Metodički prijedlozi za pripremu, obradu i ponavljanje
Metodički pristup u nastavnim situacijama i artikulaciji samoga sata ostat će, koliko je to moguće, ujednačeno osmišljen za igrani, dokumentarni i animirani film.
Predlažu se aktivnosti za pripremu učenika prije projekcije filma, aktivnosti uz projekciju filma, aktivnosti nakon projekcije filma te aktivnosti nakon obrade filma u učionici. Aktivnosti prije projekcije i po povratku u školu u idealnom bi se slučaju mogle odvijati u sklopu nastave hrvatskoga jezika ili u sklopu sata razredne zajednice. Predviđeno trajanje predloženih aktivnosti prije dolaska na projekciju te po povratku u učionicu jesu jedan ili dva školska sata (ovisno o načinu na koji učitelj/ica odluči razraditi predložene ideje i oblikovati ih u nastavni sat te ovisno o prethodnom znanju učenika i o razrednoj dinamici). Unutar spomenutih četiriju grupa aktivnosti predlažemo da se izvođenje nastave filma, prema udžbeniku profesora Krešimira Mikića Film u nastavi medijske kulture sastoji od sljedećih nastavnih situacija: motivacija, najava, prikazivanje filma, emocionalno-intelektualnu stanka, slobodno iznošenje doživljaja, istraživačka rasprava, uopćavanje i stvaralački oblici rada. Artikulacija sata (slobodno iznošenje doživljaja, istraživačka rasprava, uopćavanje i stvaralački oblici rada) odvija se tijekom jednoga školskog sata (45 minuta).
Interpretacija filma Pjesma mora predviđa analizu filmskih izražajnih sredstava, tj.upoznavanje učenika s osobitostima filmskoga jezika kojim se gradi filmska priča. Na konkretnim primjerima uočavat će način na koji film pripovijeda: slikom (animacija), bojom, zvukovima i glazbom. Kroz više različitih aktivnosti upoznat će kadar te analiziranjem pojedinih kadrova u radioničkome dijelu spoznavat će ulogu kadra u građenju filmske priče. Uz filmski isječak razlikovat će kadar od prizora. Uočit će, na razini primjerenoj dobi, kako specifičnom interakcijom filmskih
izražajnih sredstava film pripovijeda u vlastitom osebujnom ritmu koji je važan u prenošenju poruke. Na razini filmske priče uočavat će redoslijed događaja u filmu i razgovarati o filmskim prizorima. U konkretnim primjerima prepoznavat će audio-vizualne elemente koji dočaravaju nestvarno u priči. Spoznavat će osnovna obilježja likova, istraživati ulogu boje, svjetla i sjene u građenju karakternih osobinama i međusobnih odnosa.
ZADATCI
Nastavno područje: medijska kultura
Ključni pojmovi: animirani film, filmska priča, likovi u filmu
Obrazovno-odgojne i funkcionalne zadaće:
a) proširiti znanje o animiranome filmu i filmskim izražajnim sredstvima; razumjeti priču animiranoga filma; spoznati poruku priče; uočiti slijed događaja; uočiti postupke likova i njihove osobine; spoznati osnovne izražajne vrijednosti filma: kadar, boju, zvukove/šumove, glazbu, crtež/sliku u pokretu
b) razvijati sposobnost doživljavanja animiranoga filma, sposobnost zapažanja dobrih i loših postupaka likova u filmu, sposobnost samostalnoga uočavanja pojedinosti u opisu i karakterizaciji likova; razvijati stvaralačku maštu; razvijati sposobnost mišljenja i jezičnoga izražavanja, sposobnost usmjerenoga likovnog opažanja
c) poticati i razvijati komunikaciju; razvijati interes za medij filma; isticati moralne vrednote; isticati dobre međuljudske odnose kao osnovni uvjet zdravoga i kvalitetnoga života; utjecati na razvoj emocionalne inteligencije i razumijevanje problema onih koji su različiti od većine
Nastavni oblici: frontalni, individualni, skupni
Komuniciranje : višesmjerno komuniciranje (učitelj – učenici, skupina – skupina, učenici – učenici)
Nastavni izvori i sredstva: projicirani igrani film u kinodvorani, tekst kao izvor (tekstovi u nastavnim listićima), auditivni izvori (živa riječ učitelja/voditelja i učenika), vizualni izvori (pisani tekstovi, priručna literatura), nastavna sredstva i pomagala (projektor, platno, DVD čitač, DVD s igranim filmom, nastavni listići)
Nastavne metode: metoda demonstracije, metoda razgovora, usmeno izlaganje, crtanje, problemski zadatci – metoda praktičnih radova
Korelacije:
a) unutarpredmetna – Jezično izražavanje: postavljanje pitanja i davanje odgovora; slušanje i govorenje; razgovor; pripovijedanje prema poticaju; opisivanje; Književnost: redoslijed događaja u priči; glavni i sporedni likovi;
b) međupredmetna – Glazbena kultura: prepoznavanje i razlikovanje zvukova, glazba u filmu; slušanje glazbe – tempo, dinamika, ugođaj; sviranje – tjeloglazba; elementi glazbene kreativnosti –izvođenje pokreta; Likovna kultura: vizualna komunikacija – reklama/poruka; boja: čistoća boje, tople i hladne boje, simbolika boje; površina – ritam oblika; Priroda i društvo: kulturna baština, vode stajačice i tekućice, zaštita prirode, prirodna ravnoteža.
AKTIVNOSTI prije projekcije filma
MOTIVACIJA
Prva aktivnost
Stvaralački diktat po slici – kadar iz filma Pjesma mora O stvaralačkom diktatu Vrsta diktata u kojemu se sjedinjuje diktiranje tekstovnoga predloška i u kojemu je zastupljen određeni stupanj slobodnoga sastavljanja. Ciljevi: razvijanje slušne percepcije, provjera točnosti i preciznosti u zapisu obveznoga dijela teksta te znanje, sposobnost i vještina primjerenoga dopunjavanja odnosno proširivanja obveznoga teksta/zamjenjivanje odabranih riječi i sintagmi/dijelova diktiranih rečenica predloška; provjeravanje poznavanja gramatičke i pravopisne norme, s naglaskom na rječnik. Stvaralačkim diktatom provjerava se učenikov odnos prema izboru riječi i razumijevanje funkcije riječi u kontekstu. Učenicima pokazati sliku (kadar iz filma) na projektoru ili umnožiti sliku svakom učeniku (obavezno u boji). Objasniti im što se od njih očekuje u stvaralačkom diktatu.
