
Koristimo kolačiće (cookies) kako bismo poboljšali funkcionalnost stranice i omogućili vam bolje korisničko iskustvo
Prikaz artikulacije nastavnoga sata:
1. Uvodni dio – motivacija (5-10 min)
– razgovor o prvim dojmovima o filmu – rad u parovima
– rješavanje zadatka pomoću T – tablice (vidjeti, čuti, doživjeti)
– kritički osvrt na temelju prvih dojmova i odgovora u T – tablici
2. Središnji dio – razrada (30 – 35 min)
Kroz različite igre i razgovor, analize isječaka i stvaralačke aktivnosti prolazimo filmska izražajna sredstva i filmske pojmove (ne inzistirajući na definiranju i imenovanju pojmova, nego na uočavanju i razlikovanju kroz igrolike aktivnosti).
– filmski rod: animirani film
– vrste animiranoga filma (razlika između crtanog, lutkarskog i računalne
animacije)
– filmske adaptacije
– filmska izražajna sredstva i njihova uloga (film kao audiovizualni medij)
2. Završni dio – sinteza (5 – 10 min)
– izvođenje “definicija” iz zajedničkih uvida dobivenih grupnim radom
Voditelji pozdravljaju učenike.
Prije gledanja filma učenici su imali neka očekivanja. Nakon što su pogledali film i sredili prve dojmove nakon gledanja, voditelj ih potiče na iskaz o doživljaju filma.
Svaki učenik odabere svoga para. Parovi međusobno kratko razmjene dojmove i iskustva. Potom slijedi razgovor koji voditelj potiče nizom pitanja:
– Izreci jednu riječ kojom bi najslikovitije izrazio/la što si osjećao/la tijekom gledanja.
– Koji su se osjećaji izmjenjivali tijekom gledanja? Gledajući koje prizore si se osjećao/la baš tako? Objasni, ispričaj.
– Bi li mogao/la utvrditi koja su tvoja osjetila bila aktivna tijekom gledanja filma?
Voditelj se u zadnjem dijelu razgovora, u skladu s odgovorima učenika, tek kratko osvrće na činjenicu da film gledamo i slušamo te da ono što vidimo i čujemo u nama izaziva i određene osjećaje – doživljaj.
Cilj aktivnosti u kojoj se služe i ispunjavaju T-tablicu (RADNI LIST 4) – usmjeriti ih da promišljaju o filmskim izražajnim sredstvima te uočiti kojim sve osjetilima manipulira filmski medij.
Razgovarati o primjerima koje su zapisali i izložili te obrazložiti (dojam o filmu) s ciljem poticanja kritičkog mišljenja, uviđanja važnosti argumentacije, učenja kako prihvatiti različito mišljenje i spoznati da se diskusijom i sučeljavanjem različitih argumenta mogu uvidjeti i neke značajke o kojima nismo razmišljali kada smo izvodili određene zaključke i iznosili svoj sud o nečemu (konkretno, o filmu).
U parovima ispunjavaju T-tablicu nakon što im voditelj objasni što od njih očekuje.
| SVIĐA MI SE | NE SVIĐA MI SE |
![]() |
|
|
|
| |
|
|
Upute za ispunjavanje T-tablice:
U prazna polja tablice (prva dva reda) upisuju što im se u filmu svidjelo/što nije, ali tako da svoje dojmove razvrstaju obzirom na osjetila koja su pritom koristili. Mogu opisivati konkretan prizor koji su vidjeli, mogu se osvrnuti na pojedine crteže (likova, pejzaža), glazbu, opisivati zvukove koje su čuli u konkretnom prizoru i sl.
U prazna polja trećeg retka upisuju doživljaje (kako su se osjećali) te imenuju emocije koje su pratile ono što su vidjeli i čuli u konkretnom prizori koji su prethodno naveli. Ukoliko im se nešto nije svidjelo, analizirat će to na isti način.
Nakon provedene aktivnosti voditelj će pozvati nekoliko parova učenika koji će svoje dojmove izreći naglas.
Voditelj u razgovoru vezanom uz dojmove ne sugerira učenicima doživljaj filma. Potiče ih da jasno i argumentirano obrazlože svoje iskaze, pravilnim rečenicama.
