Koristimo kolačiće (cookies) kako bismo poboljšali funkcionalnost stranice i omogućili vam bolje korisničko iskustvo
PJESMA MORA
2. i 3. razred O.Š.
Aktivnosti
Metodički prijedlozi za pripremu, obradu i ponavljanje
Metodički pristup u nastavnim situacijama i artikulaciji samoga sata ostat će, koliko je to moguće, ujednačeno osmišljen za igrani, dokumentarni i animirani film.
Predlažu se aktivnosti za pripremu učenika prije projekcije filma, aktivnosti uz projekciju filma te aktivnosti nakon projekcije filma. Aktivnosti prije projekcije i po povratku u školu u idealnom bi se slučaju mogle odvijati u sklopu nastave hrvatskoga jezika ili u sklopu sata razredne zajednice. Predviđeno trajanje predloženih aktivnosti prije dolaska na projekciju te po povratku u učionicu jesu jedan ili dva školska sata (ovisno o načinu na koji učitelj/ica odluči razraditi predložene ideje i oblikovati ih u nastavni sat te ovisno o prethodnom znanju učenika i o razrednoj dinamici). Unutar spomenutih grupa aktivnosti predlažemo da se izvođenje nastave filma, prema udžbeniku profesora Krešimira Mikića Film u nastavi medijske kulture sastoji od sljedećih nastavnih situacija: motivacija, najava, prikazivanje filma, emocionalno – intelektualnu stanka, slobodno iznošenje doživljaja, istraživačka rasprava, uopćavanje i stvaralački oblici rada. Artikulacija sata (slobodno iznošenje doživljaja, istraživačka rasprava, uopćavanje i stvaralački oblici rada) odvija se tijekom jednog školskog sata (45 minuta).
Interpretacija filma Pjesma mora predviđa analizu filmskih izražajnih sredstava, tj. upoznavanje učenika s osobitostima filmskoga jezika kojim se gradi filmska priča. Na konkretnim primjerima uočavat će način na koji film pripovijeda: slikom (animacija), bojom, zvukovima i glazbom. Kroz više različitih aktivnosti upoznat će kadar te analiziranjem pojedinih kadrova u radioničkome dijelu spoznavat će ulogu kadra u građenju filmske priče. Uz filmski isječak razlikovat će kadar od prizora. Uočit će, na razini primjerenoj dobi, kako specifičnom interakcijom filmskih izražajnih sredstava film pripovijeda u vlastitom osebujnom ritmu koji je važan u prenošenju poruke. Na razini filmske priče uočavat će redoslijed događaja u filmu i razgovarati o filmskim prizorima. U konkretnim primjerima prepoznavat će audio-‐vizualne elemente koji dočaravaju nestvarno u priči. Spoznavat će osnovna obilježja likova, istraživati ulogu boje, svjetla i sjene u građenju karakternih osobinama i međusobnih odnosa.
ZADATCI
Nastavno područje: medijska kultura
Ključni pojmovi: animirani film, filmska priča, likovi u filmu
Obrazovno-odgojne i funkcionalne zadaće:
a) proširiti znanje o animiranome filmu i filmskim izražajnim sredstvima; razumjeti priču animiranoga filma; spoznati poruku priče; uočiti slijed događaja; uočiti postupke likova i njihove osobine; spoznati osnovne izražajne vrijednosti filma: kadar, boju, zvukove/šumove, glazbu, crtež/sliku u pokretu
b) razvijati sposobnost doživljavanja animiranoga filma, sposobnost zapažanja dobrih i loših postupaka likova u filmu, sposobnost samostalnoga uočavanja pojedinosti u opisu i karakterizaciji likova; razvijati stvaralačku maštu; razvijati sposobnost mišljenja i jezičnoga izražavanja, sposobnost usmjerenoga likovnog opažanja
c) poticati i razvijati komunikaciju; razvijati interes za medij filma; isticati moralne vrednote; isticati dobre međuljudske odnose kao osnovni uvjet zdravoga i kvalitetnoga života; utjecati na razvoj emocionalne inteligencije i razumijevanje problema onih koji su različiti od većine
Nastavni oblici: frontalni, individualni, skupni
Komuniciranje : višesmjerno komuniciranje (učitelj – učenici, skupina – skupina, učenici – učenici)
Nastavni izvori i sredstva: projicirani animirani film u kinodvorani, tekst kao izvor (tekstovi u nastavnim listićima), auditivni izvori (živa riječ učitelja/voditelja i učenika), vizualni izvori (pisani tekstovi, priručna literatura), nastavna sredstva i pomagala (projektor, platno, DVD čitač, DVD s animiranim filmom, nastavni listići)
Nastavne metode: metoda demonstracije, metoda razgovora, usmeno izlaganje, crtanje, problemski zadatci – metoda praktičnih radova
Korelacije:
a) unutarpredmetna – Jezično izražavanje: postavljanje pitanja i davanje odgovora; slušanje i govorenje; razgovor; pripovijedanje prema poticaju; opisivanje; Književnost: redoslijed događaja u priči; glavni i sporedni likovi;
b) međupredmetna – Glazbena kultura: prepoznavanje i razlikovanje zvukova, glazba u filmu; slušanje glazbe – tempo, dinamika, ugođaj; sviranje – tjeloglazba; elementi glazbene kreativnosti –izvođenje pokreta; Likovna kultura: vizualna komunikacija – reklama/poruka; boja: čistoća boje, tople i hladne boje, simbolika boje; površina – ritam oblika; Priroda i društvo: kulturna baština, vode stajačice i tekućice, zaštita prirode, prirodna ravnoteža.
AKTIVNOSTI prije projekcije filma
MOTIVACIJA
PRVA AKTIVNOST
Ispričaj bez riječi!
Provesti oluju ideja na riječ “more”. Istaknuti grafički na plakatu i postaviti na vidljivo mjesto – u središte upisati “more”, a nekoliko učenika oko zadanog pojma kratko zapisuje svoje asocijacije.
