AKTIVNOSTI PRIJE PROJEKCIJE FILMA

povijest filma za 3. i 4. razred

Aktivnostima prije projekcije učenike ćemo pripremiti za bolje razumijevanje prvih kratkih filmova koje će upoznati u okviru programa. U motivacijskom dijelu naglasak je na kritičkom pretraživanju informacija o filmovima te promišljanju o filmu kao umjetničkom području. Istraživačkim pristupom te problemskom nastavom  ponovit će i neka osnovna obilježja filma i filmske pojmove. Igrolikim aktivnostima ponovit će filmske rodove, razgovarati o filmskim žanrovima, uočavati značajke nijeme crno-bijele komedije, specifičnosti glume u nijemim filmovima te upoznati geg kao duhovitu improvizaciju, dosjetku, tj. efektan obrat u radnji filma (karakterističan za crno-bijele nijeme komedije).

MOTIVACIJA

Uvodni razgovor: Informacija o filmu

a) Potaknuti učenike na razgovor o filmu. Pitati učenike kakve filmove vole gledati, odlaze li često u kino ili filmove radije gledaju kod kuće – gledaju li češće filmove na televiziji ili putem interneta (na laptopu, mobitelu, računalu…). Učenici trebaju obrazložiti zašto filmove radije gledaju u kinu (oni koji navedu da radije gledaju u kinu), a zašto kod kuće (oni koji navedu da ih radije gledaju kod kuće).

Razgovarati o atmosferi u kinu  – film se prikazuje na velikom filmskom platnu, projekcija filma događa se u zamračenoj dvorani, zvuk je glasan, film gledamo bez prekida, mogućnost gledanja 3D i 4D filmova koji omogućuju drugačiji doživljaj filma i novo filmsko iskustvo (učenike potaknuti da pripovijedaju o eventualnim iskustvima i izraze svoj doživljaj).

b) Pitati učenike kako odlučuju koji će film gledati u kinu. Kako dolaze do informacija o konkretnom filmu te kako općenito dolaze do aktualnih filmskih naslova? (Reklama, preporuka prijatelja, roditelja i sl.). Pitati ih jesu li nekada istraživali više o nekom filmu prije odlaska u kino te znaju li gdje i na koji način mogu doći do informacija o filmovima koji ih zanimaju.

Razgovarati o pojmu FILMSKOG OSVRTA / FILMSKE KRITIKE (PRILOG 1 – Tekst o filmskom osvrtu/kritici). Učenicima pročitati tekst iz priloga ili im zadati da ga pročitaju u skupinama. Zajedničkim radom, razgovorom o onome što su doznali iz teksta, učenici će zabilježiti vrijedne i zanimljive informacije do kojih su došli čitanjem pripremljenog teksta. Ukoliko žele, mogu izraditi mentalnu mapu, tj grafički prikazati važne informacije.

Učitelj/učiteljica može:

      uputiti učenike da samostalno istraže stranicu https://www.medijskapismenost.hr/preporuke/ na kojoj se nalaze preporuke filmova za djecu te korisni sadržaji o filmovima, i općenito o medijima.

 

   predstaviti mrežnu stranicu s filmskim naslovima koji se nalaze u programu za školske projekcije: https://www.blitz-cinestar.hr/preporuka-filmova-za-skolske-projekcije  te mrežnu stranicu za Komisije knjižnične usluge za djecu i mladež HKD s preporukama animiranih filmova: https://issuu.com/hkddjecaimladi

Prva aktivnost

Samoprocjena

Učenici rješavaju kartice za samoprocjenu (PRILOG 2 – Kartice za samoprocjenu) kako bi učitelj/ica dobio/la povratne informacije o tome na koji način te s koliko interesa učenici promišljaju o filmovima, jesu li u motivacijskom razgovoru/aktivnosti doznali nešto novo i korisno, treba li ih dodatno motivirati za daljnje istraživanje o filmu, i sl. Dobivene informacije bit će smjernica za daljnji rad te odabir strategija poučavanja i njihovo unapređenje.

Pitanja „Želim znati kako je nastao film.“ i „Zanima me kako su izgledali prvi filmovi.“ usmjerit će njihovo zanimanje na konkretnu temu filmskoga programa te ih eventualno potaknuti da prije odlaska na projekciju samostalno istražuju o prvim filmovima (povijesti filma).

Uputa za rješavanje listića za samoprocjenu:

  1. Pročitati tvrdnju na kartici.
  2. Obojiti onoliko kvadratića u stupcu, koliko se slažu s navedenom tvrdnjom.
  3. Odgovarati onako kako uistinu misle – jedino je iskren odgovor, dobar odgovor.