– Promatrajte sliku. Ona prikazuje jedan kadar (sličicu) iz animiranoga filma Pjesma mora
– Diktirat ću vam tekst koji se odnosi na ovu sliku, a vaš je zadatak tekst dopuniti riječima koje nedostaju. Rečenice ćete dopuniti na temelju onoga što vidite na sličici, tj. onim riječima koje budete smatrali prikladnima. Na taj ćemo način dobiti različite, ali prihvatljive dopune teksta. Trebate pripaziti na to kako pišite riječi za koje se odlučite – moraju biti točno i pravilno napisane te moraju odgovarati onome što prikazuje slika (kadar).
Napomenuti učenicima da se potrude u dopunjavanju rečenica te da dopune ne budu šture, već da nastoje pokazati svo bogatstvo svoga rječnika. Također im naglasiti da u svojim rečenicama mogu istaknuti i što više detalja koje uoče o onome na što ih navodi diktirani dio rečenice. Učenici će pisati diktat u bilježnice. Učiteljica/učitelj započinje rečenicu (diktirani dio koji zapisuju), a nastavljaju pisati dalje promatrajući fotografiju. Uputa učiteljicama/učiteljima uz priloženi diktat: Tamnije istaknut dio teksta (bold) je dio rečenica koje učiteljica/učitelj diktira. Na mjestima gdje su naznačene točkice “….” učenici trebaju dopisati tekst koji nedostaje, a koji je adekvatna dopuna započetoj rečenici. U zagradi su napisana moguća pitanja kojima učiteljica/učitelj može dodatno usmjeravati učenike kako bi lakše shvatili što se od njihm očekuje. Crvenom bojom navedeni su mogući odgovori učenika u stvaralačkom diktatu.
DIKTAT:
1. Slika prikazuje …… (Koliko likova? Gdje se nalaze?) tri lika na livadi, dvoje djece I psa u prirodi, tri lika na putu izvan naseljenog mjesta koji ….. (Što rade? Zbog čega?) žele pobjeći od pljuska; su u bijegu od iznenadne kiše; trče prema skloništu pred pljuskom… 2. Na slici prevladava/ju ….boja / tonovi boja. (Koja boja/koje boje prevladava/prevladavaju? Tonovi kojih boja/koje boje prevladavaju? (tonovi zelene i sive boje; zelena boja, tmurne boje… ). 3. Gornji dio slike ispunjava nebo koje je …….(Kakvo je nebo?) mjestimično crno s ponekim bijelim oblacima, na nekim mjestima ispunjeno teškim i tamnim oblacima, kišovito i prijeteće… 4. U daljini se nazire drvored od … (Koliko stabala? Kakva su stabla) četiri visoka stabla, četiri vitka i duguljasta stabla koja svojim vrhovima …. (Izrecite riječ kojom ćete opisati kako su vrhovi stabala smješteni u odnosu na nebo i istaknuti njome svoj doživljaj.) paraju nebeski svod, dodiruju sivo nebo… 5. Djevojčicu na svojim leđima nosi …. (Koji lik? Izrecite neku riječ kojom ćete istaknuti kakav je lik koji nosi djevojčicu, možete mu dati i ime.) veliki, sivo-bijeli pas, dugodlaki pas Šarko sivo-bijele boje… 6. Pas nosi djevojčicu jer …. (Navedite neki razlog zbog kojega je pas nosi.) je bolesna, jer se umorila od dugog hodanja, jer je iscrpljena i umorna, jer je malena, jer je brižan prema njoj… 7. Dječak trči …. (Navedite gdje se nalazi u odnosu na ostale likove.) ispred djevojčice sa psom. 8. Glavu je prekrio …. (Čime?) novinama, bijelim papirom, listovima papira… da bi …. (Zašto je prekrio glavu?) se zaštitio od kiše, sakrio od pljuska, što manje pokisnuo, se zaštitio od iznenadnih i krupnih kapi… 9. Kad bismo sliku mogli ozvučiti, čuli bismo …..(Što bismo čuli?) šum vjetra i kiše, tišinu koju narušava glasan pljusak, dječaka koji zaziva psa da požuri nadvikujući se s pljuskom… 10. Slika u nama budi ….. (Koje osjećaje u nama budi?) nemir, radost, osjećaj živosti, napetost, zabrinutost…
Druga aktivnost
Obitelj i obiteljski odnosi
Sljedeće aktivnosti su predviđene za blok sat nastave hrvatskoga jezika (književnost – interpretacija pjesme; jezično izražavanje – pisanje kraćeg teksta prema poticaju, monolog, javni govorni nastup)
Interpretacija pjesme Obitelj Božidara Prosenjaka može biti poticaj za razgovor o obitelji i obiteljskim odnosima.
Na sljedećem satu hrvatskoga jezika uz područje jezičnoga izražavanje (vježbanje), učenicima pokazati nekoliko kadrova koji prikazuju obitelj iz filma Pjesma mora te doznali koji članove čine obitelj o kojoj će se u filmu pripovijedati.
KADAR3_OBITELJ
KADAR4_OBITELJ
KADAR5_OBITELJ
KADAR6_OBITELJ
KADAR8_OBITELJ
KADAR9_OBITELJ
KADAR10_OBITELJ
KADAR11_OBITELJ
KADAR12_OBITELJ
KADAR14_OBITELJ
KADAR15_OBITELJ
KADAR16_OBITELJ
KADAR17_OBITELJ
KADAR18_OBITELJ
KADAR19_OBITELJ
KADAR21_OBITELJ
KADAR22_OBITELJ
KADAR23_OBITELJ
KADAR24_OBITELJ
KADAR25_OBITELJ
KADAR26_OBITELJ
KADAR28_OBITELJ
KADAR29_OBITELJ
KADR1_OBITELJ
Promatrajući kadrove učenici trebaju uočiti da užu obitelj čine mama i tata s dvoje djece, kućni ljubimac – pas te da je na kadrovima I baka (član šire obitelji). Reći učenicima da je dječakovo ime Ben. U nekim kadrovima će uočiti da se djevojčica i majka izgledom mijenjaju te da to ovu obitelj čini neobičnom. Mogu pretpostaviti, ako žele i imaju ideju, što bi moglo biti uzrokom promjene. Mogu pretpostaviti kako se odnose jedni prema drugima u različitim situacijama,
koliko su međusobno bliski ili nisu te isticati sličnost i razlike s onime kako je u njihovoj obitelji. Svoja razmišljanja i ideje mogu usmeno izreći, ali i sastaviti kraći pisani tekst u kojemu će svoja zapažanja iznijeti jasnim i pravilno napisanim rečenicama.
Svoje pretpostavke mogu analizirati nakon gledanja filma.