Nakon kraćeg razgovora o osjećajima te doživljajima potaknutih pojmom “more”, slijedi najava aktivnosti koja se provodi u pet skupina:
- Zadatak za 1. skupinu – osmisliti pokrete kojima će izraziti osjećaje prema moru i dočarati morsko prostranstvo te uvježbati izvođenje.
- Zadatak za 2. skupinu – osmisliti zvukove kojima će izraziti osjećaje prema moru i dočarati morsko prostranstvo i izvesti ih glasom/tijelom.
- Zadatak za 3. skupinu – na papiru crtati flomasterom u jednoj boji te crtama koje su različite po toku i karakteru, izraziti osjećaje prema moru i dočarati morsko prostranstvo.
- Zadatak za 4. skupinu – odabrati boje kojima će izraziti osjećaje prema moru te vodenim bojama slikati mrlje i poteze kistom na papiru.
- Zadatci za 5. skupinu – istraživati različite izraze lica kojima će pokazati osjećaje pri pomisli na morsko prostranstvo i uvježbavati za izvođenje.
Nakon što skupine završe sa zadatkom, slijedi kraća prezentacija i razgovor o osjećajima prema moru koje su izražavali na različite načine – pokretom, različitim crtama, bojom, mimikom lica.
Aktivnosti povezati s različitim umjetnostima kojima ljudi izražavaju svoje misli i osjećaje te razgovarati o njima – ples (pokreti), likovna umjetnost (crte i boje), zvuk (glazba) i gluma (mimika). Zaključiti da je film medij koji objedinjuje sve te umjetnosti, osvrnuti se na razliku između igranog i animiranog filma, spoznati da u animiranom filmu više do izražaja dolazi likovna umjetnosti.
DRUGA AKTIVNOST
More ne mora
Najava interpretacije pjesme A more ne mora Enesa Kiševića može se nastaviti na prethodnu aktivnost, ali može se i nevezano o njoj, započeti kroz razgovor o načinima na koje različiti umjetnici izražavaju što osjećaju pri pogledu na morsko plavetnilo (slikari, plesači, glumci, redatelji filmova, glazbenici, i sl.).
– Kako bi izrazili što osjećate pri pomisli ili pogledu na morsko prostranstvo, da ste pjesnici? Izražajno čitanje pjesme.
RADNI LIST 1
Frontalno provesti analizu pjesme, prema etapama nastavnog sata za interpretaciju pjesme.
Tijekom analize uočiti riječi i stihove koji se ponavljaju u prvih osam kitica (“a more ne mora”) te zaključiti da su istovjetni naslovu pjesme. Pitanjima usmjeravati učenike na zaključak zbog čega more ne mora ništa dok sve drugo (izvori, rijeke, galeb, ribari, brod, žene i čitav svijet), moraju nešto činiti. Voditi ih pitanjima kako bi more, zbog velike površine koju zauzima, zbog snage koju imaju morski valovi (površina mora uzburkana vjetrom), zbog bogatsva koje čovjeku pruža biljni i životinjski svijet kojim se hrani, osvijestili moćnim, snažnim i vrijednim čovjeku.
– Kako tumačite zadnji stih u pjesmi? Zašto pjesnik kaže da se more “valja”? Što misli kada kaže da se “od smijeha valja čovjeku”? Može li se čovjek tako smijati moru? Zašto ne bi trebao? Je li čovjek moćniji od mora? Navedite primjere. Kako možemo živjeti u skladu s morem i prirodom općenito?
– Navedite nekoliko situacija u kojima se osjećate poput mora – da ne morate ništa.
TREĆA AKTIVNOST
Mitovi i legende – prvi čuvari prirode
Povesti razgovor s učenicima potaknut informacijama o mitovima i legendama te njihovoj ulozi u prošlosti, u vrijeme kada su ljudi znali vrlo malo o svijetu oko sebe jer nije bilo znanosti čija sun am istraživanja u današnje vrijeme izvor mnogih vjerodostojnih informacija i znanja.
RADNI LIST 2
Zajedno s učenicima istraživati informacije s mrežnih stranica Parka prirode Medvednica ‐ o legendama i mitovima Hrvatske te ih potaknuti da o toj temi i samostalno istražuju u svoje slobodno vrijeme.
Istaknuti osjećaje koje su te priče izazivale u ljudi koji su u njih vjerovali – strah, strahopoštovanje, divljenje, i sl.
Zaključiti da su poruke tih priča bile značajne za očuvanje prirode – ono što poštujemo, ne uništavamo i brižno čuvamo.
– U tim su pričama fantastična bića iz prirode bila dobronamjerna prema onima koji su poštovali njihov svijet, a nemilosrdna prema onima koji nisu poznavali prirodu ili koji su je na bilo koji način uništavali.
– Jesu li te poruke dobre i danas kada znamo da je riječ o legendama i mitovima, a ne o istinitim pričama? Objasnite.
Učenike podijeliti u skupine. Zadati da svaka skupina odabere jednu biljku ili životinju, u zavičaju ili šire, koja pripada ugroženim vrstama te da o njoj izmisle legendu i zapišu je. Ponoviti da legenda treba doprinijeti zaštiti konkretne biljke ili životinje.
prije projekcije
ČETVRTA AKTIVNOST
Nestvarna bića
Pitati učenike koje morsko biće poznaju iz bajki koje su čitali u knjigama ili gledali u animiranim filmovima (morska sirena: pola žena-‐pola riba). Potaknuti ih da govore što znaju o njima, gdje se spominju, gdje su o njima čitali, i sl.
Gledanje video isječka iz animiranog filma Pjesma mora u kojemu se spominju bića zvana selkie.
Video isječak 1
Razgovor potaknut isječkom, prizorom iz filma.
Objasniti učenicima da je prizor dio filma, a da je ovo prizor filma Pjesma mora koji će zajedno gledati. Priča po kojoj je snimljen preuzeta je iz jedne irske legende.
– Koji se likovi pojavljuju u prizoru? (Dječak Ben, majka i otac.)
