AKTIVNOSTI PRIJE PROJEKCIJE FILMA

MOTIVACIJA

Aktivnostima prije filma učenike pripremamo za film upoznajući ih prije svega s književnim predloškom po kojemu je snimljen, interpretacijom lektirnog djela Pinokio, Carla Collodija na satu hrvatskoga jezika. Osim klasične interpretacije koju će provesti učitelj/ica prema svojem nahođenju, predlažemo i nekoliko aktivnosti koje će provesti integrirajući teme vezane za obradu lektire, teme sata razrednika i međupredmetnu temu NOK-a «Učiti kako učiti», ali i teme vezane uz Građanski odgoj i obrazovanje. Obzirom da je Pinokio djelo koje upućuje na elementarno razlikovanje istine i laži te je izvrstan poticaj djeci za promišljanje o vrijednostima i vještinama koje su neophodne za socijalizaciju i razvijanje dobrih međuljudskih odnosa u društvu različitih, prijedlog je da aktivnosti prije gledanja filma budu usmjerene i na te teme.

Važna napomena: Učitelju/ici su u Prijedlogu aktivnosti za realizaciju prije projekcije u Muzeju, ponuđene dvije skupine aktivnosti.

a) Prva skupina aktivnosti (od 1. do 3. aktivnosti) – svakako bi ih trebalo realizirati prije odlaska na projekciju (te obraditi lektiru Pinokio Carla Collodija) jer su one neophodne za bolje razumijevanje interpretacije filma koja će učenicima biti ponuđena u Muzeju.

b) Druga skupina aktivnosti (4. i 5. aktivnost) je dodatna i učitelj/ica je može iskoristiti na satu razrednika prije odlaska na projekciju. One su korelirane s temama Građanskog odgoja i obrazovanja te ih se može realizirati i nakon projekcije, u školi.

Kako funkcioniraju vrijednosti koje Pinokio treba usvojiti da bi se preobrazio iz negativca u pozitivca, djeca će istraživati uživljavanjem u konkretne životne situacije koristeći spoznaje stečene i osobnim iskustvima, ali i spoznavati činjenicu o postojanju različitih percepcija iste situacije, kroz primjerice aktivnost “Dvije strane iste priče”.

U aktivnostima predloženim u prvom dijelu, učenici će se upoznati s književnim djelom po kojemu je snimljen animirani film (s naglaskom na karakterizaciju likova) te upoznati pojam kadra.

U drugom dijelu predloženih aktivnosti fokus je na propitivanju prisustva laži u svakodnevnom životu, diskutiranju o mogućoj ne/opravdanosti pojedinih laži, što je vrijedno za kvalitetniju analizu obilježja glavnoga lika Pinokija i jasnije razumijevanje njegove naravi. Također je važno utvrditi vrijednost iskustvenog učenja koje prolazi i sam Pinokio te uvidjeti da postoje različite perspektive u procjeni pojedinih (ne)primjerenih ponašanja te procjeni kvalitete međuljudskih odnosa.

U svim aktivnostima ostvarujemo korelaciju – unutarpredmetnu i međupredmetnu.

Ove aktivnosti se mogu odvijati kroz više školskih sati, a istraživački zadaci mogu biti korelacijska domaća zadaća.

 

PRVA SKUPINA AKTIVNOSTI

 

Aktivnost 1 – Pinokijevi postupci

Ovu aktivnost učitelj/ica provodi u sklopu interpretacije lektirnog djela Carla Collodija kako bi se učenici bolje upoznali s karakteristikama glavnog lika te uvidjeli činjenicu da Pinokio, unatoč svojim nepodopštinama, nije lik kojega doživljavamo kao “negativni”. On je odmah nakon “rođenja” krenuo u školu te nije imao mogućnost naučiti o svijetu prije toga. Cilj ove aktivnosti jest i dokučiti da je vrlo bolno i teško učiti iz osobnog iskustva snoseći posljedice neprimjerenog ponašanja te da je Pinokiju trebalo vremena, a Đepetu puno ljubavi i strpljenja da lutak uspije kontrolirati svoju znatiželju i shvati vrijednost učenja slušajući savjete iskusnijih i zrelijih.