Treća aktivnost
Monolog, samostalni govorni nastup
Za poticaj učenicima pročitati pjesme Mire Gavrana koje na šaljiv način predstavljaju članove jedne obitelji. (PRILOG 4- Pjesme Gavrana)
Nakon kraćeg razgovora o šaljivim pjesmama, objasniti im zadatak – sastaviti kraći monolog kojim će predstaviti svoju obitelj. U nekoliko rečenica trebaju ispričati o nekoj zanimljivoj osobini ili postupku svakoga člana svoje obitelji. Kod kuće mogu naučiti napamet svoj monolog te uvježbati izvedbu pred publikom za sljedeći nastavni sat.
Prethodno s učenicima ponoviti što je monolog te što odlikuje dobar govorni nastup pred publikom.
Četvrta aktivnost
Mitovi i legende – prvi čuvari prirode
Povesti razgovor s učenicima potaknut informacijama o mitovima I legendama te njihovoj ulozi u prošlosti, u vrijeme kada su ljudi znali manje o svijetu oko sebe jer u današnje vrijeme znanost nudi niz vjerodostojnih informacija uslijed brojnih novih spoznaja.
Zajedno s učenicima istraživati informacije s mrežnih stranica Parka prirode Medvednica – o legendama i mitovima Hrvatske te ih potaknuti da o toj temi i samostalno istražuju u svoje slobodno vrijeme
Istaknuti osjećaje koje su te priče izazivale u ljudi koji su u njih vjerovali – strah, strahopoštovanje, divljenje, i sl.
Zaključiti da su poruke tih priča bile značajne za očuvanje prirode – ono što poštujemo, ne uništavamo i brižno čuvamo.
– U tim su pričama fantastična bića iz prirode bila dobronamjerna prema onima koji su poštovali njihov svijet, a nemilosrdna prema onima koji nisu poznavali prirodu ili koji su je na bilo koji način uništavali.
– Jesu li te poruke dobre i danas kada znamo da je riječ o legendama i mitovima, a ne o istinitim pričama? Objasnite.
Učenike podijeliti u skupine. Zadati da svaka skupina odabere jednu biljku ili životinju iz zavičaja ili šire, koja pripada ugroženim vrstama te da o njoj izmisle legendu i zapišu je. Ponoviti da legenda treba doprinijeti zaštiti odabrane biljke ili životinje.
prije projekcije
Peta aktivnost
Nestvarna bića
Pitati učenike koje morsko biće poznaju iz bajki koje su čitali u knjigama ili gledali u animiranim filmovima (morska sirena: pola žena-pola riba). Potaknuti ih da govore što znaju o njima, gdje se spominju, gdje su o njima čitali, i sl.
Najaviti gledanje video isječka – PRIZORA iz animiranoga filma Pjesma mora u kojemu se spominju bića zvana selkie.
Nakon gledanja objasniti učenicima da je prizor dio filma.
Priča po kojoj je snimljen spomenuti film preuzeta je iz jedne irske legende.
Potaknuti razgovor o prizoru.
– Koji se likovi pojavljuju u prizoru? (Dječak Ben, majka i otac.)
– Što majka želi naučiti svoga sina Bena dok oslikavaju zid sobe? (Uči ga pjevati pjesmu.)
– Što dječak pokazuje ocu kad ih dolazi pozvati na večeru? (Pokazuje mu što su on i majka naslikali na zidu.)
– Koje biće Ben spominje ocu? Kako ga naziva? (Selkie.)
– Što iz dječakove priče ocu doznajemo? Tko je selkie? Što radi? (Selkie je djevojka koja pjeva pjesmu kako bi se sve vile vratile kućama preko mora. Nakon toga se pretvara u tuljana.)
Učenicima ispričati da se bića zvana selkie spominju u legendama europske zemlje, Irske. Pokazati na globusu ili zemljovidu Europe gdje se smjestila Irska u odnosu na Hrvatsku. Uočiti da je Irska okružena morem (otok). Ispričati im priču koju je redatelj filma istaknuo kada su ga pitali što ga je potaknulo na snimanje filma Pjesma mora (pročitati u dijelu Zanimljivosti o filmu).
Približiti im irske legende pokazujući fotografije Prolaza divova, geološkog fenomena u Irskoj.
Upoznati ih s pričama o divovima koje se vežu uz prirodno-zemljopisna obilježja nekih krajeva (uzvisine, planine, hridi, stijene, prolazi…) koji su oduvijek fascinirali ljude svojim izgledom te im budili maštu.
Priče o divovima povezati s planinom Klek u blizini Ogulina, rodnoga mjesta dječje spisateljice Ivane Brlić – Mažuranić, za koju se vežu brojne legende.
Zadatak: Na satu likovne kulture, uz fotografiju kao poticaj, tonovima hladnih boja slikati planinske vrhove i uzvisine u Republici Hrvatskoj za koje se vežu legende.
AKTIVNOSTI UZ PROJEKCIJU FILMA
NAJAVAFILMA
Najavljujemo gledanje animiranoga filma Pjesma mora redatelja Tomma Moorea. Prije same projekcije animiranoga filma voditeljica programa učenicima priopćava nekoliko obavijesti o redatelju i filmu.
PRIKAZIVANJE FILMA
Prikazivanje animiranoga filma Pjesma mora redatelja Tomma Moorea u trajanju od 93 min.
EMOCIONALNO-INTELEKTUALNA STANKA
Stanka u trajanju od nekoliko sekundi radi usustavljivanja dojmova i pripreme za nastavak rada.
RAZGOVOR S GOSTOM
Razgovor s animatorom/ilustratorom ili redateljem animiranog filma.
UZ PROJEKCIJU
AKTIVNOSTI NAKON PROJEKCIJE FILMA
Slijedi prikaz artikulacije nastavnoga sata:
uvodni dio – motivacija (5 – 10 min)
razgovor o dojmovima o pogledanome filmu
središnji dio – razrada (25 – 35 min)
uočavanje i razlikovanje kadra te prizora kao sastavnih dijelova filma; uočavanje kadra kao filmskog izražajnog sredstva; uočavanje uloge svjetla, sjene i boje u razumijevanju filmske priče; aktivno sudjelovanje u istraživanju zvukova u filmu; uočavanje interakcije filmskih izražajnih sredstava kojom se grade karakterne osobine likova, njihov međusobni odnos i različita raspoloženja; prepoznavanje poruke filma analizom filmskih izražajnih sredstava te razgovorom o postupcima, raspoloženjima i osobinama likova;
Učenicima dati kraće vrijeme kako bi razmislili o ocjeni. Na dogovoreni znak podižu onoliko prstiju ovisno o tome koju su ocjenu namijenili filmu. Voditelj utvrđuje koja je ocjena najzastupljenija.
Učenici obrazlažu svoje ocjene, govore što im se u filmu najviše svidjelo i zašto su film ocijenili određenom ocjenom.
ISTRAŽIVAČKA RASPRAVA
Prva aktivnost
Filmski rod
Voditelj potiče učenike na sljedeću aktivnost kraćim objašnjenjem.
