AKTIVNOSTI NAKON PROJEKCIJE FILMA

Aktivnosti nakon projekcije filma​

Slijedi prijedlog aktivnosti te radionica koje učitelji/ce mogu (u različitim kombinacijama ili u kakvom drugom obliku) izvesti sa svojim učenicima na redovnoj nastavi na satu hrvatskoga jezika, satu likovne i glazbene kulture i satu razrednika, u danima nakon što su sa svojim učenicima posjetili kino i sudjelovali na vođenoj analizi uz projekciju filmova.

Učitelji/ce također mogu organizirati integrirani dan i predloženim aktivnostima realizirati odgojno-obrazovna očekivanja međupredmetnih tema koje su planirali u Godišnjem izvedbenom kurikulumu.

Slijedi prikaz artikulacije nastavnoga sata:

Učitelj/ica najavljuje gledanje kratkog filma. Učenicima treba reći da im neće otkriti koji film gledaju, ali će pozvati one kojima film bude poznat, da podignu ruke nakon što film završi.

PRILOG 8 – Prezentacija Povijest filma nakon projekcije, 2. slide, link: https://www.youtube.com/watch?v=19LQx_wbGTw

Učenici će prepoznati da je film snimljen prema Polivenom poljevaču koji su gledali u kinu.

Učenici uočavaju razlike između ovoga filma i originalnog Poljevača.

Pitati učenike bi li im ovakav film bio jednako zanimljiv da nisu prethodno upoznali značajan film iz filmske povijesti Poliveni poljevač te naučili o počecima filma.

– Danas svatko tko ima samo mobitel može snimiti neki film, može se izražavati u različitim medijima.

SLOBODNO IZNOŠENJE DOŽIVLJAJA

  1. Jedni drugima, unutar svojih skupina, trebaju iznijeti dojmove o filmskom programu – je li im bilo zabavno, korisno, što im je bilo jako zabavno, a što manje zanimljivo, jesu li naučili nešto o filmskoj umjetnosti i filmu što prethodno nisu znali, je li njihovo zanimanje za film sada veće ili nije, jesu li samostalno istraživali o povijesti filma i što su istražili.
  2. Nakon razgovora snimačem zvuka snimaju svoje izjave – intervjuiraju jedni druge o dojmovi nakon sudjelovanja u programu. Učenik koji snima je novinar, a učenik koji iznosi svoje dojmove je njegov gost.

ISTRAŽIVAČKA RASPRAVA

Kako koriste svoje mobitele i tehnologiju?

  1. a) istražuju mogućnosti tehnologije za stvaranje novih sadržaja – koriste li mogućnost da se izraze u nekom mediju
  2. b) za dolaženje do nekih informacija (navesti neke primjere učenicima)
  3. c) pasivno konzumiraju tehnologiju – pronalaze sadržaje koje je netko drugi osmislio i uz mobitele ili računala sjede i gledaju te sadržaje
  4. d) za komunikaciju – društvene mreže, viber, whatsapp, e-mail…

Procijeniti i grafički prikazati za što najčešće koristim/o mobitel, tablet i računalo.

Na listiću (PRILOG 9 – Radni list krugovi) je krug koji trebaju podijeliti u dva dijela. Jedan dio predstavlja koliko vremena koriste tehnologiju pasivno (igrice, gledanje videa), a drugi dio odnosit će se na aktivno i stvaralačko korištenje (fotografiranje i obrada slika, traženje informacija, snimanje, i sl.). Svaki dio mogu obojiti različitom bojom te napisati legendu pokraj.

Uspoređuju dovršene grafičke prikaze. Zaključuju za što najčešće koriste tehnologiju, a za što najrjeđe. Ukoliko stvaraju nove sadržaje, što konkretno najčešće stvaraju? Fotografiraju, koriste li snimač zvuka i kameru, obrađuju li u nekoj aplikaciji svoje uratke, što čine s tim sadržajima, i sl.