Tijek aktivnosti: Učenici su podijeljeni u skupine. Zadatak svake skupine je prisjetiti se (uz pomoć knjige) barem dviju situacija u kojima je Pinokio lagao te objasniti što ga je u konkretnom primjeru navelo na laž. Naglasiti učenicima da cilj aktivnosti nije opravdavanje Pinokijevih laži, nego bolje razumijevanje njegove prirode i njegova karaktera.

Primjeri do kojih mogu doći: Lagao je da bi se svidio drugima, da bi zadovoljio svoju znatiželju, da bi razveselio svoga siromašnoga oca, itd.

Treba zaključiti da je u svakoj toj situaciji Pinokio loše procijenio.

– Može li dijete svaki puta procijeniti i pretpostaviti dobro i ispravno? Na koji način učimo o svijetu oko sebe kada smo djeca i od koga?

(Obitelji, okoline, iz iskustva, slušajući odrasle koji su iskusniji i više znaju o životu.)

– Od koje životne dobi uče i oponašaju odrasle, roditelje?  U kojoj je životnoj dobi Pinokio “došao na svijet”? Objasni što zaključuješ.

Na plakatu istaknuti vrijedne poruke do kojih su učenici došli tijekom aktivnosti.

 

Aktivnost 2 – Foto strip – kadar

Cilj ove aktivnosti je uočiti kadar kao filmsko izražajno sredstvo koristeći se fotografijom u foto stripu. Važno je naglasiti da je fotografija preteča filma te da je to način bilježenja događaja i stvari iz svijeta koji je oko nas. Nju također nalazimo i u filmu te fotografijom prikazujemo i neki dio filma nazivajući je tada filmskim kadrom. Film se sastoji od niza povezanih kadrova.

Predloženi foto strip se tematski i sadržajno  odnosi na moralne vrijednosti koje razvijamo u interpretaciji lektirnog djela Pinokio te je ovo aktivnost u kojoj je prisutna korelacija nastave medijske kulture i književnosti (međupredmetna).

Tijek aktivnosti: Učitelj/ica daje uputu o rješavanju zadatka. Prethodno upoznaje učenike s pojmom foto stripa. U priloženim foto stripu su četiri kadra (RADNI LIST 1). Upitati učenike znaju li gdje se još, osim u stripu, susrećemo s pojmom kadar.  (U filmu.)

Kako ćemo odrediti kadar u filmu? Što je kadar?

Učitelj/ica objašnjava pojam kadra u filmu kao neprekinuti dio filma koji traje od uključenja do isključenja kamere. Kadrovi se povezuju montažnim postupcima u veće cjeline. Danas se to radi u posebnim programima pomoću računala. U računalo se unesu snimljeni materijali, biraju se odgovarajući te se rezanjem i drugim montažnim postupcima spajaju u cjelinu. Nekada se to radilo ručno – filmska vrpca sa snimljenim materijalom se fizički rezala, a odabrani dijelovi vrpce spajali su se selotejpom u novu cjelinu. Ukoliko je kamerom snimljeno nešto suvišno, u montaži se jednostavno može izrezati.

Da bi učenicima pojam kadra bio jasniji treba im zorno pokazati – provesti simulaciju snimanja zamišljenom kamerom. Dogovori se što će učenik – kamerman snimati. Na znak «akcija» kamerman počinje snimati, a kadar traje sve do trenutka kada isključi kameru (na znak «stop»). Naredbe za pokretanje i zaustavljanje kamere izdaje redatelj filma.

Treba naglasiti da bi svaka fotografija u foto stripu koji je pred njima, ukoliko bismo po njemu snimali film, predstavljala jedan kadar snimljenog filma.