Nakon rješavanja usporedit će grafičke prikaze (broj obojenih stupaca uz tvrdnje) unutar svojih skupina, ukoliko žele obrazložiti jedni drugima svoje odgovore te provesti kraću diskusiju o svojim interesima i očekivanjima.

Učitelj/ica će potom zadati još jedan zadatak za skupine.

Zadatak za skupine: Analizirati rezultate vezane za zadnje dvije tvrdnje (istaknute u drugoj boji na karticama u prilogu): „Želim znati kako je nastao film.“ i „Zanima me kako su izgledali prvi filmovi.“. Skupina treba procijeniti koliki je njihov zajednički interes za nastavak istraživanja o filmu. Skupinama treba prepustiti na koji će način utvrditi interes i motivaciju. Pritom treba imati u vidu da će u diskusiji koju budu vodili, oni više motivirani, motivirati ostale. Glasnogovornici skupina, svaki za svoju skupinu, izložit će kakav je stav skupine u odnosu na dvije spomenute tvrdnje. Treba im napomenuti da se prethodno dogovore na koji će način prezentirati rezultate, npr. vrlo zainteresirani, dovoljno zainteresirani, malo zainteresirani, nezainteresirani, i sl, uz kraće obrazloženje i izvještavanje o tijeku diskusije. Učenici mogu zbrojiti obojene kvadratiće za svaku tvrdnju te usporediti s neobojenim i tako doći do rezultata.

Druga aktivnost

Od grafičkog prikaza do mentalne mape

Uz video isječke iz različitih filmova (PRILOG 3 – Primjeri filmskih rodova)  i radni list (PRILOG 4 – Vrste filmskih rodova), ponoviti o filmskim rodovima.

Učenicima naizmjenično prikazivati isječke iz filmova (PRILOG 3 – Primjeri filmskih rodova – video isječci). Nakon svakog isječka započeti razgovor te nizom vođenih pitanja utvrditi je li im poznat film iz kojega je isječak, znaju li njegov naslov, uočavati kojem filmskom rodu pripada (animirani, igrani, dokumentarni) i po čemu su to zaključili. Navoditi osnovne značajke filmskih rodova, uočavati razlike između različitih filmskih rodova (primjerice odsustvo glume u dokumentarnom filmu za razliku od uloga koje glume glumci u igranim filmovima), prisjetiti se na koje vrste dijelimo animirani film, navoditi i neke druge njima poznate naslove koji pripadaju tom filmskom rodu, itd.

Učenici će tijekom razgovora dopunjavati započeti grafički prikaz u nastavnom listiću PRILOG 4 – Vrste filmskih rodova. Poželjno je poticati na govorenje one učenike koji znaju više o pojedinim filmskim rodovima ili naslovima filmova iz kojih su izdvojeni isječci, kako bi tijekom razgovora učili jedni od drugih. Uputiti ih da svoje grafičke prikaze mogu obogaćivati vlastitim asocijacijama (prikazati što znaju, crtežom ili tekstom) i kreirati sadržaj prema vlastitome nahođenju. Na taj će način od grafičkog prikaza sa zadanim elementima u konačnici dobiti vlastitu mentalnu mapu.

treća aktivnost

Pokazati učenicima fotografiju (kadar iz filma – Charlie Chaplin) PRILOG 5 – Prezentacija Povijest filma prije projekcije, 2. slide

Reći da je riječ o kadru iz jednoga filma. Potaknuti ih da zaključe je li riječ o novijem filmu (uočiti da je kadar iz crno-bijelog filma), pitati ih je li im poznat glumac/lik koji je u kadru, znaju li nešto o Charlie Chaplinu te jesu li gledali neki njegov film.

Dati im određeno vrijeme promatranja kadar kako bi uočili te kratko zabilježili što više detalja i izdvojili pojedinosti njegova vanjskog izgleda. Razgovarati je li lik dobar ili loš te na temelju čega su došli do pretpostavki o njegovu karakteru.

Potaknuti ih da pogađaju u kakvoj se situaciji lik nalazi (prema kadru), što mu se dogodilo, zašto je zaspao u kadi te što je prethodilo tome, i sl.

Prikazati novi kadar na kojemu je također Charlie Chaplin te obavezno naglasiti da je opet riječ o kadru iz jednog filma. PRILOG 5 – Prezentacija Povijest filma prije projekcije, 3. slide

Pitati ih tko je u kadru i nakon što zaključe da je u kadru ponovno isti lik, Charlie Chaplin, potaknuti ih da usporede Chaplina s prethodnoga slajda s Chaplinom kojega upravo gledaju.