Animirani filmovi

Učenicima pokazati listu od 5 najboljih animiranih filmova prema ocjenama na jednom internetskom portalu. Objasniti da neki portali koji pišu o filmu i bave se filmskim temama, nude mogućnost ocjenjivanja filmova, i to svima koji žele ocijeniti film nakon što ga pogledaju. Visoka ocjena filma nerijetko  privuče mnoge da ga pogledaju. Lista najboljih filmova slaže se, dakle, prema ocjenama gledatelja. Na ovome je portalu 10 najveća moguća ocjena, a 1 najmanja.

LINK: https://mojtv.hr/film/zanr/animirani-filmovi

Kratko komentirati listu (PRILOG 8 – Prezentacija Povijest filma nakon projekcije), 3. i 4. slide i pitati ih jesu li gledali neke navedene i koje. Potaknuti ih da komentiraju izbor od 5 najboljih animiranih filmova –  slažu li se s odabirom ili ne (za filmove koje su gledali). Pokazati im da je svaki film kratko predstavljen – uz svaki naslov nalazi se siže filma i reklama – kratki video). Pogledati reklamu i siže filma koji odabere većina (glasovanjem).

Uočiti pojam „filmski žanrovi“ na predloženoj stranici/slici na slajdu ppt-a.

Potaknuti učenike da objasne što određuje komediju, dramu, ZF film (SF), akcijski film, horor i kriminalistički film.

Razgovarati o tome što bi određivalo „obiteljski film“. Zaključiti da naziv filma određuje ciljanu publiku, potaknuti ih da „svojim riječima“ izraze koje su najčešće teme obiteljskih filmova, da se prisjete i navedu nekoliko tema ili naslova onih koje su gledali.

Naglasiti učenicima da se danas mnogi žanrovi isprepleću te da se neki filmovi ne mogu jasno žanrovski odrediti.

Igra: Za igru su potrebne kartice na kojima su navedeni žanrovi (PRILOG 10 – Radni list žanrovi) Učenik/učenica izvlači karticu na kojoj je naveden jedan filmski žanr. Ostali učenici, na dogovoreni znak učitelja/učiteljice, pokretima tijela i mimikom lica izražavaju ono na što ih taj žanr asocira. Mogu pokazati reakciju gledatelja ili pantomimom sugerirati nešto karakteristično za taj žanr.

UOPĆAVANJE

Jesu li prije sudjelovanja u filmskom programu razmišljali o mogućnostima koje imaju zato što žive u vrijeme ubrzanog razvoja medijske tehnologije, na isti način kako o tome razmišljaju sada. Hoće li nove spoznaje utjecati na njihovo korištenje tehnologije i na koji način. Što će promijeniti? Koje će mogućnosti koristiti više? Koja ljudska osobina dovodi do novih dostignuća ? (Znatiželja, djelovanje).

STVARALAČKI OBLICI RADA

Pitati učenike što je prvi puta viđeno u filmu Poliveni poljevač. Trebaju se prisjetiti da je i njemu viđen prvi filmski geg. Ponoviti da je riječ o kratkom igranom filmu.

Učenicima potom prikazati video isječak. (PRILOG 11  – VIDEO isječak Koyaa geg).

Prije prikazivanja reći da će u isječku vidjeti nekoliko scene u kojima glavni lik izvodi gegove.

– Pozorno pratite, uočite i zapamte najsmješniji geg.

Nakon gledanja komentirati da je riječ o animiranom filmu te da se gegovi mogu vidjeti i u tom filmskom rodu. Govore o gegu koji im je bio smiješan, prepričavaju ga.

Zadatak: Učenici rade u paru i dogovaraju se koji će geg uvježbati, a potom i izvesti pred svima. Jedan učenik oponaša geg, a drugi ga prati tjelo zvukovima. Nakon nekoliko minuta uvježbavanja parovi izvode gegove. Potom mogu zamijeniti uloge te izvoditi isti ili drugi geg.

