AKTIVNOSTI

Metodički prijedlozi za pripremu, obradu i ponavljanje

Metodički pristup u nastavnim situacijama artikulaciji samog sata ostat će, koliko je to moguće, ujednačeno koncipiran za igrani, dokumentarni i animirani film.

Predlažu se aktivnosti za pripremu učenika u danima prije dolaska na projekciju, aktivnosti uz gledanje filma, aktivnosti nakon gledanja filma te aktivnosti za učionicu po povratku. Aktivnosti prije projekcije i po povratku u školu bi se mogle odvijati u sklopu nastave hrvatskog jezika ili u sklopu sata razrednika.

Predviđeno trajanje predloženih aktivnosti prije dolaska na projekciju te po povratku u učionicu je jedan ili dva školska sata (ovisno o načinu na koji učitelj/ica odluči razraditi predložene ideje i oblikovati ih u nastavni sat te ovisno o prethodnom znanju učenika i o razrednoj dinamici).

 

Unutar spomenute četiri grupe aktivnosti predlažemo izvođenje nastave filma prema udžbeniku profesora Krešimira Mikića “Film u nastavi medijske kulture” kroz sljedeće nastavne situacije: motivaciju, najavu, prikazivanje filma, emocionalno – intelektualnu pauzu, slobodno iznošenje doživljaja, istraživačku raspravu, uopćavanje i stvaralačke oblike rada.  Artikulacija sata (slobodno iznošenje doživljaja, istraživačka rasprava, uopćavanje i stvaralački oblici rada) odvija se u trajanju jednog školskog sata (45 minuta).

Artikulacija sata uz ovaj animirani film razvija se na nekoliko razina: na prvoj razini (aktivnosti prije posjeta Muzeju) fokus je na upoznavanju priče Pinokio Carla Collodija interpretacija književnog predloška te upoznavanju pojma “kadar” kroz aktivnost vezanu uz foto strip.  Obzirom da je Pinokio jedinstven lik dječje književnosti jer u priči ne posjeduje osobine tipične za glavne likove priča za djecu (cijela priča zasniva se na procesu “promjene iz negativca u pozitivca”), fokus aktivnosti prije gledanja je i promišljanje o sustavu vrijednosti koje ovaj lik treba usvojiti na svome putu prema zrelosti, tj. naučiti se razumno ponašati i razviti se u empatičnu osobu koja mari za svoje bližnje.

Na drugoj razini (nakon projekcije), fokus je na uočavanju razlika između književnog predloška i filma i to ne samo na razini priče (događaja i likova koji su izmijenjeni). Cilj većine aktivnosti je da djeca uoče kako književni predložak ne treba u potpunosti uvjetovati autora filma te da filmska adaptacija ima osebujnu  perspektivu događaja i likova. Filmsko je djelo autonomno u tom smislu, a njegova autonomija proizlazi iz načina na koji film pripovijeda – pomoću filmskih izražajnih sredstava. Zaključak koji bi nakon interpretacije trebalo izvući jest da su filmski medij i književnost različite umjetnosti te da svaka nudi jedinstven doživljaj autora, ali jednako tako i čitatelju knjige/gledatelju filma pruža različita iskustva i dojmove. U prilog tome, interpretacijom filma obuhvatit će se Nastavnim planom i programom predviđena filmska problematika   – filmska priča, slijed događaja i lik u filmu, ali će se i nizom prilagođenih aktivnosti, obzirom da je riječ o učenicima drugog razreda, razgovarati i promišljati o pojmovima karakterističnim za film – filmskom rodu (na razini prepoznavanja i razlikovanja), filmskim izražajnim sredstvima (crtež u pokretu, funkcija boje, zvukovi i šumovi, glazba u funkciji pripovijedanja, atmosfere i emocionalnog stanja likova). Treba naglasiti da se sve aktivnosti koje se odnose na ključne pojmove izvan Nastavnoga plana i programa za drugi razred provode kroz igru i konkretne primjere. Vođeni pitanjima voditelja, učenici će jednostavno i lako, bez obzira na predznanje, moći uočavati karakteristike filmskog pripovijedanja koje su prethodno navedene.

U sklopu artikulacije animiranoga filma Pinokio, i to u svim fazama, predviđene su i stvaralačke aktivnosti koje će djeci omogućiti kvalitetnije razumijevanje specifičnosti “filmskog jezika”, poticati ih da jasnije steknu predodžbu o tome kako film na “filmski način” pripovijeda neku priču, a da tomu prethodi specifičan tekst koji se naziva scenarij. Cilj je i da se provođenjem stvaralačkih aktivnosti doprinese afirmaciji medijskog stvaralaštva djece.

Zadatci

Nastavno područje: medijska kultura

Ključni pojmovi: filmski rod (vrste animiranog filma), kadar, boja, zvukovi, šumovi i glazba kao filmsko izražajno sredstvo, scenarij (osobito kao adaptacija književnog djela)

Obrazovno – odgojne i funkcionalne zadaće: gledati filmove nastale prema književnom predlošku, iskazivati vlastiti doživljaj književnog djela i  filma, zamijetiti  sličnosti  i  razlike  između  filma  i književnog djela prema kojemu je snimljen.; primati  primjerene  animirane filmove (recepcija), razlikovati animirani film od igranoga filma, ispričati filmsku priču; uočiti ulogu i važnost filmske umjetnosti u svakodnevnom životu.

Nastavni oblici: frontalni, individualni, u parovima, skupni

Komuniciranje: višesmjerno komuniciranje (učitelj – učenici, skupina –skupina, učenici – učenici)

Nastavni izvori i sredstava: projicirani igrani film u kino dvorani, tekst kao izvor (tekstovi dani u nastavnim listićima), auditivni izvori (primjeri zvukova, šumova i glazbe, živa riječ učitelja/voditelja i učenika), vizualni izvori (fotografije, pisani tekstovi, priručna literatura), audiovizualni izvori (animirani film), nastavna sredstva i pomagala (projektor, platno, DVD player, DVD s igranim filmom, nastavni listići)

Nastavne metode: metoda demonstracije, metoda razgovora, usmeno izlaganje, crtanje, problemski zadaci – metoda praktičnih radova.

Korelacije:  unutarpredmetna: književnost, medijska kultura, jezično izražavanje;

međupredmetna: likovna i glazbena kultura, građanski odgoj i obrazovanje.

Zabranjeno je neovlašteno kopiranje ili distribuiranje dijelova ili cijelog projekta. Projekt podliježe pravima Zakona o autorskim pravima.
Vlasnik autorskih prava je udruga Djeca susreću umjetnost.

Copyright © 2020 Sedmi kontinent

Powered by Protagonist

Koristimo kolačiće (cookies) kako bismo poboljšali funkcionalnost stranice i omogućili vam bolje korisničko iskustvo