Također ih potiče da izraze i ono što im se u filmu eventualno nije svidjelo i što nije ispunilo njihova očekivanja. Nakon svakog iskaza pita ostale slažu li se s učenikom te traži argumente i obrazloženja – s čime se slažu ili ne slažu i zašto. Razgovor vodi tako da učenici mogu uvidjeti kako su različita mišljenja i stavovi opravdani, čak i dobrodošli, ali da je tijekom njihova iznošenja poželjno jasno obrazložiti svoj stav i pokušati navesti konkretne primjere.
– Koji je, po vašemu mišljenju, najbolji dio filma?
Važno – voditelj u ovoj aktivnosti ne postavlja sugestivna pitanja i ni na koji način ne sugerira učenicima što će i na koji način zapisati.
Voditelj će zamoliti učenike da privremeno odlože svoje T-tablice i nagovijestiti im da će im one trebati nakon što putem različitih aktivnosti i igara analiziramo ovaj animirani film.
Voditelj podsjeti djecu na razgovor prije gledanja, tijekom najave.
– Koja je zemlja Pinokijeva domovina? Što to znači? Kako izmišljeni lik može “imati svoju domovinu”? Poznajete li neki filmski lik kojemu je domovina Hrvatska? Koji? (primjer – Baltazar; ukoliko bude potrebno, voditelj može otpjevati poznatu temu iz Baltazara ili ih asocirati na neki drugi način).
– Kako su se likovi poput Pinokija našli na filmskom platnu? Gdje su nastali?
Voditelj usmjerava razgovor tako da djeca zaključe da je Pinokio lik koji je najprije “nastao u mašti” književnika – izmišljeni lik. Književnik je potom napisao priču o njegovim avanturama, a autor filma potaknut likom i tom pričom, snimio je film na temelju scenarija (filmske priče).
– Jesu li događaji opisani u knjizi isti kao i u filmu? Jesu li se nizali istim slijedom? Zamišlja li autor filma Pinokija i ostale likove na isti način kao pisac? Jeste li u filmu uočili neke likove koje niste upoznali čitajući knjigu?
Cilj: uočiti razlike u filmskim rodovima – animirani i igrani film, spomenuti dokumentarni film kao treći filmski rod, uočiti razlike između pojedinih vrsta animiranog filma (lutkarskog, crtanog i računalnog) te ih imenovati.
Tijek aktivnosti: Rad u manjim skupinama. Za ovu aktivnost voditelj koristi nekoliko fotografija na kojima su kadrovi različitih filmova – igranih i animiranih (RADNI LISTOVI 5 i 6). Svaka skupina ima iste fotografija. Objasniti djeci da se na fotografijama nalaze kadrovi iz različitih filmova od kojih su mnoge ili sve, gledali. Međutim, oni se u nečemu razlikuju i možemo ih prema toj razlici razdvojiti u dvije skupine.
Zadatak skupina – uočiti razliku te razvrstati fotografije u dvije skupine.
Nakon što to učine, zajedno s voditeljem provjeravaju jesu li sve skupine uspješno obavile zadatak.
– Koju ste razliku uočili? Objasnite.
Voditelj sluša odgovore kojima djeca prema vlastitom nahođenju objašnjavaju razliku između igranog i animiranog filma. Ispravlja eventualno netočne iskaze i usmjerava na pravilno zaključivanje o razlikama.
Potom daje djeci i fotografiju jednog kadra iz filma Pinocchio koji su gledali. Zamoli ih da ga rasporede na jednu od dvije prethodno složene skupine fotografija.
– Kada govorimo o filmu razlikujemo filmski rod. Dobro ste uočili kako treba razdvojiti kadrove. Razlika je u filmskom rodu. U ovim ste primjerima kadrova uočili dva filmska roda.
Upitati djecu znaju li nešto o filmskim rodovima i koja su dva filmska roda imali oprimjerena na fotografijama. Ukoliko znaju, koristi iskaz da bi objasnio sljedeće:
Razlikujemo tri filmska roda – animirani, igrani i dokumentarni. U ovim smo primjerima imali filmove koji pripadaju animiranom i igranom filmu. Pokazati i reći kojem rodu pripada prva skupina fotografija, a kojem druga te dati skupinama kartice s nazivima ta dva filmska roda da ih pridruže skupinama koje su prethodno sami složili. Zaključuju, da je obzirom na rod, Pinocchio kojega su gledali danas – animirani film. Prepoznaju naslove ostalih animiranih filmova prema priloženim kadrovima.
– Možete li uočiti neke razlike između kadrova koje smo složili u skupinu animiranih filmova?
