.)
Samo mala intervencija je dovoljna za velike, snažne poruke – velike mogućnosti filmskih izražajnih sredstava.
UOPĆAVANJE
Na kraju je potrebno zaokružiti usvojena znanja, provjeriti što su djeca usvojila. Uopćavanje i sinteza može se realizirati izvlačenjem kartica s pitanjima na koja djeca odgovaraju.
Prikladna je i osmosmjerka s ključnim pojmovima na radionici (RADNI LIST 4).
Neka od pitanja koja bismo uključili u ponavljanje, odnosno uopćavanje znanja su:
- filmski rodovi
- dokumentarni film
- opservacijski dokumentarni film
- filmska izražajna sredstva
AKTIVNOSTI NAKON OBRADE FILMA
Slijede prijedlozi aktivnosti koje razrednici/učitelji hrvatskoga jezika mogu (u različitim kombinacijama ili u kakvom drugom obliku) izvesti sa svojim učenicima na redovnoj nastavi na satu razredne zajednice ili na satu hrvatskoga jezika u danima nakon što su sa svojim učenicima posjetili Muzej i odgledali film (te sudjelovali na vođenoj analizi).
Aktivnost 1
U nastavu hrvatskoga jezika, u područje izražavanja možemo uvrstiti pisanje filmske kritike, osvrta, recenzije filma.
Učenici mogu pronaći filmove ili knjige sa sličnom tematikom ili koji se barem bave sličnim problemima i usporediti pristup i obradu teme.
Kasnije se mogu iskoristiti nerealizirani listići s radionice, ali može se nastaviti s tematiziranjem filmskih izražajnih sredstava i filmskih rodova.
Zabranjeno je neovlašteno kopiranje ili distribuiranje dijelova ili cijelog projekta. Projekt podliježe pravima Zakona o autorskim pravima.
Vlasnik autorskih prava je udruga Djeca susreću umjetnost.
Copyright © 2020 Sedmi kontinent
Powered by Protagonist