– Kako ste sve osjećali tijekom gledanja filma? Koji su se osjećali izmjenjivali?
Nekoliko učenika govori. Zaključiti da su im se osjećaji izmjenjivali ovisno o tijeku događaja.
Imenovati osjećaje (objasniti neki ako je potrebno) i pokazati kako ih izražavamo mimikom lica.
(PRILOG 9 – UZ SLAJD 3)
Pozvati dva-tri učenika da ne govoreći drugima, od imenovanih osjećaja izdvoje onaj koji NISU osjetili tijekom filma, ili je najmanje bio prisutan. Mimikom lica i pokretima pokušat će izraziti prijateljima o kojem je osjećaju riječ, dok ne pogode.
Pozvati dva-tri učenika da mimikom lica i pokretima pokažu kako su se osjećali kada je Sirshe nestala, a zatim i dva-tri učenika koji će pokazati koji ih je osjećaj preplavio na kraju filma kad se obitelj ponovno okupila. Ostali pogađaju – imenuju osjećaje.
(Napomena: Učenici mogu različito reagirati – objasniti da neki događaj ne mora nužno u svih izazvati iste osjećaje.)
– Na koji način su vaši prijatelji svima vama prenijeli poruku kako su se osjećali u pojedinim dijelovima filma? Jesu li glumili? Tko glumi u filmovima? (Glumci.) Jesu li u filmu Pjesma mora glumili glumci?
Pitanjima i vođenjem usmjeriti ih na zaključak da u igranim filmovima glume glumce te da Pjesma mora nije igrani film.
– Kojega je filmskog roda film Pjesma mora?
Zaključiti da je animirani film gdje se animacijom „oživljava“ neživo, snimanjem slika koje se povezuju montažom („sličicu po sličicu“) te da u njemu likove ne glume glumci. Potaknuti ih da promisle jesu li glumci ipak bili angažirani u stvaranju ovog animiranoga filma.
– Tko je dao svoje glasove likovima?
Zaključiti da se likovima u animiranom filmu pridružuju glasovi glumaca koji se snimaju posebno te kasnije dodaju u film. Stoga film pripovijeda i zvukom, a i slikom.
Druga aktivnost
Redoslijed događaja u filmu
Voditelj će podsjetiti da su prethodno razgovarali o onome što su osjećali kao gledatelji filma, da su ti osjećaji bili različiti, ovisno o onome što se u filmu zbivalo. Pozvat će ih da se rješavanjem sljedećeg zadatka zajedno prisjete glavnih događaja. Podijelit će učenike u osam skupina i iz svake skupine pozvati jednog učenika koji će preuzeti jednu od niza kartica na kojoj su sažeto napisani glavni događaji.
Zadatak – složiti glavne događaje prema redoslijedu zbivanja:
Opis aktivnosti: Predstavnik svake skupine treba na istaknuto mjesto (na panou) zalijepiti karticu koju je izvukla njegova skupina, da bi u konačnici svi događaji bili složeni pravilnim redoslijedom.
Voditelj će pozvati da se javi skupina koja je izvukla događaj s početka filma (prvi događaj).
Predstavnik skupine stavlja karticu na pano, a zatim se javlja skupina koja je izvukla sljedeći događaj, i tako redom. Zadatak će biti gotov kada sve skupine zalijepe svoje kartice na pano. Provjeriti frontalno – voditelj pokazuje točno rješenje.
(TOČNO RJEŠENJE JE U PRILOGU 9 – SLAJD 4)
Treća aktivnost
Dijelovi filmske priče – uvod; glavni dio: zaplet, kulminacija, rasplet; završetak)
Voditelj će podsjetiti učenike da su na nastavi književnosti analizirajući priče, naučili da svaka priča ima dijelove – uvod, glavni dio i završetak.
– Može li animirani film nastati bez prethodno napisane priče?
– Znate li što je scenarij?
Voditelj upoznaje učenike sa značenjem pojma ako ne budu znali odgovoriti na pitanje.
– Recite naziv zanimanja ljudi koji piše scenarije za film. Tko piše scenarij?
– Jeste li čitali neku knjigu, roman, po kojemu je kasnije snimljen film? Navedite naslov.
– Što mislite, razlikuje li se tekst u romanu od scenarija? Treba li istu priču drugačije zapisati kada se po njoj želi snimiti film? Objasnite.
Zaključiti da se neka priča mora preraditi da bi se po njoj snimio film, da se mora prilagoditi mediju filma te da je stoga scenarist zanimanje na filmu koje zahtijeva znanje o pisanju scenarija. Potaknuti učenike da objasne što bi u scenariju trebalo naglasiti više i koje upute bi trebalo dati ljudima koji će raditi na filmu.
Istaknuti da je film audio-vizualni medij, da priču „pripovijeda“ na drugi način – slikom (ono što vidimo) i zvukom (ono što čujemo). Navesti još neka zanimanja ljudi koji rade filmove.
– U kakvim filmovima su angažirani animatori?
Zadatak: Uočiti dijelove filmske priče – razdvojiti kartice s događajima.
Kartice istaknute na panou (redoslijed događaja iz prethodne aktivnosti), potrebno je razdvojiti na odgovarajućim mjestima, te tako odrediti koji događaj pripada uvodu, koji glavnome dijelu, a koji završetku. Jedan učenik dolazi do panoa i nakon zajedničkog promišljanja (frontalni razgovor) razvrstava kartice.
(Na panou će biti istaknuto sljedeće:
UVOD: Nestanak majke
GLAVNI DIO
Život s ocem na svjetioniku
Odlazak s bakom u grad
Bijeg kući – nestanak Sirshe
Potraga – u čarobnom svijetu bića iz priča i legendi
Avantura na moru – potraga za izgubljenim kaputom i spašavanje Sirshe
Nestanak čarolije i susret s majkom
ZAVRŠETAK: Obitelj je ponovno zajedno
Voditelj potiče učenike da u sebi pročitaju naslove samo glavnoga dijela te da razmisle koji je dio bio najnapetiji, tj. u kojem smo dijelu osjećali neizvjesnost i strahovali što će se dogoditi sa Sirshe.
Zadatak: Jedan učenik čita naslove naglas. Kada pročita najnapetiji dio filma, učenici trebaju pljesnuti dlanom o dlan. (Avantura na moru – potraga za izgubljenim kaputom i spašavanje Sirshe).
Pitati učenike znaju li kako se naziva dio u kojemu priča doseže svoj vrhunac u napetosti, tj. u kojem gledatelj osjeća najveću neizvjesnost? (Kulminacija.)
– Koji su događaji doveli do kulminacije? Kada se priča započela „zapetljavati“?