Djeca će uočiti razlike, izdvojit će lutkarske animirane filmove, a voditelj će pojasniti karakteristike animiranoga filma (prema definiciji u objašnjenju pojmova, u prilogu) i pokazati primjere za svaku vrstu animiranog filma koja je se nalazi u primjerima.
Djeca prepoznaju specifičnosti žanra – igrani film za djecu.
Zadatak: Rad u skupinama. Voditelj objašnjava zadatak nakon što učenike podijeli u skupine te svakoj skupini pripremi papirnatu lentu na koju će lijepiti kartice s glavnim događajima onim redom kojim su se nizale u filmu (RADNI LIST 7).
– Na listiću su istaknute kartice s navedenim događajima i situacijama iz filma. Kartice lijepi na papirnatu traku onim redoslijedom kojim su se nizali u filmu. Pazi, na nekim su karticama istaknuti događaji i likovi koji ne pripadaju filmu (“lažne kartice”).
Članovi skupine prethodno podijele zadatke. Biraju članove koji će čitati što piše na karticama, one koji će slagati događaje iz filma u pravilnom redoslijedu na papirnatu traku te one koji će ih lijepiti. Preostale kartice koje ne pripadaju događajima iz filma i koji su pogrešni, složit će sa strane.
Nakon obavljenog zadatka slijedi zajednička provjera te pričanje sadržaja filma uz pomoć lente.
Kratko se osvrnuti da se filmska priča i priča Carla Collodija ne razlikuju u važnim događajima te pročitati ili ispričati djeci dio intervjua redatelja Enza D’Aloja gdje autor sam iznosi neke pojedinosti vezane uz svoju interpretaciju Pinokija.
“Jedan stari prijatelj rekao mi je nakon premijere Pinocchija: „Vidim što si nam ovim filmom želio pokazati.“ U svaki od svojih filmova ugradio sam vlastiti život, stajalište i emociju. Tu zamisao o nužnosti osobnog pogleda prenesenog u film nastojim sugerirati i svojim suradnicima. Publika osjeća da je svaki film djelić moga života i da posredujem ono što u tom trenutku jesam.”
“Postoji malo uistinu bitnih knjiga na svijetu i Pinocchio je jedna od njih. Velikom je čini mogućnost da je svatko čita s vlastitog stajališta. Svaka od filmskih adaptacija donijela je neki osobni pogled, svaka na svoj način. Kada prilagođavate Pinocchija važno je uspostaviti subjektivnu vizuru – ja sam je pronašao u Geppettu kao metaforičnom ocu i Pinocchiju kao novorođenčetu. Pinocchio za mene nije zločesto, već naivno dijete u istraživanju svijeta. On govori laži, da, ali njima su ga naučili drugi, oni koji za razliku od njega laži mogu kriti, dok je Pinocchiju mogućnost licemjerja oduzeta. Moj pogled na svijet vrlo je blizak Pinocchijevu.”
“Lorenzo Mattotti je bio uz mene tijekom cijelog procesa predprodukcije, nacrtao je sve likove i lokacije, kao i preko 1000 modela za njih. Dobro je znao da radimo film, a ne izložbu ili knjišku ilustraciju. Rado kažem da je Pinocchio „ručni rad na digitalni način“ – gledajući ga nesumnjivo osjećate Mattottijev materijal, iako je film u potpunosti rađen računalom.”
Ciljevi: razlikovanje glavnih od sporednih likova, suradnja, poštivanje dogovora i pravila igre svih sudionika.
S učenicima igramo igru Tko će prije.
Pravila: Učenike podijelimo u skupine. Svaka skupina dobiva kartice na kojima se nalaze imena likova iz filma (RADNI LIST 8). Svaka skupina ima kartice u drugoj boji – za 5 skupina učenika pripremljeno je 5 skupina kartica (svaka skupina u drugoj boji).
Zadatak je u što kraćem vremenu kartice s imenima likova rasporediti u dvije kuverte koje su zalijepljene na zidovima u prostoriji. Na jednoj kuverti će pisati GLAVNI LIKOVI i u nju treba smjestiti kartice s imenima glavnih likova, a na drugoj će pisati SPOREDNI LIKOVI gdje će smjestiti kartice s imenima sporednih likova.
Samo jedan učenik trči prostorijom noseći kartice u kuvertu, a ostali ih raspoređuju i daju mu upute. Učenik koji nosi kartice ne smije u ruci imati više od jedne kartice. Pobjednička skupina je ona koja točno i najbrže rasporedi sve kartice.