– Što majka želi naučiti svoga sina Bena dok oslikavaju zid sobe? (Uči ga pjevati pjesmu.)
– Što dječak pokazuje ocu kad ih dolazi pozvati na večeru? (Pokazuje mu što su on i majka naslikali na zidu.)
– Koje biće Ben spominje ocu? Kako ga naziva? (Selkie.)
– Što iz dječakove priče ocu doznajemo? Tko je selkie? Što radi? (Selkie je djevojka koja pjeva pjesmu kako bi se sve vile vratile kućama preko mora. Nakon toga se pretvara u tuljana.)
Učenicima ispričati da se bića zvana selkie spominju u legendama europske zemlje, Irske. Pokazati na globusu ili zemljovidu Europe gdje se smjestila Irska u odnosu na Hrvatsku. Uočiti da je Irska okružena morem (otok). Ispričati im priču koju je redatelj filma istaknuo kada su ga pitali što ga je potaknulo na snimanje filma Pjesma mora (pročitati u dijelu Zanimljivosti o filmu).
Približiti im irske legende pokazujući fotografije Prolaza divova, geološkog fenomena u Irskoj.
Upoznati ih s divovima i pričama o njima koje se vežu uz prirodno-zemljopisna obilježja nekih krajeva (uzvisine, planine, hridi, stijene, prolazi…) koji su oduvijek fascinirali ljude svojim izgledom te im budili maštu.
RADNI LIST 3
Priče o divovima povezati s planinom Klek u blizini Ogulina, rodnoga mjesta dječje spisateljice Ivane Brlić – Mažuranić, za koju se vežu brojne legende.
Zadatak: Na satu likovne kulture, uz fotografiju kao poticaj, tonovima hladnih boja slikati planinske vrhove i uzvisine u Republici Hrvatskoj za koje se vežu legende.
PETA AKTIVNOST
Igra predviđanja
Pogledati video isječak – prizor iz filma Pjesma mora u kojemu dječak Ben priča svojoj mlađoj sestri Saoirse legendu o nastanku otoka po imenu MacLir. U legendi spominje diva MacLira i njegovu majku sovu vješticu po imenu Macha. Machine sove oduzele su osjećaje divu MacLiru te ga pretvorile u kamen (otok).
Uz sliku diva MacLira, razgovarati o prizoru.
SLIKA 1
– Tko je bila sova Macha? Čija je ona majka bila? Što su Machine sove, prema njezinoj naredbi, učinile njezinu sinu divu MacLiru?
Potaknuti kraću raspravu – zbog čega je sova vještica Macha oduzela osjećaje svome sinu? Koji bi razlozi mogli nagnati majku da svome djetetu učini tako nešto?
Učenicima saopćiti da će u filmu doznati koji je događaj bio uzrok Machinog postupka. Pozvati ih da ispune radni list u kojem će pokušati predvidjeti događaj/razlog takvog majčinog postupka te što će se s njima dogoditi na kraju filma.
RADNI LIST 4
Video isječak 2
AKTIVNOSTI UZ PROJEKCIJU FILMA
NAJAVA FILMA
Najavljujemo gledanje animiranog filma Pjesma mora redatelja Tomma Moorea. Prije same projekcije animiranog filma voditeljica programa učenicima priopćava nekoliko obavijesti o redatelju i filmu.
PRIKAZIVANJE FILMA
Prikazivanje animiranog filma Pjesma mora redatelja Tomma Moorea u trajanju od 93 min.
EMOCIONALNO-INTELEKTUALNA STANKA
Stanka u trajanju od nekoliko sekundi radi usustavljivanja dojmova i pripreme za nastavak rada.
RAZGOVOR S GOSTOM
Razgovor s animatorom/ilustratorom ili redateljem animiranog filma.
UZ PROJEKCIJU
AKTIVNOSTI NAKON PROJEKCIJE FILMA
Slijedi prikaz artikulacije nastavnoga sata:
- uvodni dio – motivacija (5 – 10 min)
- razgovor o dojmovima o pogledanome filmu
- središnji dio – razrada (25 – 35 min)
- uočavanje i razlikovanje kadra te prizora kao sastavnih dijelova filma; uočavanje kadra kao filmskog izražajnog sredstva; uočavanje uloge svjetla, sjene i boje u razumijevanju filmske priče; aktivno sudjelovanje u istraživanju zvukova u filmu; uočavanje interakcije filmskih izražajnih sredstava kojom se grade karakterne osobine likova, njihov međusobni odnos i različita raspoloženja; prepoznavanje poruke filma analizom filmskih izražajnih sredstava te razgovorom o postupcima, raspoloženjima i osobinama likova;
- završni dio – sinteza (5 – 10 min)
- izvođenje definicija na temelju grupnoga rada
Aktivnosti će biti vođenje prezentacijom na kojoj su istaknuti prilozi potrebni za njihovo provođenje.
NAKON PROJEKCIJE
SLOBODNO IZNOŠENJE DOŽIVLJAJA
Voditelj daje uputu učenicima:
-Ocijenite film ocjenom od 1 do 5.
PREZENTACIJA 1
(PREZENTACIJA 1 – slide 2)
Učenicima dati kraće vrijeme kako bi razmislili o ocjeni koju bi dali filmu. Na znak voditelja prstima pokazuju ruke pokazuju istovremeno svoju brojčanu ocjenu. Voditelj utvrđuje koja je ocjena najzastupljenija. Potiče učenike na sljedeću aktivnost kraćim objašnjenjem.
‐ Što ste osjećali tijekom gledanja filma? Koji su se osjećaji izmjenjivali u vama, od početka prema kraju filma?
Učenici imenuju svoje osjećaje prema slobodnom nahođenju te kratko obrazlažu zašto su se tako osjećali gledajući pojedine dijelove filma.
Na prezentaciji voditelj pokazuje slide na kojem je imenovano nekoliko osjećaja (tuga, radost, sreća, ravnodušnost, napetost). Provjeriti jesu li im svi imenovani osjećaji poznati. Zamoliti učenike da izdvoje onaj koji tijekom filma nisu osjetili ni u jednome trenutku (ukoliko nisu) te da ga pokušaju dočarati izrazom svoga lica i tijela (mimikom i gestama).