Reći učenicima da bi se ova četiri kadra prikazana u stripu mogla snimiti kamerom te povezati u cjelinu – filmski prizor. S učenicima možemo pokušati odglumiti situaciju iz foto stripa, tijekom čega bi jedan učenik snimao prizore zamišljenom kamerom. Učitelj/ica pita učenike što bi se u slučaju da prema foto stripu snimamo filmski prizor, trebalo još snimiti? Ukoliko se učenici ne bi dosjetili zvuka, treba usmjeriti na tekst u “oblačićima” stripa.

Učenici će zatim dovršiti foto strip.

Upute za rješavanje zadatka u foto stripu –  frontalno:

Pokušaj navesti jedan ili više odgovora na pitanje iz opisane situacije kojima bi rekao/la istinu, a da pritom ne povrijediš ili rastužiš prijateljicu s novom haljinom. Tekst upiši u prazan “oblačić” drugog kadra.

Učenici iznose vlastita rješenja problema i raspravljaju o njima. Stavljaju se u situaciju i jedne i druge djevojčice te uz vođenje učitelja/ice biraju najbolja rješenja.

(Primjeri dobrog rješenja ove situacije do kojih bi bilo poželjno doći: “Najvažnije je da se tebi haljina sviđa i da se ti dobro osjećaš u njoj”. / “Uopće ne trebaš razmišljati kako se haljina sviđa meni ili drugima!”

Može i ovako:

Ukoliko učitelj/ica ima dostupnu kameru za snimanje (ili mobitel), učenici mogu snimiti četiri kadra iz foto stripa. Snimatelj će prekinuti snimanje na onim mjestima na kojima ga upućuju kadrovi u stripu. U tom će slučaju biti jednostavno shvatiti što je kadar u filmu te uočiti rez između dva kadra.

 

Aktivnost 3 – Plakat: Priča o Pinokiju

 

Učenici dobivaju zadatak za koji će se pripremiti kod kuće.  Potrebno je  pronaći fotografije, linkove s internetskih portala za djecu (samo uz prisustvo roditelja), različite podatke iz novinskih članaka i sve njima dostupne  zanimljivosti o tome gdje su sve, u kojim umjetnostima (kazališnoj, filmskoj, glazbenoj, u književnosti), susreli ADAPTACIJU priče o Pinokiju (objasniti pojam “adaptacije” pomoću POJMOVNIKA U PRILOGU).

Na satu hrvatskoga jezika zajedno rade plakat komentirajući  s učiteljem/icom pronađene informacije te zaključuju da je priča o Pinokiju zaživjela u brojnim umjetnostima, a da u filmskoj umjetnosti nalazimo više različitih interpretacija.

U ovoj aktivnosti učenici povezuju područja, ostvaruju korelaciju s drugim predmetima, ali uče i izlagati susrećući se pritom s govornim vrednotama i vještinama javnog nastupa.

Učitelj/ica tom prigodom može najaviti odlazak u Muzej suvremene umjetnosti gdje će imati priliku pogledati jedan iznimno zanimljiv animirani film o Pinokiju.

 

DRUGA SKUPINA AKTIVNOSTI

 

Aktivnost 4 – Debata: Biti iskren (uvod u debatu, provođenje debate)

Ciljevi aktivnosti: priprema učenika za bolje razumijevanje obilježja glavnog lika Pinokija i njegova ponašanja tijekom transformacije (od drvenog lutka do dječaka – metafora za odrastanje); primjenjivanje debate kao strategije u poučavanju – razvijanje vještine argumentiranog iznošenja stavova i razmišljanja, usvajanje osnovnih pravila debatiranja.

Tijek aktivnosti:

S učenicima provesti debatu na temu Biti iskren.

 

Motivacija

– Prisjetite se neke svoje laži – roditeljima, prijateljima, učiteljici.

(Djeca ne trebaju reći naglas što su lagala i koga.)

– Ukratko zapišite razloge zbog kojih ste u toj situaciji lagali. Koje ste posljedice željeli izbjeći? Što bi se po vašoj procjeni moglo dogoditi da ste tada rekli istinu? Kako ste se osjećali dok ste govorili laž?