Obzirom da svaka skupina ima svoju boju kartica, lako ćemo utvrditi tko je točno razvrstao glavne od sporednih likova.
Voditelj potiče aktivnost pitanjem: Je li knjiga Pinokio započela kao i film? S kim nas na samom početku filma upoznaje autor?
Projekcija – VIDEO ISJEČAK 1:
– Prepričaj prizor. Tko je dječak koji trči za zmajem na početku filma? Kako ste zaključili da je to Đepeto? O kojem vremenu Đepetova života svjedoči prizor? Što o Đepetu možete doznati iz tog prizora? Što je želio kao dijete? Letjeti poput zmaja. Je li bio sretno i zaigrano dijete?
– Kako ste sve to o Đepetu uspjeli doznati iz ovog vrlo kratkog prizora u kojemu čak nitko od likova ne pripovijeda sve to?
Analiza isječka te uočavanje specifičnosti filmskog pripovijedanja.
Postupno poticati djecu da pričaju o onome što su vidjela i čula kako bi na kraju zaključili da film slikom/crtežom u pokretu pripovijeda događaje te zvukom i glazbom (smijeh dječaka, ostali zvukovi i šumovi, različita dinamika, ritam glazbe). Pritom će im voditelj reproducirati prizor više puta, ovisno o tome koje filmsko izražajno sredstvo želimo istaknuti.
– Je li taj dio Đepetova života bio sretan? Opišite atmosferu u prizoru. Kakav izraz lica ste imali dok ste ga gledali? Jeste li primijetili kakav su izraz lica imali prijatelji oko vas?
Voditelj zamoli učenike da još jednom izrazima lica pokažu kako su se osjećali tijekom prikazivanja. Najavit će kratko istraživanje – analizirat će na koji način autor filma postiže takav učinak (osjećaj/doživljaj u gledatelju).
a) Prikazivanje isječka bez tona. Učenike zamoli da podignu ruke u zrak u trenutku kada primijete da se ritam onoga što vide Primijetit će da je ritam postao dinamičniji, brži od trenutka kada se u kadru pojavi zmaj.
– Kakvi su pokreti kamere na samom početku dok ne vidimo ništa osim nebeskog svoda? Kada se ritam promijenio? Kako se promijenio – postupno ili iznenada? Što vas je iznenadilo? Kakav je osjećaj izazvala u vama ta iznenadna promjena ritma/iznenadno pojavljivanje zmaja u kadru?
Zaključujemo da je redatelj pripovijedao pokretima kamere – sporim i dinamičnim kretanjem utjecao je na iznenadnu promjene našeg raspoloženja.
– Kakve su boje u ovom prizoru? Ima li boje? Uočavate li razliku u boji u odnosu na dio filma koji slijedi nakon početnog prizora? Objasnite zbog čega je u tom dijelu boja blijeda, gotovo da je i nema?
Zaključujemo da smanjen intenzitet boje u prizoru prikazuje prošle događaje – prizor na početku ne pripada istom vremenu kao ostatak filma (do kraja). On naznačuje tek dio iz vremena Đepetova djetinjstva, a sve što u filmu dalje slijedi vrijeme je u kojem je Đepeto starac.
b) Puštanje samo zvuka prethodnog isječka (ne smiju vidjeti prizor). Za ovu aktivnost voditelj će ih podijeli u dvije skupine. Prva će pratiti šumove, a druga glazbu i promjene u glazbi. Skupina koja prati glazbu trebat će utvrditi koliko se puta mijenja tijekom prizora. Nakon toga će prva skupina navesti koje su sve šumove čuli. Iz toga će zaključiti da šumovima, koji prate sliku, također doznajemo o događajima – različitim šumovima autor također pripovijeda (šum/zvuk papirnatog zmaja na vjetru – iznenadna promjena, glasanje gusaka, topot dječakovih nogu dok trči, i dr.).
Skupina koja je pratila glazbu, iznosi svoja zapažanja.
– Kakva glazba prati sam početak, prepoznajte li instrument (samo jedan u tom dijelu gdje vidimo tek prazan nebeski svod)?
– Kada se glazba mijenja prvi puta? Opiši promjene. Čujemo li i tada samo jedan instrument? Možemo li po glazbi zaključiti što se u prizoru događa? Kako? Kada se glazba mijenja drugi puta i o kakvoj je promjeni riječ? Kakvim ritmom završava prizor? Zašto?
– Pokušajte zamisliti da nema glazbe. Bi li se nešto promijenilo u vašem doživljaju?