Učenici trebaju zaključiti da je napetost počela „rasti“ nizanjem događaja koji su u dijelu Život s ocem na svjetioniku (mogu navesti događaje). Nakon što su djeca otišla s bakom u grad, napetost se „pojačala“. Rasla je nakon nestanka djevojčice, a još više tijekom dječakova traženja sestre i njegovih susreta s različitim bićima iz svijeta legendi.
Odrediti da prva tri naslova u glavnom dijelu pripadaju zapletu priče.
– U kojem je dijelu filma napetost popustila?
Zaključiti da se to dogodilo u dijelu kada je nestala čarolija te kada se pojavila majka i oprostila od svoje obitelji. Objasniti da taj dio nazivamo raspletom.
Pokazati učenicima SLAJD 5 IZ PRILOGA 9.
Zadaci:
a) „Nacrtaj“ tijek događaja
Učenici trebaju s više crta po toku i karakteru izraziti kako je rasla napetost u filmu od početka prema završetku, ovisno o slijedu događaja. Prethodno razgovarati kako nam kuca srce kad smo napeti, kako kada smo opušteniji te kakvom bi linijom to mogli izraziti, u kojem smjeru bi se linija mogla kretati kako se film bližio kulminaciji, kakvim bi crtama izrazili atmosferu tijekom raspleta, bi li debljinom crte mogli naglasiti napetost i neizvjesnost i td.
Dopustiti da se učenici samostalno izraze olovkom na komadu papira.
Pozvati učenike da pokažu svoje crteže, a koji žele mogu svoj ukratko i obrazložiti.
b) „Otpjevaj tijek događaja“
Učenici će zajedno, nakon dogovorenoga znaka tišim, glasnijim i najglasnijim pjevanjem nekog glasa/sloga ( „aaaa…“, „la-la-la“) izraziti kako je rasla ili padala napetost u filmu, ovisno o tijeku događaja
Voditelj će postupno pokazivati naslove na panou, od prvoga prema zadnjem, a učenici će pjevati glasnije kako se bude primicao kulminaciji te postupno stišavati glasove što se više bude primicao raspletu, odnosno završetku filma. Voditelj može još jednom pokazivati događaje, ali ne redom.
Zaključiti da filmska priča ima svoj RITAM. Pitati učenike kojim filmskim izražajnim sredstvima autor filma ističe i naglašava napetost u filmu. (Glazbom, brzinom izmjene kadrova, i sl.)
Četvrta aktivnost
KADAR I PRIZOR: Igra „Zamrznuti kadar“
Pokazati kadar iz filma.
(KADAR SE NALAZI U PRILOGU 9, SLAJD 6)
– Kojem dijelu filma pripada prikazano – uvodnom, glavnom dijelu ili završetku? Kako smo nazvali taj dio filma kada gledatelju popušta napetost koja je prethodno rasla? (Rasplet filma – susret s majkom.)
Zadatak:
Objasniti zadatak koji rade u parovima. Tijekom slušanja uputa ne smiju gledati u kadar – sakriti ga.
– Pokazat ću kadar kako biste ga dobro promotrili i pokušali što vjernije zapamtiti. Vrijeme promatranja je ograničeno (40 sekundi). Nakon toga ćete se leđima okrenuti od kadra te govoriti što ste sve zapamtili. Potrudite se zapamtiti što više detalja koje vidite na slici – koji su likovi prisutni, boje koje vidite (npr. kakvih je boja pojedini odjevni predmet lika, boja njegove kose…), što uočavate iza likova, kakav je izraz lica nekog lika, možete izbrojiti nešto i zapamtiti broj ako uočite da je nečega više te sve druge detalje kojih se sami dosjetite.
Dogovorite se tko će pamtiti koji dio slike (parovi).
Dok učenici okrenuti leđima govore, voditeljica provjerava te govori je li točno ili nije. Nakon završene aktivnosti svatko svoje tvrdnje može provjeriti uz kadar.
Uz SLAJD 7 objasniti da u filmu sliku nazivamo KADAR. Kadar traje od uključenja do isključenja kamere. Niz kadrova koji se nižu i pripovijedaju o jednoj temi, zovemo PRIZOROM. Film čini mnogo različitih prizora povezanih prema redoslijedu događaja.
– Dakle, prizor se sastoji od kadrova, a više prizora koji se nižu jedan za drugim, čini film.
(PRILOG 9 SLIDE 7 )
NAKON PROJEKCIJE
Zadatak:
Voditelj najavljuje gledanje prizora iz kojega je izdvojen kadar koji su prethodno promatrali.
Objašnjava zadatak.
– Pozorno pratite prizor. Kad uočite izmjenu kadrova – pljesnite dlanovima, a kad uočite kadar koji ste prethodno promatrali, viknite “TAJ!”.
Prije početka aktivnosti pustiti kraći dio videa kako bi isprobali aktivnost i jasnije shvatili što se od njih očekuje.
Putovanje kroz kadrove – filmska izražajna sredstva
(PRILOG 9 – SLAJDOVI 8 –13)
Voditelj najavljuje učenicima:
– Nastavljamo se prisjećati tijeka događaja, ali sada uz odabrane kadrove iz prizora.
PITANJA UZ SLAJD 8:
– Pripadaju li svi kadrovi istom prizoru? Ispričajte događaj iz kojeg su izvučeni kadrovi.
– Koji kadar prikazuje majčin nenajavljeni i zagonetni odlazak? (2. kadar u prvom redu)
– Koji kadar izražava dječakove osjećaje? Kako se osjeća, kako su njegovi osjećaji prikazani slikom i bojom? (Opisuju 2. kadar u drugom redu. Uočavaju krug naslikan oko dječaka koji dočarava vrtoglavicu i njegov izraz lica – raširene oči koje nagovještavaju strah..kao da tone…)
– Kako biste naslovili zadnji kadar? Zašto? Što vam u kadru sugerira dječakove osjećaje? (Mogući naslov: Ustrašeni dječak, Strah …Osjećaje sugeriraju boje, kako je naslikana pozadina i dječakovo lice.)
– Pokušajte “ozvučiti” kadar. Kojim biste zvukom (svojim glasom) izrazili atmosferu u njemu.
Nekoliko učenika demonstrira zvukove prema vlastitom nahođenju.
– Biste li tom kadru pridružili veselu glazbu? Zašto ne? Kakva bi glazba trebala pratiti taj kadar?
Objasniti im da se film u pripovijedanju služi bojom, zvukom, glazbom, bližim i daljim snimanjem – izraz lica kada želi pokazati osjećaje, snimanje iz daljine kada želi pokazati gdje se radnja događa te opisati mjesto radnje, i sl.) te da su to FILMSKA IZRAŽAJNA SREDSTVA.