Radionica.
 Pogledati kratki film učenika jedne škole snimljen po uzoru na crno-bijelu nijemu komediju (Ch.Chaplin)

Razgovarati o tome što su sve učenici trebali učiniti, što pripremiti, što osmisliti te uvježbati, da bi snimili taj film.

Pred učenike postaviti problemsko pitanje: Koliko je za stvaranje filma važan timski rad te kojih su sve zanimanja ljudi koji sudjeluju u nastajanju filma?

Učenici će sudjelovanjem u radionici otkrivati odgovore na problemsko pitanje.

1. sat – HJ (jezično izražavanje i stvaranje):

Organizirati natječaj – učenici trebaju smisliti kratku priču po uzoru na crno-bijelu komediju  (kratki „vic”,  skeč/geg) i napisati je.

2. sat – HJ (dramske improvizacije/aktivnosti) – rad u skupinama/parovima – uvježbavanje gegova iz prethodnih kratkih scenarija (priča), izvođenje, odabir (glasovanjem) najuspješnijih izvođača i najzanimljivijih gegova.

3. sat – HJ ili SRZ: Izrada Scenarija/knjige snimanja – odabrani skeč s prethodnoga sata (nakon provođenja natječaja) razraditi ga poput redatelja filma. Odabrati ključne prizore/kadrirati film u obliku stripa ili opisati svaki kadar (mjesto snimanja, likovi u kadru, događaj) .

4. i 5. sat: radionica – zanimanja u filmskoj industriji

U ovoj radionici učenici će upoznati ključna zanimanja u filmu. Poput filmskih djelatnika, pripremit će sve što je potrebno za snimanje kratkog filma po uzoru na crno-bijelu nijemu komediju, na temelju scenarija koji su prethodno osmislili prema najzanimljivoj kratkoj priči (skeču).

Rad u skupinama.

  svaka skupina – jedno zanimanje

  na listiću/kartici napisane upute za rad,  svaku skupinu, po koracima

 

KOSTIMOGRAFI, ŠMINKERI – osmišljavaju i izrađuju kostime/odjeću – odražava karakter lika (različiti materijali)

SCENOGRAFI – osmišljavaju, uređuju i pripremaju prostor za snimanje  (rekviziti)

TIM ZA ZVUKOVE I GLAZBU – osmisliti/skladati/odabrati zvukove, glazbu, šumove koji prate događaje u sceni.

služe se instrumentima (udaraljke, zvečke…), glasom, tjelozvukovima, raspoloživim predmetima

GLUMCI – proučiti karakter likova i uvježbati interpretaciju mimikom, gestama, pokretima

REDATELJ – koordinira

Nakon što svaka skupina završi svoj zadatak, organizirati zajedničko izvođenje (probu) te tijekom izvođenja razgovarati o tome kako bi se ove scene snimale kamerom. Zaključiti da se filmske scene ne moraju snimati u redoslijedu kakav je u filmu – može se najprije snimati zadnja scena i sl. jer se u postupku montaže scene spajaju po redu. Također napomenuti da se scene snimaju i više puta, ukoliko redatelj nije zadovoljan glumcima ili načinom na koji je snimatelj snimio.

Radeći na ovaj način učenici će iskustveno proći mnoge situacije, neke će trebati samostalno rješavati te zajednički tražiti rješenja. Ovakav način rada zainteresirat će ih za filmsku umjetnost i kulturu, a aktivnim sudjelovanjem spoznat će većinu onoga što prethodi nastanku filma.

Komunikacija skupina tijekom pripreme izvedbe – primjer timskog rada

Zabranjeno je neovlašteno kopiranje ili distribuiranje dijelova ili cijelog projekta. Projekt podliježe pravima Zakona o autorskim pravima.
Vlasnik autorskih prava je udruga Djeca susreću umjetnost.

Copyright © 2020 Sedmi kontinent

Powered by Protagonist

Koristimo kolačiće (cookies) kako bismo poboljšali funkcionalnost stranice i omogućili vam bolje korisničko iskustvo