Na kraju iznosimo zaključke do kojih smo došli istraživanjem ovog prizora:
– Što nas postupno uvodi u priču? Vodi li nas do početka priče (“rođenja” Pinokija) samo zmaj koji započinje s letom u vrijeme Đepetovog djetinjstva, a slijeće u vrijeme o kojemu će dalje pripovijedati film? Što je još koristio autor da bi nas iz prošlosti doveo do trenutka u kojem ćemo upoznati Pinokija?
– Kada autor najavljuje početak filma isticanjem naslova? Objasni zbog čega tek tada.
Učenici će još jednom ponoviti sve što su uočili detaljnom analizom prizora: autor nas postupno uvodi u početak priče pokretima kamere, bojom, zvukovima/šumovima i glazbom, kojima mijenja ritam. Pripovijeda filmskim izražajnim sredstvima.
– Koji dio iz početnoga prizora ne nalazimo u knjizi Carla Collodija? Pokušajte zaključiti zašto je autor filma “dodao” ovaj prizor? Prisjetite se Đepetovih kasnijih postupaka i odnosa prema Pinokiju. Kakav je bio prema njemu? Je li imao razumijevanja za njegove nestašluke? Možeš li sada, znajući kakav je i sam bio kao dijete, zaključiti zašto je bio strpljiv i tolerantan prema Pinokiju?
Učenici daju iskaze, odgovaraju na pitanje, iznose svoje mišljenje. Voditelj im nakon toga može ispričati da je redatelj filma jednom prilikom izjavio da je tijekom snimanja u liku Pinokija često puta vidio i samoga sebe (svoje osobine) te da je lako mogao razumjeti Pinokijeve postupke i ne suditi im strogo. Pitati učenike ima li u toj izjavi sličnosti s onime kako se odnosi i sam Đepeto prema glavnom liku?
Kratka rasprava na temu je li Pinokio pozitivan ili negativan lik u filmu. Mišljenje trebaju i obrazložiti.
– Prikaz fotografija: Zagreb nekad i sada
Prikazati nekoliko slajdova prezentacije (SLAJDOVI 1 -7) na kojima su isti dijelovi grada Zagreba, nekad i danas. Fotografije iz prošlosti su crno bijele, a one koje prikazuju iste dijelove grada danas su u boji.
– Koje od ovih fotografija prikazuju naš grad u prošlosti? Objasni kako ste zaključili? Odsustvo boje, odjeća ljudi, izgled automobila, tramvaja kakve ne susrećemo danas.
Zaključujemo: Prizor (dio filma) u kojemu nam autor želi dati do znanja da se radnja u njemu događa u neko drugo vrijeme, sjećanja nekog lika na prošla vremena, prikazani su često u crno-bijeloj tehnici.
– Jeste li na takve primjere naišli u nekim filmovima koje ste gledali? Navedite, ispričajte.
Učenici se mogu dosjetiti još nekih načina kojima bi redatelj mogao sugerirati da početak filma prikazuje Đepetovo djetinjstvo, tj. prošlost.
Stvaralački zadatak: Kako biste, da ste autori filma, promjenom zvuka mogli naznačiti prizor koji se ne događa na javi, nego prikazuje san glavni lika?
Učenici iznose ideje, oponašaju zvukove, opisuju ih.
Slijedi niz aktivnosti kojima je cilj uočavanje i razlikovanje filmskih izražajnih sredstava te njihova uloga u filmskom pripovijedanju.
Prikaz fotografije iz filma (SLAJD 8) – kadar u kojemu je izražena ljepota pejzaža i karakteristična kompozicija boja.
Razgovor o bojama kojima je prikazan pejzaž (Pinokio na putu s varalicama), sviđa li im se odabir boja općenito u filmu.
– Kakve su boje koje prevladavaju? (Ponuđeni odgovori – projektor)
a) zagasite, tamnije b) nježne, pastelne, šarene c) boje ne dolaze do izražaja, nisu intenzivne
Provesti “oluju ideja” – učenici kratko, u jednoj-dvije riječi iznose svoje asocijacije, doživljaje, koje u njima potiču boje (tijekom oluje ideja omogućiti gledanje kadra). Voditelj bilježi njihove asocijacije na plakatu.