– Film pripovijeda filmskim izražajnim sredstvima i na različit način nego što pripovijeda autor neke knjige ili romana. U književnom tekstu pisac bi bogatim rečenicama opisivao dječakov izgled lica i osjećaje, a film se služi slikom i zvukom. Stoga je film audio-vizualni medij.
Najaviti da ćemo na još nekoliko primjera analizirati kadrove i istraživati filmska izražajna sredstva.
PITANJA UZ SLAJD 9:
– Tri kadra su iz istoga prizora, a samo jedan pripada drugom prizoru. Koji je kadar „uljez”? (Prva tri kadra pripadaju istom prizoru – Djeca i pas na plaži, a zadnji kadar je uljez.)
– Primjećujete li neke razlike u boji između prva tri kadra iz istog prizora i kadra koji mu ne pripada? Objasnite.
PITANJA UZ SLAJD 10:
– Gdje se zbivaju događaji koji prikazuju izdvojeni kadrovi? (U kući u kojoj živi obitelj, tj. na svjetioniku.)
– Zašto otac baca škrinju s kaputom? Što se dogodilo neposredno prije – koji je prizor prethodio ovome? (Djevojčica nalazi škrinju s čarobnim kaputom, noću se iskrada iz kuće i odlazi plivati s tuljanima.)
– Promotrite zadnji kadar – baca li otac škrinju s velike ili male visine? Kako je naglašena ta visina? Otkuda je otac prikazan, otkuda ga promatramo? (Pogled odozdo sugerira visinu i sve djeluje strašnije.)
– Koji prizor slijedi nakon što otac baci škrinju u more i ona potone na dno?
Učenike potaknuti da se prisjete kako su nakon toga djeca morala otići s bakom u grad – provjeriti i pokazati događaj na SLAJDU 12).
PITANJA UZ SLAJD 11:
Učenike potaknuti da pročitaju tekst titla.
– Što se zbiva u prizoru iz kojeg je kadar? Pomaže li vam tekst iz titla u prisjećanju događaja?
Koje likove vidite u kadru? Koji lik govori ovo što čitamo u titlu? (Dječak Ben.)
Voditelj pita učenike kako su znali da su to Benove riječi.
– Kako ste tijekom gledanja filma znali da to govori Ben, ako ga niste vidjeli u kadru?
Potaknuti ih na zaključak da su ga čuli.
– Čime, dakle, film pripovijeda priču, osim slikom, pogledom, tj. snimanjem odozdo…?
Zaključiti da film pripovijeda i zvukom te da je jedan od zvukova govor likova.
PITANJA UZ SLAJD 12
Promatranje kadrova iz prizora u kojemu djeca odlaze s bakom u grad.
– Jesu li svi kadrovi iz istog prizora? (Da.)
– Kako biste dali naslov ovom prizoru? (Putovanje..)
– Tko je ostao s ocem na svjetioniku? Iz kojega kadra to doznajemo? (Ostao je pas Cu, vidimo u 2. kadru.)
– Što prikazuje zadnji kadar? (Benovu kartu koju skicira putem jer planira bijeg kući.).
– Koji kadar je sniman iz daljine te tako vidimo više (veći vidokrug), a kojim je slika prikazana iz blizine?
Uspoređuju 3. i 4. kadar – u 3. vidimo samo lice djevojčice jer autor želi naglasiti njezine osjećaje, a u zadnjem kadru je karta snimana odozgo kako bismo vidjeli put kojim se kreću te kamo idu.
Objasniti da je PLAN filmsko izražajno sredstvo – kamera snima iz bližeg ili daljeg plana ovisno o tome što autor želi ispripovijedati.
Zadatak:
Pitati učenike od kuda bi snimali današnju radionicu kada bi željeli u svom filmu prikazati gdje se ona održava – što bi točno snimili? (Kino Tuškanac iz daljine, učionicu u kojoj sjede odozgo, itd.)
Pitati ih od kuda bi kamerom snimali ukoliko bi željeli prikazati kako se osjećaju na radionicu – je li im zanimljiva ili dosadna, jesu li veseli ili ravnodušni, i sl.. (Snimala bi se njihova lica, kamera bi snimala iz bližeg plana te zahvaćala i neke manje dijelove – detalje – oči, usta – osmijeh…).
Napomenuti da je i plan filmsko izražajno sredstvo.
PITANJA UZ SLAJD 13
Određuju mjesto radnje prizora uz kadrove na slajdu. Uočavaju iz kojega plana je snimljen kadar koji prikazuje gdje se radnja zbiva. Objašnjavaju zašto je snimano iz daljine i odozgo.
– Zašto su Ben i Saoirse morali rano u krevet? (Jer je djevojčica namočila bakin kaput.)
– Koji kadar prikazuje taj događaj? (2. kadar u prvom redu.)
– Tko su likovi u kanti za smeće, u zadnjem kadru, s kojima se baka prepire? Pročitajte što govore. Zašto spominju selkie? Tko su selkiji?
Voditelj će objasniti, ukoliko bude potrebno, da su to bića iz irskih legendi koja mogu živjeti s ljudima, kao ljudi, ali i s tuljanima kao tuljani. Kada postaju tuljani navlače tuljanovu kožu, tj. odijelo.
– Zna li Saoirse u ovom dijelu filma da je ona selkie? Znaju li to njezin brat Ben i baka?
Voditelj pita učenike je li netko od njih u ovom dijelu filma znao ili pretpostavljao da je djevojčica selkie.
– Je li nam to autor filma nagovijestio na neki način?
Uvod u sljedeću aktivnost, uz SLAJD 14.
Učenici promatraju kadar u kojem se vidi da Saoirse nema odgovarajuću sjenu, nego sjenu tuljana.
– Što je neobično u ovom kadru? (Sjena na zidu koja je zapravo sjena tuljana.)
– Film pripovijeda SVJETLOM I SJENOM. To također pripada filmskim izražajnim sredstvima.
Jeste li tijekom gledanja filma uočili ovu sjenu na zidu? Ovaj se kadar događa i prije nego što djevojčica pronađe svoj čarobni kaput u škrinji. Znači, autor nam je sjenom sugerirao da je djevojčica neobična i posebna.
Šesta aktivnost
ZVUK: Znam, iako ne vidim!
Nakon što se kratko prisjete važnih događaja uz kadrove na SLAJDU 15, voditelj će upitati učenike:
– Gdje se nalazi djevojčica u trenutku koji prikazuje zadnji kadar? (Skočila je u vodu, u tunel.)
– Pročitaj što Ben viče. Čuje li ga sestra pod vodom? Što se događa sa zvukom kada se širi vodom? Jeste li nekada ronili te čuli kakav je zvuk pod vodom? Opišite ga.
Voditelj iznosi tvrdnju.