Voditelj potom poziva naprijed učenike koji su motiviranih za aktivnost, kako bi odglumili, odnosno svojim licima i/ili pokretima tijela izrazili osjećaj. Ostali učenici trebaju pogoditi o kojem je osjećaju riječ.
-Na koji način su vaši prijatelji svima vama prenijeli poruku? Jesu li glumili?
Tko glumi u filmovima? (Glumci.) Jesu li u filmu Pjesma mora glumili glumci?
Pustiti da učenici iznesu svoja razmišljanja. Pitanjima i vođenjem usmjeriti ih na zaključak da su gledali animirani film te da u njemu „ne vidimo“ glumce (ljude kojima je zanimanje gluma), ali da ih čujemo. Potaknuti ih da to objasne. Zaključiti da glumci daju glasove nacrtanim likovima te film pripovijeda i zvukom i slikom.
ISTRAŽIVAČKA RASPRAVA
- Razgovor započeti vrlo kratkim prikazom tijeka događaja u filmu kako bi dobili uvid u cjelinu filma koji grade pojedini kraći dijelovi.
- Voditelj će podsjetiti da su prethodno razgovarali o osjećajima koji su se izmjenjivali u njima kao gledateljima te da su ih potaknuli neki događaji. Pozvat će ih da se uz pomoć prezentacije zajedno prisjete nekih važnih događaja.
- Utvrđuju da film ima uvod (dio koji su gledali prije najave filma) i završetak, te da središnji dio možemo podijeliti u nekoliko još manjih dijelova. Učenici mogu navesti koji im je dio središnjega dijela filma bio: najuzbudljiviji, najljepših boja, najnapetiji, najtužniji, najsmješniji, najmaštovitiji, i sl.
‐ Da bismo se lakše prisjetili svih djelova filma – pomoći će nam izdvojeni KADROVI. Pitati ih jesu li čuli za pojam kadra te objasniti da su kadrovi slike koje se nižu jedna za drugom (sličica do sličice), toliko brzo da to gotovo i ne primjećujemo dok gledamo film. Puno kadrova jedan do drugoga, koji pripovijedaju o jednoj temi, nazivamo prizorom. Nadalje, film nastaje kada se mnogo različitih prizora poveže u cjelinu, redoslijedom koji je zamislio autor filma.
- Dakle, prizor se sastoji od kadrova, a više prizora koji se nižu jedan za drugim, čini film.
NAKON PROJEKCIJE
Prva aktivnost
KADAR I PRIZOR: Otkrivanje kadra
Učenike podijeliti u skupine. Svakoj skupini dati dijelove istoga kadra.
SLIKA 2
SLIKA 3
Zadatak je da u što kraćem vremenu slože sve dijelove, poput puzzli. Nakon što dovrše zadatak svi učenici iz skupine trebaju ustati i poidignuti ruke.
Skupine provjeravaju jesu li pravilno složile kadar.
–Prepoznajete li ovaj kadar? Iz kojeg je dijela filma?
Ukoliko je potrebno, voditelj vraća slide 4 kako bi se prisjetili da je ovo kadar iz zadnjeg dijela filma koji smo gledali prije samog završetka ‐ Susret s majkom. Ukoliko žele i znaju, učenici mogu kratko ispričati što se dogodilo u prizoru iz kojega je izdvojen kadar. U tom slučaju voditelj poziva sve učenike da zajedno provjere jesu li učenici dobro zapamtili i ispričali sadržaj prizora.
Voditelj najavljuje gledanje prizora iz kojega je izdvojen kadar koji su slagali od dijelova. Prethodno zadaje zadatak.
-Pozorno pratite prizor, a kada uočite kadar koji ste slagali, pljesnite glasno dlanovima.
Ponavljaju razliku između kadra i prizora.
VIDEO ISJEČAK 3
NAKON PROJEKCIJE
Druga aktivnost
REDOSLIJED DOGAĐAJA: Putovanje kroz kadrove
Voditelj najavljuje učenicima:
-Nastavljamo se prisjećati tijeka događaja, ali sada uz odabrane kadrove iz prizora.
Pitanja uz slide 8:
-Što su radili Ben i njegova majka u prizoru iz kojega je 1. kadar? Jesu li kadrovi u drugom redu iz istoga prizora? (Da.)
-Kako biste dali naslov tom prizoru?
Voditelj podsjeća učenike da naslov treba biti kratak te da se iz naslova uglavnom doznajemo o čemu se u prizoru radi (kao i u književnom tekstu – priči, pjesmi).
(Mogući naslovi: Tužna majka, Prestrašena majka, Iznenadni odlazak, Ustrašeni dječak …)
Pitanja uz slide 9:
‐ Tri kadra su iz istoga prizora, a samo jedan pripada drugom prizoru. Koji je kadar „uljez”? (Prva tri kadra pripadaju istom prizoru (Djeca i pas na plaži). Zadnji kadar je iz prizora koji se događa neposredno nakon.
Pitanja uz slide 10:
-Gdje se zbivaju događaji koji prikazuju izdvojeni kadrovi? (U kući u kojoj obitelj živi, tj. Na svjetioniku.)
-Zašto otac baca škrinju s kaputom? Što se dogodilo neposredno prije ‐ koji je prizor prethodio ovome? (Djevojčica nalazi škrinju s čarobnim kaputom, noću se iskrada iz kuće i odlazi plivati s tuljanima.)
- Koji prizor slijedi nakon što otac baci škrinju u more i ona potone na dno?
Učenike potaknuti da ispričaju po sjećanju, a zatim provjeriti jesu li točno odgovori, na sljedećem slajdu.
Pitanja uz slide 11:
Učenike potaknuti da pročitaju tekst podnaslova (titla).