Prikazivanje 2. filmskog isječka (Pinokio, W. Disney)
Video isječak 2
Voditelj zatim najavljuje gledanje kratkog isječka iz animiranog filma Pinokio (VIDEO ISJEČAK 2). Pritom im ne otkriva da će pogledati isječak Disneyjevog Pinokija. Iskoristit će reakcije učenika nakon što primijete da nije riječ o Pinokiju kojega su gledali u kinu i ukazati na različite interpretacije i autorske rukopise iste priče. Informirat će ih da je Pinokio postao vrlo popularan u svijetu nakon što je W. Disney snimio film o njemu. Učenike pita znaju li iz koje zemlje dolazi W. Disney te kojim jezikom govore likovi u njegovoj adaptaciji (uputiti na isječak koji su prethodno pogledali).
– Jesu li gledatelji, koji su se prvi puta susreli s Pinokijom tek u Disneyjevom film (a da prije nisu znali za priču ni iz književnog predloška), mogli znati, ili barem naslutiti, da je njegova domovina Italija? Što mislite, je li W. Disneyju bilo važno zainteresirati gledatelje za Pinokijevo podrijetlo? Ili je više bio orijentiran na to da gledateljima filmom ispripovijeda Pinokijeve pustolovine iz kojih će nešto naučiti i zabaviti se?
– Možemo li to isto reći za talijanskog redatelja, autora filma koji ste danas gledali? Zbog čega je njemu bilo važno snimiti film na talijanskom – jeziku zemlje iz koje potječe lik drvenog lutka koji postaje dječakom nakon brojnih avantura?
Prethodna pitanja su smjernica voditelju kako bi učenici uočili kako je Enzo D’Alo imao još jedan motiv za snimanje filma – prezentirati svoju domovinu i svoj jezik kroz priču o Pinokiju koja je mnogima poznata, ali ne i činjenica da je riječ o najpoznatijoj talijanskoj priči.
Voditelj će potom ispričati djeci podatak koji je dostupan iz jednog od mnogih intervjua s redateljem – da mu je velika inspiracija za ovaj film bila Toscana, područje Italije iz kojeg potječe pisac C. Collodi te da mu je bilo žao to što ni jedna prethodna filmska adaptacija Pinokija nije dovoljno prikazala čari toga kraja. Redatelju je bilo zanimljivo smjestiti radnju filma u kraj iz kojega potječe sam književnik u čijoj je mašti nastao Pinokio. Želio je filmom prenijeti i svoje oduševljenje tim krajem. Citirat će i dvije rečenice iz spomenutog intervjua (SLAJD 9):
“Kada sam bio dijete, bio sam jako zaljubljen u Pinokija, baš kao i svaki drugi građanin Italije. Moja glavna inspiracija za ovaj film bila je Toscana jer je Collodi bio podrijetlom iz Toscane. ”
Učenicima prikazati SLAJD 10 – fotografije Toscane. Uočit će sličnosti s crtežom pejzaža u animiranom filmu – uputiti ih na drveće karakteristično u tom kraju – čempresi koje nalazimo u bogatim pejzažima u filmu.
Voditelj potom usmjerava učenike na asocijacije koje su naveli u “oluji ideja” kada su razgovarali o bojama.
– Nakon što ste doznali ove informacije o autoru filma te ponovno pročitali svoje doživljaje i asocijacije s plakata, kakav su dojam na vas ostavile boje, možete li to povezati i reći – zbog čega su boje (vizualna komponenta) raskošne, šarene i je li autor slučajno odabrao tako izražajne, nježne i pastelne boje? Što je time želio naglasiti u filmu? Kakve osjećaje? Prema čemu?
Pitanja su navedena u SLAJDU 11.
Cilj ovog razgovora je uputiti učenike kako poznavanjem određenih podatka o filmu možemo uočiti i tijekom gledanja zaključiti puno više od onoga što bismo uočili da o njemu i njegovim autorima ne znamo ništa. Trebaju dokučiti da je redatelj i izborom boja nastojao (i uspio) izraziti svoje osjećaje prema Italiji te priči koja ga je pratila tijekom njegova djetinjstva i uz koju je odrastao. Te je osjećaje, osim same priče, također želio prenijeti gledateljima. Pitati učenike misle li da je u tome uspio?
Za razliku od Disneyja koji nije bio time motiviran, talijanski je redatelj želio Pinokija prikazati tako da bude što vjerniji književnom predlošku po kojemu je film snimljen. Objasniti učenicima da je baš to vrijednost ovoga filma te da svaki redatelj u svoje filmsko djelo unosi i dio sebe, svoje emocije i osobnost. Stoga je uvijek poželjno i korisno prije gledanja filma doznati ponešto i o njegovom autoru. Film ćemo tako puno bolje razumjeti i doživjeti.