Nakon određenog vremena djeca čitaju svoje kratke bilješke ili ih iznose usmeno prema natuknicama zabilježenim na papiru. Učitelj/ica može postavljati djeci dodatna pitanja s ciljem da ih navede na zaključak da ljudi često lažu s određenim razlogom kako bi izbjegli neku lošu posljedicu, prikrili svoje neodgovorno ponašanje, bili prihvaćeni od drugih.

 

Uvod u debatu

Nakon rješavanja 1. zadatka u radnom listu (RADNI LIST 2) iznose odgovore i obrazlažu ih. Učitelj/ica ih poticajnim pitanjima potiče na razgovor, navodi na iznošenje sličnih konkretnih primjera iz života (osobnog iskustva) kako bi razmotrili mogućnosti: Je li laž ponekad opravdana, ili je svaka laž neopravdana?; U kojim situacijama /primjerima neku laž smatraju opravdanom, a u kojima ne? (ukoliko misle da postoje “opravdane laži”); Ima li svaka laž jednako kobne posljedice? (navesti primjere); Je li svaka laž ista, ili postoje “male” i “velike” laži?

 

Debata

Učitelj/ica zapisuje na ploču provokativnu tvrdnju:

“Uvijek i u svakoj situaciji treba biti iskren prema drugima.”

Učenici trebaju razmisliti o ovoj tvrdnji imajući u vidu prethodni zadatak te se složiti u vrstu na sljedeći način: sasvim desno oni koji se u potpunosti slažu s iznesenom tvrdnjom, sasvim lijevo oni koji se s njom ne slažu, a oni koji nisu sigurni, smještaju se u sredinu vrste. Na taj način formirati tri skupine: afirmacijsku (koja se slaže s tvrdnjom), negacijsku (koja se ne slaže s tvrdnjom) i skupinu neodlučnih. Zadatak je i afirmacijske i negacijske skupine što uvjerljivije iznijeti svoje argumente, tj. razmišljanja koja su ih navela da se opredijele za jednu od dvije skupine te pridobiti one neodlučne u svoju skupinu. Skupinama koje debatiraju učitelj/ica može dati određeno vrijeme za dogovor kako bi uvježbali i odglumili neke konkretne primjere iz života (izmišljene ili stvarne prizore) kojima će potkrijepiti svoj stav.

Nakon što dovrše svoja izlaganja i odglume prizore, neodlučni se priklanjaju onoj skupini koja je po njihovu mišljenju bila uvjerljivija u argumentiranju. Pritom neodlučni obrazlažu svoj izbor navodeći koji ih je dio izlaganja i zbog čega naveo na takvu odluku.

Napomena: Cilj debate (obzirom na dob učenika) ne bi trebalo biti donošenje zaključka o tome je li tvrdnja ispravna ili nije, nego naučiti osnovna pravila debatiranja te na koji način obrazlagati vlastiti stav i razmišljanja, iznositi ih razumljivo, uvjerljivim primjerima i jasno. Prije nego započnu debatirati, učitelj/ica to treba jasno i naglasiti te dati osnovne upute o strategiji koju primjenjuju.

Debata je dobar način da se djeca uvedu u kritičko promišljanje (u ovom slučaju o izmišljenoj životnoj situaciji), ali kasnije se aktivnost može rabiti i za iznošenje mišljenja o tome sviđa li im se neki film koji su pogledali te općenito za iznošenje stava o određenom medijskom sadržaju. Vrijedno je da djeca nauče da iza svakog mišljenja stoji argument (objašnjenje, razlog) te da donošenje određenih sudova, kritike, i sl., zahtijeva određena iskustva i  spoznaje o temi o kojoj se izjašnjavamo pozitivno ili negativno.

 

Aktivnost 5 – Dvije strane iste priče

Ciljevi: uživljavanjem u ulogu Pinokija i odrasle osobe uočiti da odrasli i djeca imaju različitu   percepciju u doživljaju objektivne stvarnosti uvjetovanu iskustvom/neiskustvom, zrelošću/ nezrelošću; na temelju prethodno utvrđenih obilježja glavnog lika predviđati njegove postupke u novoj  situaciji; stjecanje novih znanja i vještina istraživanjem, radom u skupinama.