‐ Što se zbiva u prizoru iz kojeg je kadar? Pomaže li vam tekst iz titla u prisjećanju događaja? Koje likove vidite u kadru? A tko govori ovo što čitamo u titlu? (Dječak Ben.)
Voditelj pita učenike kako su znali da su to Benove riječi.
- Kako ste tijekom gledanja filma znali da to govori Ben, ako ga niste vidjeli u kadru? Potaknuti ih na zaključak da su ga čuli.
-Čime, dakle, film pripovijeda priču, osim slikom koju vidimo?
Zaključiti da film pripovijeda i zvukom.
Pitanja uz slide 12:
Promatranje kadrova iz prizora u kojemu djeca odlaze s bakom u grad.
-Jesu li svi kadrovi iz istog prizora? (Da.)
-Kako biste dali naslov prizoru? (Putovanje..)
-Tko je ostao s ocem na svjetioniku? U kojem kadru to doznajemo? (Ostao je pas Cu, vidimo u 2. kadru.)?
-Što prikazuje zadnji kadar? (Benovu kartu koju skicira putem jer planira bijeg kući.).
Pitanja uz slide 13:
Određuju mjesto radnje prizora koji predstavljaju kadrovi na slajdu.
-Zašto su Ben i Saoirse morali rano u krevet? (Jer je djevojčica namočila bakin kaput.)
-Koji kadar prikazuje taj događaj? (2. kadar u prvom redu.)
-Tko su likovi u kanti za smeće, u zadnjem kadru, s kojima se baka prepire? Pročitajte što govore. Zašto spominju selkie? Tko su selkiji?
Voditelj će objasniti, ukoliko bude potrebno, da su to bića iz irskih legendi koja mogu živjeti s ljudima, kao ljudi, ali i s tuljanima kao tuljani. Kada postaju tuljani navlače tuljanovu kožu, tj. odijelo.
-Zna li Saoirse u ovom dijelu filma da je ona selkie? Znaju li to njezin brat Ben i baka? Voditelj pita učenike je li netko od njih u ovom dijelu filma znao ili pretpostavljao da je djevojčica selkie.
-Je li nam to autor filma nagovijestio na neki način?
Uvod u sljedeću aktivnost, uz slide 14.
Učenici promatraju kadar u kojem se vidi da Saoirse nema odgovarajuću sjenu, nego sjenu tuljana.
-Što je neobično u ovom kadru? (Sjena na zidu koja je zapravo sjena tuljana.)
-Film pripovijeda SVJETLOM I SJENOM. Jeste li tijekom gledanja filma uočili ovu sjenu na zidu? Ovaj se kadar događa i prije nego što djevojčica pronađe svoj čarobni kaput u škrinji. Znači, autor nam je sjenom sugerirao da je djevojčica neobična i posebna.
Treća aktivnost
SVJETLO I SJENA: Pročitaj mi misli!
Promatranje kadra.
Voditelj ponavlja da se u prethodnome kadru koristila sjena kako bi se gledateljima prenijela neka poruka te im se nagovijestio daljni tijek događaja. Voditelj upućuje na promatranje kadra.
-Promotrite lica likova. Što uočavate? (Lica svih likova u kadru su osvijetljena dok su svi ostali dijelovi u sjeni).
-Otkuda dopire svjetlo? (Kroz vrata koja vidimo.)
-Promotrite pozorno te objasnite – nije li neobično da taj snop svjetla obasjava samo njihova lica?
Voditelj poziva učenika da rukom pokaže smjer kretanja svjetla koje dopire s vrata. Zaključuju da lica nisu osvijetljena samo zbog svjetla koje dopire izvana jer bi u tom slučaju svjetlost padala i na neka druga mjesta, a ne samo na njihova lica.
-Zašto se autor ovdje poigrao svjetlom i sjenom? Što nam je želio ispričati, koju još poruku prenijeti? Što se obično vidi na licima ljudi?
Voditelj će pitanjima navesti učenike na zaključak da se izraz ljudskih lica otkriva osjećaje.
Podsjetit će ih na aktivnost s početka radionice.
-Lica su namjerno tako jako osvijetljena kako bismo obratili pozornost na osjećaje likova. -Čini li vam se pri pogledu na ovaj kadar da među likovima vlada dobra atmosfera (zajedništvo, veselje, i sl.), ili primjećujete nešto drugo? Razumiju li oni jedni druge u ovom trenutku?
Učenici trebaju uvidjeti da je svaki lik zaokupljen nekim svojim brigama i mislima.
Promatranje kadrova.
Voditelj objašnjava da su iz prethodnog kadra “izrezani” dijelovi i smješteni u zasebne kadrove u kojima su lica nešto uvećana.
-Iz prethodnog kadra smo izrezali dio da biste bolje uočili njihove osjećaje. Vidite li iz ovih kadrova više ili manje u odnosu na prethodni? (Manje – ne vidi se gdje se likovi nalaze ni kako stoje jedni prema drugima.)
Voditelj upućuje da kadar određuje autor filma i da u njemu gledateljima prikazuje samo ono što želi.
Voditelj će postupno uvoditi učenike u zadatak koji slijedi kratkom igrom u kojoj učenici trebaju njegove misli oblikovati u rečenicu nakon što odglumi zubobolju te ponavljanjem onoga što znaju o stripu.
Ne govoreći, već samo mimikom lica i gestama, demonstrira „Boli me zub!“ . Zamoli učenike da naglas kažu što je upravo pomislio. („Boli me zub!“).
Pitat će na što ih podsjećaju „oblačići“ uz lica koje vide na slajdu. Ponovit će u kojem mediju možemo „čitati“ misli likova u oblačićima (U stripu.).
-Po čemu se razlikuju „oblačići“ u kojima je napisano što likovi razmišljaju (ono što ne izgovaraju naglas), od „oblačića“ u kojima čitamo tekst onoga što govore glasno?
Objašnjava aktivnost.
Rade u skupinama. Na prazan papirić skupine trebaju zapisati što u tom trenutku razmišlja svaki lik.
Svaka skupina pisat će misli jednoga lika, prema dogovoru s voditeljem.
