Esej o filmu
Animirani film Pjesma mora otvara se citatom iz pjesme Ukradeno dijete (The Stolen Child) velikog irskog pjesnika Williama Butlera Yeatsa: „Dođi, ljudsko dijete,/prema vodama i divljini,/ruku pod ruku s vilom,/jer je u svijetu više tuge nego li možeš pojmiti.“ Stihovi jasno nagovještavaju temu i motive filma, kao i njegovu usidrenost u vilinski svijet koji opisuje pjesma. Slavni je irski nobelovac bio zaokupljen svijetom folklora i mita svoje domovine što njegovu poetiku čini bliskom onoj autora filma Tomma Moorea.
Kao i Yeats autor filma inspiraciju nalazi u svijetu keltskih predaja, mitova i legendi, preciznije u svijetu koji postoji paralelno s onim ljudi – u vilinskom svijetu. Što se događa kada se ova dva naizgled nespojiva svijeta isprepletu otkriva nam Pjesma mora. Priča je to o dječaku koji je izgubio majku, a sada se suočava i s mogućnošću da izgubi i svoju malu sestricu. Ben je znatiželjan i zaigran, no misteriozni nestanak njegove majke netom nakon što je na svijet donijela malu Saoirse duboko ga je pogodio i dječak se zapravo nije u stanju s njim nositi jer nema pravi oslonac s obzirom na to da se njegov otac Conor povukao u sebe i zatvorio u svoj unutarnji svijet. Nesposoban nositi se s gubitkom Ben se uporno otresa na svoju sestricu na neki je način podsvjesno kriveći za gubitak majke. No, kada se Saoirse razboli, a onda i nestane njen brat će konačno shvatiti kako je ona sve što ima i krenuti u junački hrabru potragu. Najvažniji rezultat njegove pustolovine bit će otkrivenje kako ako pokaže osjećaje i emocionalno se izloži neće nužno biti povrijeđen.
Tomm Moore, redatelj i autor scenarija Pjesme mora, ovu priču o gubitku i načinima njegovog nadvladavanja smješta u živopisan svijet vila i ostalih maštovitih stvorenja iz keltske mitologije. Njihov svijet zamišljen je ovdje kao neka vrsta zrcalnog odraza onog ljudskog što se jasno vidi iz činjenice kako je lik bake likovno i psihički istovjetan onome mitske sove zvane Macha, a lik oca jednak onome legendarnog junaka iz predaje MacLeara. Tome je tako jer je bajkoviti svijet
predaja i priča vrsta utočišta u koje su ljudi smještali traumatska iskustva kako bi ih kroz njihovo oblikovanje u domeni čudesnog uspješno prevladali. Vilinski svijet kroz koji Ben putuje tijekom svoje potrage za sestrom nije ništa do li utjelovljenje njegovih trauma i strahova s kojima se treba uočiti kako bi pobijedio tugu iz prošlosti i bio sposoban za sreću što je nudi budućnost.
U Pjesmi mora taj je svijet izuzetno upečatljivo osmišljen pa je klasična crtežna animacija kreativno kombinirana s onom kompjuterskom kako bi se postigao magičan efekt čarobnog svijeta kroz kojeg se kreću naši junaci. Veliki doprinos daje i filmska glazba koja sugestivno dočarava atmosferu magije i čuda iz keltskih legendi. Film nas svojim čudesnim klasičnim crtežnim animacijama koje su kombinirane s kompjuterskim, evokativnom filmskom glazbom i jedinstvenim bojama vodi na putovanje kroz svijet u kojem se vidljivo i nevidljivo susreću, pretapaju i zrcale kako bi junaku koji se otisnuo u pustolovinu pokazali kako u njemu ima itekako dovoljno snage da se suoči s Yeatsovim patnjama ljudskog svijeta i iz tog iskustva izađe snažniji i bogatiji vrlinama i čovječnošću.
Višnja Vukašinović