Dodatna aktivnost (SLAJDOVI 12 I 13): Voditelj će prikazati fotografije na kojima je Cvrčak (lik koji predstavlja Pinokijevu savjest) iz filmova oba autora. Analizirat će razlike u crtežu, interpretaciji, izgledu, vođeni pitanjima voditelja. Cilj je zaključiti da je Cvrčak u filmu talijanskog redatelja “više nalik” pravom cvrčku iz prirode, a da je Disneyjev manje realističan (čovjekolik). Pitati ih što im se više sviđa i tražiti da pokušaju argumentirati svoj stav.
Da se Enzo D’Alo želio više približiti književnom predlošku i slijediti izvornu priču, pokazat ćemo im i usporedbom fotografija lika Dobre vile. U Disneyjevom prikazu ona je poput mlade žene koja ima bajkovite karakteristike, a Enzo D’Alo vilu predstavlja likom djevojčice, kako nalazimo i u knjizi, a naziva je Tirkizna vila.
– Video isječak 3
Učenike upoznati s igračkom – kaleidoskopom, dati im u ruke, pustiti ih da pogledaju kroz cijev kaleidoskopa okrenutu drugim krajem prema svjetlu te da opišu što vide i kako se pritom osjećaju.
(efekti kaleidoskopa NA INTERNETU – video):
Pitati ih podsjeća li ih neki prizor iz filma na ono što su vidjeli rotirajući kaleiodoskop okrenut prema svjetlu. U kojem dijelu filma mogu prepoznati igru boja koju su vidjeli?
Prikazivanje isječka iz filma u kojem prevladava šarenilo boja – Dolazak u Zemlju igračaka (VIDEO ISJEČAK 3). Prije puštanja isječka zadat će učenicima zadatak – pokretima tijela pratiti prizor koji gledaju (njihati se, pljeskati u ritmu). U trenutku kada uoče dio koji ih podsjeća na igru boja u kaleidoskopu, trebaju obje ruke dignuti u zrak i nastaviti se kretati u ritmu.
– Što možete zaključiti – kakav je ritam ovog prizora, kakvim ste pokretima pratili prizor? Čemu takav ritam? Što je njime autor želio naglasiti, istaknuti? Kakvo raspoloženje vlada među djecom nakon što uplove u Zemlju igračaka? Kako se osjećaju? Kako se ponašaju? Kojim je filmskim izražajnim sredstvima autor naglasio njihovu razigranost i veselje, tj. čime je postigao takav ritam u prizoru?
Zaključiti da su razigranost, veselje, sreća likova u prizoru naglašene igrom šarenih boja i glazbom brzog ritma.
– Voditelj upućuje učenike da zamisle prizor dok im govori: “Pinokio je dugo hodao. Umorio se. Nije se dobro osjećao. Priželjkivao je samo jedno – po zvuku pogodite što je priželjkivao i na što je stalno mislio?”
Pustiti učenicima AUDIO ISJEČAK 1.
Trebaju zaključiti da je mislio na hranu, tj., bio je gladan.
– Može li se zvukom pripovijedati u filmu? Zvuk je, kao i boja, filmsko izražajno sredstvo.
Voditelj će pustiti učenicima AUDIO ISJEČAK 2. Trebaju pogoditi gdje se Pinokio nalazi u tom trenutku (mjesto radnje) te kako se osjeća (Pinokio hoda mračnom šumom i strah ga je).
Nakon što pogode da je mjesto radnje “šuma” te navedu po kojim su to zvukovima prepoznali, govore što su osjećali slušajući zvukove ovog prizora. Osim što zvukom u filmu autor naglašava mjesto radnje, zvukovima se stvara napetost i potiču različite emocije, a svjedoče i o onome što likovi osjećaju u nekoj situaciji.
Na kraju je potrebno zaokružiti usvojena znanja, provjeriti što su djeca usvojila. Uopćavanje i sinteza može se realizirati izvlačenjem kartica s pitanjima na koja djeca odgovaraju ili se može osmisliti igra asocijacija. Svakako neka od pitanja koja bismo uključili u ponavljanje, odnosno uopćavanje znanja su:
Navedite filmske rodove.
Kojem filmskom rodu pripada film Pinokio?
Iz koje zemlje je redatelj ovoga filma?
Što je u ovoj adaptaciji filma Pinokio različito od Disneyjeve?