– Vjerujem da ćete i bez gledanja, samo slušajući zvuk, jako dobro znati kad se u filmu prikazuje djevojčica pod vodom, a kada Ben i pas Cu koji su iznad vode.
Voditelj objašnjava zadatak.
– Slušat ćete samo zvuk iz prizora u kojem Saoirse iznenada skače u tunel s vodom. Kada primijetite da se zvuk promijenio, da slušamo ono što se događa pod vodom – spustite glave na stol. Kad čujete da je zvuk „izronio“, podignite glave..
Voditelj pušta zvuk.
Učenici opisuju kako se zvuk promijenio, opisuju razliku između zvuka „iznad vode“ i zvuka „pod vodom“.
Zaključiti da film pripovijeda zvukom, da smo od zvuka već spominjali govor, ali da ima i niz drugih načina, kao u ovom primjeru, kako se zvukom može prenijeti neka poruka.
Sedma aktivnost
FILMSKA PRIČA: Raspleti zapetljano!
(PRILOG 9 – SLAJDOVI 16 – 21)
Postupno, vođeni kadrovima iz filma na ppt-u, učenici će uočavati kako su se pojedini
dijelovi priče „raspetljali“, tj. kako su u konačnici završili. Naglasak je na emocionalnim stanjima likova te promjenama koje su doživjeli. Na svakom slajdu su po dva kadra. Na svakom prvom kadru je lik iz filma uz koji je rečenica koja sažima što je s likom bilo prije raspleta. Svaki drugi kadar na slajdu prikazuje što se
dogodilo s tim likom nakon što je djevojčica – selkie uspjela zapjevati Pjesmu mora.
(Voditelj demonstrira zadatak uz kadrove na SLAJDU 16 i SLAJDU 17.
Na isti način učenici trebaju usmeno dopuniti nepotpune rečenice – saopćiti ishod događaja uz SLAJD 18 – SLAJD 21).
Uz SLAJD 22 – SLAJD 26 vođeni pitanjima voditelja, učenici će osvijestiti emocionalne promjene kroz koje su prošli glavni likovi tijekom svoga putovanja fantastičnim svijetom likova i bića iz legendi, a u nastojanju da djevojčica otpjeva pjesmu te tako skine zlu čaroliju i oslobodi sva bića.
Voditelj pitanjima potiče na promišljanje:
– Jesu li se životi likova promijenili nabolje nakon što su im se vratili osjećaji?
– Što iz toga možeš zaključiti?
NAKON PROJEKCIJE
UOPĆAVANJE
Nastavni listić: Pripada/ne pripada filmskim izražajnim sredstvima
Ponoviti kojem filmskom rodu pripada film Pjesma mora te koja su sve filmska izražajna sredstva animiranoga filma istraživali tijekom radionice.
Skupine dobivaju nastavne listiće i rješavaju zadatak. Trebaju obojiti samo ona polja na kojima su navedena filmska izražajna sredstva. Pobjednička skupina je ona koja je u najkraćem vremenu točno obojila sva polja.
Cilj aktivnosti je provjeriti razumijevanje uloge zvuka kao filmskog izražajnog sredstva te kroz stvaralačku aktivnost primijeniti dio znanja naučenih na radionici.
Opis aktivnosti:
Aktivnost provesti u skupinama. Svaka skupina izvlači jednu kuvertu s kadrom. Ni jedna skupina ne smije vidjeti koji kadar imaju druge. Odabrani kadar trebaju ozvučiti tako da zvukove i šumove izvode svojim tijelom, glasovima te na sve načine kojih se dosjete. Kada kratko uvježbaju, vraćaju kadar voditelju koji ih stavlja na vidljivo mjesto. Skupine redom izvode svoju „zvučnu podlogu“, a učenici iz drugih skupina trebaju pogoditi o kojem je kadru riječ.
pjesma_mora_4-prilog-14-KADAR PRVI-PROMET
pjesma_mora_4-prilog-14-KADAR DRUGI – KISA
pjesma_mora_4-prilog-14-KADAR TRECI – SOVE
pjesma_mora_4-prilog-14-KADAR CETVRTI – PRIRODA
AKTIVNOSTI NAKON OBRADE FILMA
Prva aktivnost
Korelirati uz jezično izražavanje – sporazumijevanje, poruka, strip i dr. te u obradama i ponavljanju ključnog pojma IGROKAZ (uočavati karakteristike igrokaza i razlikovati igrokaz od ostalih književnih vrsta).
Mogućnost uvodne aktivnosti uz obradu navedenih tema ili sata ponavljanja.
Učiteljica/učitelj ponavlja što su o filmskim izražajnim sredstvima naučili na radionici nakon gledanja filma – svjetlo i sjena su filmska izražajna sredstva. Navodi da se svjetlo i sjena koriste kako bi se gledateljima prenijela neka poruka te im se nagovijestio daljnji tijek događaja.
– kad djevojčica hoda mračnim stubištem i na zidu vidimo sjenu tuljana – zaključujemo da je ona selkie
Učiteljica/učitelj upućuje na promatranje kadra na SLAJDU 2.
– Promotrite lica likova. Što uočavate? (Lica svih likova u kadru su osvijetljena dok su svi ostali dijelovi u sjeni).
– Otkuda dopire svjetlo? (Kroz vrata koja vidimo.)
– Promotrite pozorno te objasnite – nije li neobično da taj snop svjetla obasjava samo njihova lica? Učiteljica/učitelj poziva učenika da rukom pokaže smjer kretanja svjetla koje dopire s vrata.
Zaključuju da lica nisu osvijetljena samo zbog svjetla koje dopire izvana jer bi u tom slučaju svjetlost padala i na neka druga mjesta, a ne samo na njihova lica.
– Zašto se autor ovdje poigrao svjetlom i sjenom? Što nam je želio ispričati, koju još poruku prenijeti? Što se obično vidi na licima ljudi?
Pitanjima navesti učenike na zaključak da se izraz ljudskih lica otkriva osjećaje.
– Lica su namjerno tako jako osvijetljena kako bismo obratili pozornost na osjećaje likova.
– Čini li vam se pri pogledu na ovaj kadar da među likovima vlada dobra atmosfera (zajedništvo, veselje, i sl.), ili primjećujete nešto drugo? Razumiju li oni jedni druge u ovom trenutku?
Učenici trebaju uvidjeti da je svaki lik zaokupljen nekim svojim brigama i mislima.
Pokazati SLAJD 3
Objasniti da su iz prethodnoga kadra “izrezani” dijelovi I smješteni u zasebne kadrove u kojima su lica nešto uvećana.
– Iz prethodnoga kadra je izrezan dio da biste bolje uočili njihove osjećaje. Vidite li iz ovih kadrova više ili manje u odnosu na prethodni? (Manje – ne vidi se gdje se likovi nalaze ni kako stoje jedni prema drugima.)