Učenicima pokazati kadar u kojemu su svi likovi kako bi ga mogli promatrati tijekom rješavanja zadatka (slide 16) . Pritom im treba napomenuti da misli likova možemo bolje „pročitati” kada vidimo cijeli kadar zato što iz položaja tijela te njihovu rasporedu u prostoru, također možemo zaključiti o njihovim osjećajima i raspoloženju.
Nakon što skupine završe sa zadatkom glasnogovornik svake odglumit će (pročitati) što je skupina napisala.
Uvod u sljedeću aktivnost.
(PREZENTACIJA 1 – slide 17, 18)
Pitanja za slide 17:
‐ Tko Benu najviše nedostaje? Tko promatra dječaka koji iskače kroz prozor? Jesu li to stvarni ili nestvarni likovi? Što žele, iz kojega su svijeta došli? (Iz svijeta priča i legendi kojima pripadaju i selkiji.)
‐ Kada će se osloboditi svijet vila i drugih bića čarobnoga svijeta? Tko ih je zarobio i kako? (Mocha je sova koja ih je pretvorila u stijene, kamenje koje ne osjeća.)
‐ Zbog čega oni trebaju Saoirse? (Da otpjeva Pjesmu mora koja će ih osloboditi čarolije i vratiti im osjećaje.)
Voditelj potiče učenike da kratko ispričaju događaje koji prikazuju kadrovi.
Četvrta aktivnost
ZVUK: Znam, iako ne vidim!
Nakon što se kratko prisjete važnih događaja uz kadrove na slideu 19, voditelj će upitati učenike:
-Što će djevojčica učiniti u prizoru koji prikazuje zadnji kadar? (Skočit će u vodu, u tunel.)
-Pročitaj što Ben viče. Čuje li ga sestra pod vodom? Što se događa sa zvukom kada se širi vodom? Jeste li nekada ronili te čuli kakav je zvuk pod vodom? Opišite ga.
Zaključiti da film pripovijeda i zvukovima.
Voditelj iznosi tvrdnju.
-Vjerujem da ćete i bez gledanja, samo slušajući zvuk, jako dobro znati kad se u filmu prikazuje djevojčica pod vodom, a kada Ben i pas Cu koji su iznad vode.
Voditelj objašnjava zadatak.
–Slušat ćete samo zvuk iz prizora u kojem Saoirse iznenada skače u tunel s vodom. Kada primjetite da se zvuk promijenio, pljesnite dlanovima.
Učenici opisuju kako se zvuk promijenio, opisuju razliku između zvuka „iznad vode“ i zvuka „pod vodom“.
Voditelj će ponovno pustiti audio isječak 1, uz zadatak:
-Okrenite dlanove prema gore kada se radnja zbiva iznad vode, a prema dolje kad se zbiva pod vodom.
Peta aktivnost
ZVUK: Pogodi kadar!
(PRILOG 2C – ZVUK od 2 do 5, PRILOG 2D – kadrovi uz zvukove za skupine, PRILOG 2A – slajdovi od 20 do 23 )
Aktivnost provesti u skupinima. Svaka skupina dobit će iste materijale – četiri različita kadra na papiru.
Voditelj će naizmjenično puštati zvukove.
Nakon što poslušaju primjer zvuka do kraja, učenici će dobiti kraće vrijeme za dogovor, a potom će na voditeljev znak podignuti uvis onaj kadar koji je ozvučen zvukom koji su čuli. Nakon što sve skupine podignu svoj kadar, voditelj na slajdu otkriva točno rješenje.
SLIKA 4_KADAR UZ ZVUK 2_PROMET
SLIKA 5_KADAR UZ ZVUK 3_KIŠA
SLIKA 6_KADAR UZ ZVUK 4_SOVE
SLIKA 7_KADAR UZ ZVUK 5_OVCE
PREZENTACIJA 1 – slide 20-23
(Upute za lakše snalaženje:
- slide 20 – audio isječak 2, slika 4;
- slide 21 – audio isječak 3, slika 5;
- slide 22 – audio isječak 4, slika 6;
- slide 23 – audio isječak 5, slika 7.)
Šesta aktivnost
BOJA: Otpjevaj ili šuti!
Uz pomoć prezentacije (slide 24) učenici će se prisjetiti trenutka u kojem dječak doznaje što se dogodilo davne noći kad je nestala njegova majka. Pronalazi odgovore prateći vlas kose Velikog Shanakija (a svaka njegova vlas priča jednu priču).
Na slideu 25 prepoznaju kadar koji je slika njegova zadnjeg sjećanja na majku.
- U tunelu, na svome putu, konačno doznaje što se dogodilo s majkom.
Voditelj pokazuje slide 26. Učenici trebaju uočiti da niz kadrova prikazuje što se majci dogodilo nakon što ju je Ben vidio zadnji puta.
Uz slide 27 voditelj objašnjava aktivnost.
Učenici će ustati i pozorno promatrati kadar za kadrom (slide 28).
Kada ugledaju kadar koji prikazuje likove ili mjesto koji ne pripadaju stvarnom svijetu, okrenut će se oko sebe i otpjevati melodijsku frazu iz filma (nekoliko početnih tonova Pjesme mora otpjevati s „na, na, na…“). Ako kadar koji voditelj pokaže pripada stvarnom svijetu i stvarnim likovima, stavit će ruku preko usta i biti u potpunoj tišini.
(PREZENTACIJA 1 – slide 24-28)
Prije početka aktivnosti voditelj će demonstrirati melodijsku frazu koju će učenici ponoviti kako bi se prisjetili melodije.
Nakon što pogledaju sve kadrove i uz njih izvedu aktivnost, uslijedit će kraći razgovor o ulozi boje u filmu.
Pitanjima, potičući učenike na razgovor o onome što prikazuju kadrovi na slideu 28, voditelj ih vodi do zaključka - sve što je povezano sa svijetom priča i legendi, fantastičnim svijetom, prikazano je nijansama plave boje. Majka je selkie te su plavi i svi kadrovi u kojima se ona pojavljuje. Svijet „zbilje“ prikazan je drugim bojama. Promatranje kadrova i analiza boje u kadrovima.