Tijek aktivnosti:

Učitelj/ica priča djeci situaciju u kojoj je jedan od protagonista drveni lutak Pinokio kojega su upoznali čitajući lektirno djelo i istaknuli njegove osobine tijekom interpretacije.

Zamislimo jedan Pinokijev dan u školi u vrijeme dok je još bio drveni lutak koji je volio lagati i nije se obazirao na pravila. Pretpostavite – bi li Pinokio, da je kojim slučajem dolazio u školu tada, redovito pisao domaće zadaće? Objasnite.

– Kako bi se opravdavao zbog nenapisane zadaće? Bi li govorio istinu učitelju/ici?

Učitelj/ica upućuje na kraći tekst u radnom listu (RADNI LIST 3) u kojemu je opisana nova, pretpostavljena situacija koju ne nalazimo u knjizi (izmišljena je za potrebe aktivnosti).

Tri učenika naglas čitaju kratki igrokaz. Jedan će biti pripovjedač (ponoviti što je pripovjedač), drugi Pinokio, a treći  učiteljica.

Prije čitanja potrebno je postaviti zadatak na koji će učenici odgovoriti nakon slušanja: Je li Pinokio lagao ili rekao istinu? Zbog čega se učiteljica naljutila?

Učenici nakon kraće emocionalno-intelektualne pauze odgovaraju na pitanja postavljena prije čitanja. Zaključuju da nije lagao te pretpostavljaju i obrazlažu zbog čega se učiteljica naljutila.

Bi li ovakvo ponašanje i ovakav odgovor bio u skladu s Pinokijevim karakterom? Objasni. Koja je Pinokijeva osobina u ovoj situaciji došla do izražaja? (naivnost, prostodušnost, nezrelost, neshvaćanje drugih ljudi)

Možete li pretpostaviti kako se u ovoj situaciji osjećala učiteljica, a kako Pinokio, koji je unatoč iskrenom odgovoru, naljutio učiteljicu?

Nekoliko učenika iznosi pretpostavke.

Učitelj/ica će podijeliti učenike u skupine (u svakoj 4-5 učenika). Dogovorit će se koje će se skupine uživjeti u ulogu učiteljice, a koje u ulogu Pinokija.

Zadatak uz nastavni listić:

  1. a) Skupine u ulozi Pinokija dovršit će Pinokijev iskaz.
  2. b) Skupine u ulozi učiteljice dovršit će učiteljičin iskaz.

Nakon što učenici upoznaju obje strane iste priče, razgovarati o opisanoj situaciji i dvije različite perspektive. Doći do uzroka nesporazuma, razgovarati o različitim perspektivama – odraslih i djece. Djeca često puta doslovno shvaćaju što im se kaže i stoga ponekad ne mogu sasvim razumjeti što odrasli očekuju od njih. Međutim, ponekad se samo pretvaraju da ne razumiju.

Zaključak do kojeg učitelj/ica treba doći u razgovoru s učenicima jest da Pinokio nije imao loših namjera čak ni kada je lagao već nije razmišljao o posljedicama.

Promišljati o tome može li se laž opravdati time da onaj koji laže “nema loše namjere”. Povezati sa situacijama iz života kada djeca učine nešto neprimjereno, a nakon toga se opravdavaju riječima: “Nisam htjela/htio.” ili “Nisam namjerno!”. Razgovarati o tome može li se to tolerirati, razumjeti, prihvatiti takvo opravdanje, u kojim situacijama može/ne može i sl.

Je li Pinokijevo laganje loše utjecalo na druge ljude? Na koga? Objasni kako.

Zabranjeno je neovlašteno kopiranje ili distribuiranje dijelova ili cijelog projekta. Projekt podliježe pravima Zakona o autorskim pravima.
Vlasnik autorskih prava je udruga Djeca susreću umjetnost.

Copyright © 2020 Sedmi kontinent

Powered by Protagonist

Koristimo kolačiće (cookies) kako bismo poboljšali funkcionalnost stranice i omogućili vam bolje korisničko iskustvo