Nabroji filmska izražajna sredstva kojima se služi autor filma u filmskom pripovijedanju?
(SLAJD 15)
Odaberi glazbenu podlogu
Na SLAJDU 16 voditelj će prikazati kadar (fotografiju). Kratko će analizirati što prikazuje kadar, prisjećaju li se prizora iz kojega je izdvojen. Ponudit će učenicima četiri različite skladbe (AUDIO ISJEČCI 3, 4, 5 i 6) od kojih će odabrati onu koja bi po njihovu mišljenju bila dobra glazbena podloga za ovaj prizor. Učenici mogu pismeno u rečenici – dvije obrazložiti svoj odabir na temelju onoga što su danas naučili o ulozi glazbe u filmu.
Na satu hrvatskoga jezika – područje Medijska kultura, učenici mogu pogledati animirani film Pinokio W. Disneyja te nakon gledanja raspravljati o razlikama između dvije filmske interpretacije. U skupinama mogu izrađivati plakat kojima će predstaviti jednu i drugu adaptaciju te izložiti prednosti i nedostatke svake, prema osobnom nahođenju.
Na satu hrvatskoga jezika – područje Jezično izražavanje, mogu opisati jedan od nestvarnih likova iz filma – njegov izgled i vanjske osobine (prema fotografiji iz filma).
Na satu glazbene kulture mogu bolje upoznati lik i djelo umjetnika Lucia Dalla, prikupiti kod kuće podatke o njemu, izraditi njegovu osobnu iskaznicu.
Na nastavi likovne kulture mogu ilustrirati lik za animirani film koji bi imao sve osobine i ponašao se kao Pinokio, ali bi bio djevojčica.
Na nastavi medijske kulture može se razgovarati o novijim animiranim filmovima u kojima su glavni likovi također neposlušni i tvrdoglavi poput Pinokija, a zatim pogledati neki od njih. Koji lik iz igranog filma također čini nepodopštine, ali je istovremeno beskrajno simpatičan želi biti dobar prema drugima, naročito svome susjedu? (Vragolasti Denis)
MOŽETE I OVO:
Prijedlog stvaralačkih aktivnosti za nastavu medijske kulture (interpretacija filma):
Tijek aktivnosti: Ponuditi učenicima kadar/kadrove iz filma na papiru ili zaustaviti kadar tijekom projekcije. Zadatak je da ozvuče odabrani kadar – svojim glasovima i tijelom ili različitim instrumentima. Dodaju zvukove/šumove koje je moguće čuti u kadru. Atmosferu mogu dočarati i pjevušenjem glazbe, ako žele.
Ova se aktivnost može provesti i kao natjecateljska. Jedna skupina učenika ozvučuje kadar (od tri ponuđena), a preostali učenici ne smiju vidjeti koji su kadar odabrali. Ozvučenje kratko uvježbavaju izvan prostorije. Nakon izvedbe ostali trebaju pogoditi o kojemu je kadru riječ, od tri prethodno ponuđena.
Kako bi učenicima što zornije pokazali i objasnili ulogu boje na fotografiji/u filmu, učenici rješavaju zadatak u RADNOM LISTU 9 na kojemu su dva crteža Pinokija, bez boje.
Zadatak: Na prvom crtežu koristeći boju prikaži da je Pinokio na trenutak ostao bez zraka, a na drugom crtežu prikaži da mu je neugodno i da se srami?
Zaključujemo da je boja izražajno sredstvo kojim autor filma pripovijeda o likovima – kako se osjećaju, što im se događa, kakvog su raspoloženja.
Učenici se samostalno dogovore i podijele na skupine od tri-četiri člana. Zadatak svake je da se prisjete jednog događaj iz filma/ili lik koji će ostalima prikazati tako da svojim tijelima dočaraju zamrznuti kadar koji će ih asocirati na događaj/lik iz filma. Onaj tko pogodi točno dobiva dva boda, a učenici čiji je kadar pogođen dobivaju po jedan bod. Pobjednik – učenik koji prikupi najviše bodova pogađanjem.
Zabranjeno je neovlašteno kopiranje ili distribuiranje dijelova ili cijelog projekta. Projekt podliježe pravima Zakona o autorskim pravima.
Vlasnik autorskih prava je udruga Djeca susreću umjetnost.
Copyright © 2020 Sedmi kontinent
Powered by Protagonist
Koristimo kolačiće (cookies) kako bismo poboljšali funkcionalnost stranice i omogućili vam bolje korisničko iskustvo