-Kako znate da su dječakove noge ranjene? (Crveni plikovi.)
-Usporedi boju Benovog lica u 2.kadru, s bojom lica njegove sestre? Što uočavaš? Zašto mu je lice rumenije? Što Ben osjeća prema sestri u ovom kadru?
-Kakvim je bojama prikazana sova vještica? (Tonovima smeđe, bojama jeseni.)
-Kakvo je godišnje doba jesen? Što se u jesen zbiva u prirodi? Možeš li to povezati s onime što sova želi učiniti svima oko sebe?
-Pripovijeda li film i bojom? (Da.)
(PREZENTACIJA 1 – slide 29, 30)
Sedma aktivnost
FILMSKA PRIČA: Raspleti zapetljano!
(PRILOG 2A – slajdovi 31 – 36 )
Postupno, vođeni kadrovima filma kojima je ispričan rasplet priče, učenici će uočavati kako su se pojedini dijelovi priče „raspetljali“, tj. kako su u konačnici završili. Naglasak je na emocionalnim stanjima likova te promjenama koje su doživjeli.
Na svakom slajdu su po dva kadra. Na svakom prvom kadru je lik iz filma uz koji je rečenica koja sažima što je s likom bilo prije raspleta. Svaki drugi kadar na slajdu prikazuje što se dogodilo s tim likom nakon raspleta, tj. što se promijenilo nakon što je djevojčica - selkie uspjela zapjevati Pjesmu mora.
(PREZENTACIJA 1 – slide 31, 32)
Uz prikazane kadrove, na isti način kao što je to učinjeno u prethodnim kadrovima, učenici trebaju usmeno dopuniti nepotpune rečenice i njima saopćiti ishod događaja. (PREZENTACIJA 1 – slide 33-36)
Vođeni pitanjima voditelja, učenici će osvijestiti emocionalne promjene kroz koje su prošli glavni likovi tijekom svoga putovanja fantastičnim svijetom likova i bića iz legendi, a u nastojanju da djevojčica otpjeva pjesmu te tako skine zlu čaroliju i oslobodi sva bića.
(PREZENTACIJA 1 – slide 37- 41)
Voditelj pitanjima potiče na promišljanje:
‐ Jesu li se životi likova promijenili nabolje nakon što su im se vratili osjećaji?
‐ Što iz toga možeš zaključiti?
NAKON PROJEKCIJE
UOPĆAVANJE
- Ponoviti filmska izražajna sredstva koja su istraživali tijekom radionice.
- Čime te animirani film Pjesma mora najviše osvojio?
- Učenicima su ponuđeni odgovori koji ih upućuju na filmska izražajna sredstva.
- slikom i animacijom – prikazom likova i mjesta događaja
- bojama
- zvukovima i glazbom
- Učenici koji žele, objasnit će svoj izbor.
(PREZENTACIJA 1 – slide 42)
STVARALAČKI OBLICI RADA
Cilj aktivnosti je provjeriti razumijevanje uloge boje kao filmskog izražajnog sredstva te kroz stvaralačku aktivnost primijeniti dio znanja naučenih na radionici.
Učenici će olovkom na praznom papiru nacrtati jednostavan crtež dječjeg lica te bojom istaknuti naznačeno u rečenici: “Lice djeteta zažarilo se od sreće!”. (Rečenica se nalazi na slideu 43 i djeca je mogu i ne moraju napisati na papirić.)
Iznose neke primjere rečenica koje se u animiranim filmovima mogu izraziti bojom.
(PREZENTACIJA 1 – slide 43)
Nakon odgledanog filma i ranije provedenih aktivnosti, preporuka je provesti još nekoliko aktivnosti u razredu.
Aktivnost: Ispričaj Benovu priču
‐ Redoslijed događaja u filmu; Jezično izražavanje – pisanje priče prema nizu slika; Pisanje o vlastitom doživljaju; Ilustriranje događaja;
Cilj aktivnosti je ponoviti što je prizor, a što kadar te utvrditi da svaki prizor ima redoslijed događaja koji je važan u razumijevanju filmske priče. Učenicima približiti jedno od zanimanja u filmu, a to je montažer. Objasniti pojam montaže koja je važan i kreativan proces u nastajanju filma. U drugom dijelu aktivnosti korelirati područje jezičnoga izražavanja i filmske kulture – ispričati priču (napisati poštujući pravopisnu normu) prema nizu kadrova koji su prethodno složili u pravilnom redoslijedu, pisati o vlastitom doživljaju te ilustrirati napisano.
Učenici promatraju kadar – zadnji Benov pogled na majku prije njezina nestanka (ustrašena majka na vratima njegove sobe koju promatra kroz poluspuštene kapke.)
PREZENTACIJA 2
(PREZENTACIJA 2 – slide 2)
- Što joj se dogodilo nakon što ju je zadnji puta vidio uplakanu i tužnu na vratima svoje sobe?
–Gdje dječak doznaje nastavak priče iz prošlosti? Kada?
Razgovarati o kadrovima iz jednog prizora iz filma.
(PREZENTACIJA 2 – slide 3)
Pitati učenike znaju li gdje se zbiva radnja koju prikazuju kadrovi. Prisjetiti se tog prizora promatrajući kadrove.
- Koga Ben susreće u 1.kadru? (Velikog Shanakija, čuvara priča fantastičnog svijeta.)
- Što možete reći o njemu – gdje čuva sve te priče, je li strašan, zbog čega je smiješan, što jedino pamti i zašto je zaboravan? (Priče čuva u vlasima duge sijede kose, zaboravljiv je jer mora zapamtiti sve te priče, ne može zapamtiti ni dječakovo ime jer brzo zaboravlja sve nove informacije).
- Kako Shanakee pomaže dječaku? (Daje mu jednu svoju vlas koju treba pratiti da bi našao sestru koju je ulovila vještica sova.)