Podsjetiti učenike da kadar određuje autor filma i da u njemu gledateljima prikazuje samo ono što želi.
Motivirati učenike za sljedeći zadatak:
Učiteljica/učitelj zamoli učenike da pokušaju odgonetnuti koju im poruku prenijeti. Ne govoreći, već samo mimikom lica i gestama, učiteljica/učitelj odglumi da je boli zub. Zamoli učenike da njezinu glumu „prevedu“ u jednu uskličnu rečenicu. („Boli me zub!“). Zaključit će da se učiteljica/učitelj u sporazumijevanju koristila izražajnim sredstvom – glumom te da glumci glume na filmu (igrani) i u kazalištu.
Ponovno će usmjeriti pozornost učenika na SLAJD 3 te ih pitati na što ih podsjećaju „oblačići“ uz lica koje vide na slajdu. Uočit će da se radi o stripu.
– Po čemu se razlikuju „oblačići“ u kojima je napisano što likovi razmišljaju (ono što ne izgovaraju naglas), od „oblačića“ u kojima čitamo tekst onoga što govore glasno?
Objašnjava aktivnost.
Rade u skupinama. Na priloženom nastavnom listiću skupine trebaju zapisati što u tom trenutku razmišlja svaki lik – dopuniti strip tekstom.
Učenicima pomoću projektora omogućiti da istovremeno vide i kadar sa SLAJDA 2. uz napomenu da misli likova možemo bolje „pročitati” u cijelom kadru zato što i iz položaja tijela te njihovu rasporedu u prostoru, također možemo zaključiti o njihovim osjećajima i raspoloženju.
Nakon što skupine završe sa zadatkom svaka skupina odglumit će svoj strip (prethodno podijeliti uloge i uvježbati tekst kojim su ga dopunili. Zaključiti da su ga izvodili u obliku igrokaza te da su se koristili govorom i glumom za razliku od
izražavanja stripom gdje se pripovijeda tekstom i slikom (u kadru).
Druga aktivnost
Korelacija s nastavom glazbene kulture
Na satu glazbene kulture slušati s učenicima glavnu glazbenu temu iz filma Pjesma mora.
Pokušati zapamtiti melodijsku frazu – pjevati je bez riječi („na – na- na“) koja se nalazi u PRILOGU 17, ZVUK 6 (Potrebno znati pjevati i za provođenje četvrte aktivnosti).
Aktivnost na satu glazbene kulture – glazbeno stvaralaštvo:
Učenici mogu osmisliti ples uz glazbu iz filma te izvoditi – rad u skupinama. Potaknuti ih da pokreti izražavaju osjećaje koji pritom dominiraju.
Igra: Pogodi po zvuku!
Cilj aktivnosti je provjeriti razumijevanje uloge zvuka kao filmskog izražajnog sredstva te kroz stvaralačku aktivnost na satu glazbene kulture primijeniti dio znanja naučenih na filmskoj radionici.
Aktivnost provesti u skupinama. Svaka skupina dobit će iste materijale – četiri različita kadra na papiru. (KADROVI SE NALAZE U NASTAVNOM LISTU – PRILOG 18 te PRILOGU 15 na ppt-u SLAJDOVI 4 – 7.
ZVUKOVI
Učiteljica/učitelj će pustiti jedan zvuk iz filma, a skupine će prepoznati odgovarajući kadar te ga podignuti uvis.
Treća aktivnost
Korelacija medijske kulture s nastavom likovne kulture
Na satu likovne kulture slikati ritam likova u tonovima boja (plave boje, smeđe boje) osjećaje potaknute slušanjem glazbene teme iz filma.
Četvrta aktivnost
(PRILOGU 15 ppt– SLAJDOVI 9 – 14)
Uz SLAJD 9 učenici će se prisjetiti trenutka u kojem dječak doznaje što se dogodilo davne noći kad je nestala njegova majka. Pronalazi odgovore prateći vlas kose Velikog Shanakija (a svaka njegova vlas priča jednu priču).
Na SLAJDU 10 prepoznaju kadar – zadnji slika majke koju pamti.
– U tunelu, na svome putu, konačno doznaje što se dogodilo s majkom.
Na SLAJDU 11 uočavaju niz kadrova koji prikazuju što se majci dogodilo kad je izašla iz dječakove sobe nakon što ju je zadnji puta vidio.
Uz SLAJD 12 objasniti aktivnost.
Učenici će ustati i pozorno promatrati kadar za kadrom – učiteljica/učitelj ih postupno pokazuje. ( SLAJD 13)
Svaki puta kad ugledaju kadar koji prikazuje likove ili mjesto nestvarnoga svijeta, okrenut će se oko sebe i otpjevati melodijsku frazu iz filma (nekoliko početnih tonova Pjesme mora otpjevati s „na, na, na…“). Ako kadar koji vide pripada stvarnom svijetu i stvarnim likovima, stavit će ruku preko usta i biti u potpunoj tišini.
Prije početka aktivnosti pustiti melodijsku frazu kako bi je ponovili
Slijedi kraći razgovor o ulozi boje u filmu.
Pitanjima, potičući učenike na razgovor voditi ih vodi do zaključka – sve što je povezano sa svijetom priča i legendi, fantastičnim svijetom, prikazano je tonovima plave boje. Majka je selkie te su plavi i svi kadrovi u kojima se ona pojavljuje. Svijet „zbilje“ prikazan je drugim bojama.
Promatranje kadrova i analiza boje u kadrovima. (SLAJD 14)
– Kakvo je godišnje doba jesen? Što se u jesen zbiva u prirodi? Možeš li to povezati s onime što sova želi učiniti svima oko sebe?
Aktivnost: Pripada/ne pripada filmu
Igru provesti u skupinama. Svaka skupina treba dobiti karticu na kojoj piše DA i karticu na kojoj piše NE. (Kartice zalijepiti na duži štap).
Naizmjenično govoriti tvrdnje koje se odnose na film. Tvrdnje se mogu odnositi na filmska izražajna sredstva, ali i na filmsku priču, osobine likova te poruku filma.
Učiteljica/učitelj iznosi tvrdnju (usmeno ili prikazujući pomoću projektora u ppt-u). Nakon svake iznesene tvrdnje, prema dogovoru dati kratko vrijeme za razmišljanje, a na dogovoreni znak učenici podižu kartice – DA za istinitu i NE za tvrdnju koja nije istinita. Za svaki točan odgovor skupine će dobiti po jedan bod. Pobjedit će skupina koja osvoji najviše bodova.
Zabranjeno je neovlašteno kopiranje ili distribuiranje dijelova ili cijelog projekta. Projekt podliježe pravima Zakona o autorskim pravima. Vlasnik autorskih prava je udruga Djeca susreću umjetnost.