-Koga je dječak ugledao u čarobnom tunelu, u 3. kadru? Kako mu se majka pokazala? Što je doznao – do koje ga je priče dovela vlas koju mu je Shanakee dao? (Doznao je o svojoj prošlosti, i to onaj dio koji nije znao – što se majci dogodilo one noći kad je nestala i zašto ga je morala napustiti.)
Gledanje video isječka kako bi se prisjetili događaja. Nakon gledanja potaknuti razgovor o Benovim osjećajima.
– Kako se osjećao nakon što je majka nestala? Kakav je bio prema mlađoj sestrici? Kako se osjeća sada nakon što doznaje istinu iz svoje prošlosti? Koji osjećaji su ga obuzeli sada, a koje je pokazivao prije? Jesu li mu ljutnja i bijes pomogli da se oslobodi tuge? …
VIDEO ISJEČAK 4
ZADATAK 1: Učenici su podijeljeni u skupine. Svaka skupina dobit će radni list na kojem je sedam kadrova koji nisu složeni pravilnim redoslijedom događaja. Kadrovi prikazuju nastavak događaja iz dječakove prošlosti – kamo je i zašto otišla njegova majka nakon što ju je zadnji puta video uplakanu na vratima sobe.
U zadanom vremenu skupine trebaju izrezati kadrove i ponovno ih zalijepiti na predviđeno mjesto, ali pravilnim redoslijedom događaja.
RADNI LIST 5 – 1., 2. str.
Nakon što slože kadrove, prije lijepljenja, provjeriti točan redoslijed, uz razgovor.
PREZENTACIJA 2 – slide 4
- Što ste radili u ovom zadatku? (Slagali prizor od kadrova.)
- Što je po zanimanju osoba koja snimljene kadrove povezuje u cjelinu i slaže ih slično kako ste i vi slagali? (Montažer.)
Objasniti da je montažer zanimanje na filmu ‐ osoba koja od prethodno snimljenih dijelova, slaže film u cjelinu. Danas se montira pomoću računala, a nekada su se rezali komadići s filmske vrpce i lijepili jedan do drugoga.
ZADATAK 2: Učenici u skupinama, na praznim crtama na radnom listu, zapisuju priču prema nizu kadrova.
RADNI LIST 5 – 2. str.
ZADATAK 3: Učenici su i dalje u istim skupinama. Svaki učenik svojoj skupini ukratko ispriča događaj iz svoga života.
RADNI LIST 5 – 1., 2. str.
Skupine biraju najzanimljiviju priču te međusobno surađujući rješavaju zadane zadatke.
Aktivnost: RAKURSI -‐ Otkuda me gledaš?
Promatranje kadra i razgovor.
- U kojem smjeru Ben gleda? (Prema gore.)
- Možete li se sjetiti u koga ili u što gleda?
PREZENTACIJA 2 – slide 5
Pokazati drugi kadar na slideu, nakon što učenici odgovore na prethodno pitanje.
‐ Čija je kuća koju promatra odozdo? (Vještice sove Mache.)
‐ Koga je zarobila vještica sova? Što želi? (Zarobila je Saoirse, a dječak je želi spasiti. Sova želi svima oduzeti osjećaje kako ne bi patili. )
Učenike uputiti da uoče kako gledatelji vide kuću, onako kako je Ben vidi gledajući odozdo.
‐ Kakav dojam ostavlja kuća sove vještice prikazana odozdo? (Zastrašujuća je.)
‐ Zašto je tako prikazana? Kako se Ben osjeća dok se sprema ući u kuću? (Strah ga je.) Objasniti da je kuća prikazana iz žablje perspektive jer je kamera snima odozdo. Naglašava kako je dječak malen naspram zadatka koji treba obaviti, a kako je kuća strašna.
Promatranje kadra i razgovor.
PREZENTACIJA 2 – slide 6
-Gdje bi kamera bila postavljena da kroz njezin objektiv vidimo ovako kako
je prikazano u ovome kadru? (Visoko gore, iznad sobe u kojoj spavaju.)
Pitati učenike kako bi se zvao ovako snimljen kadar, ako se prethodni, sniman odozdo, naziva žablja perspektiva.
- Koja životinja može promatrati visoko iz zraka, prema dolje? (Ptica.)
Objasniti i pojam ptičje perspektive – pogled odozgo prema dolje, kao kada ptica promatra s visina. Potaknuti ih da zamisle kameru u ruci te pokažu u kojem bi položaju bila kamera i gdje bi stajali kada bi željeli snimiti stolicu iz ptičje perspektive.
Igra: Učenicima prikazivati nekoliko kadrova jedan za drugim. Trebaju čučnuti ako u kadru uoče žablju i stati na prste ako u kadru uoče ptičju perspektivu.
PREZENTACIJA 2 – slide 7
Aktivnost: Pripada/ne pripada filmu
PREZENTACIJA 2 – slide 8
Igru provesti u skupinama. Svaka skupina treba dobiti karticu na kojoj piše DA i karticu na kojoj piše NE (kartice zalijepiti na duži štap).
Naizmjenično govoriti tvrdnje koje se odnose na film. Tvrdnje se mogu odnositi na filmska izražajna sredstva, ali i na filmsku priču, osobine likova te poruku filma.
Učiteljica/učitelj iznosi tvrdnju (usmeno ili prikazujući pomoću projektora u ppt‐u). Nakon svake iznesene tvrdnje, prema dogovoru dati kratko vrijeme za dogovor, a na dogovoreni znak učenici podižu kartice – DA za istinitu i NE za tvrdnju koja nije istinita. Za svaki točan odgovor skupine će dobiti po jedan bod. Pobjedit će skupina koja osvoji najviše bodova.
Zabranjeno je neovlašteno kopiranje ili distribuiranje dijelova ili cijelog projekta. Projekt podliježe pravima Zakona o autorskim pravima.
Vlasnik autorskih prava je udruga Djeca susreću umjetnost.
Copyright © 2018 Sedmi kontinent
Powered by Protagonist