Učitelj/ica  treba odglumiti zbunjenost te zatražiti od učenika da mu/joj objasni o čemu je riječ s obzirom da su na oba slajda kadrovi iz filma, ali da je na jednom „živi glumac“, a na drugom crtež. Učenici trebaju povezati prethodnu aktivnost u kojoj su ponavljali o filmskim rodovima i zaključiti da su oba kadra iz filma o Chaplinu, ali da je prvi iz igranoga filma, a drugi iz animiranoga filma.

Potaknuti razgovor:

– Koji kadar prikazuje živoga čovjeka, osobu, glumca koji glumi lik u filmu? (Na 1. slajdu je glumac/osoba, živi čovjek, a na drugome je crtež.).

Pitati ih po čemu zaključuju da je riječ o glumcu (čovjeku koji je u ulozi nekog lika), a da u drugom kadru nije, kad se ni jedan, a ni drugi ne kreću dok ih promatramo. (Jer je na oba kadra slika – na prvome je fotografija, a na drugom crtež istoga lika.).

Problemsko pitanje:

Kako bismo mogli „oživjeti“ ove slike? (Animacijom – postupak u kojemu niz slika u različitim fazama pokreta, „spajamo“ montažom te brzom izmjenom slika dobivamo privid pokreta.).

Zaključiti da bismo za animaciju („oživljavanje“) Chaplina trebali imati više slika u različitim fazama pokreta.

– Kako bismo dobili te slike za primjer s 1. slajda? Pomoću čega? (Fotoaparata.)

– Kako bismo dobili te slike za 2. primjer (crtež)? (Nacrtali bismo ga u različitim fazama pokreta.).

– Što bismo potom učinili s tim fotografijama/slikama? (Povezali ih, montirali te ubrzano izmjenjivali, jednu za drugom).

– Jesu li vam poznate neke aplikacije, računalni programi i sl. kojima se od slika u različitim fazama pokreta može jednim klikom dobiti neki filmić? 

Učenike potaknuti da iznose svoja iskustva ukoliko su imali priliku u nekoj aplikaciji animirati niz slika te dobiti privid kretanja. Učenici koji znaju mogu navesti programe ili aplikacije u kojima je to moguće.

Pitati učenike kojem bi filmskom rodu pripadao film koji bi na taj način dobili s primjerom kadra iz igranoga filma (s prvoga slajda),

– Bi li to bio igrani ili animirani film kada bismo povezali niz fotografija u različitim fazama i dobili pokret?

Budu li imali različito mišljenje, neko ih vrijeme ostaviti u neizvjesnosti te pustiti da sami raspravljaju. Nakon toga zamoliti nekoliko učenika/ca da obrazlože svoje odgovore (pozvati one koji su dali različite odgovore na postavljeno pitanje).

Ne dati učenicima povratnu informaciju što je točno, nego im pustiti kratki video isječak, ali prethodno postaviti zadatak:

– Pogledajte kratki video isječak te dignite ruku kada budete sigurni kojem filmskom rodu pripada.

PRILOG 5 – Prezentacija Povijest filma prije projekcije, 4. slide (VIDEO stop mot.)

Točan odgovor: animirani film (stop – animacija: animacija fotografije).

Pitati učenike čime snimamo pokret, ljude u pokretu te „živu“ sliku prenosimo na ekrane ili filmska platna. (Kamerom.)

– Što mislite, jesu li ljudi prije izumili kameru ili fotoaparat? Jesu li se prije fotografirali ili snimali? Objasnite.

Učenicima ispričati da su ljudi u prošlosti, oni znatiželjni koji su voljeli istraživati (a takvi su ljudi oduvijek mijenjali svijet, pa i danas), na različite načine pokušavali „oživjeti“ neživo, pokušavali zabilježiti „stvarnost“, ne samo slikom, crtežom i kasnije fotografijom, nego ih je zaokupljalo da zabilježe i pokret, da putem medija što realnije prikažu stvarnost. Istražujući, dolazili su do različitih zanimljivih izuma. Svi su ti izumi u ono vrijeme izgledali poput kakve čarolije i mnoge su opčinjavali i zabavljali.

Učitelj/ica će pokazati primjere nekih izuma do kojih se dolazilo u potrazi za zabavom, ali koje iz današnje perspektive doživljavamo vrijednim filmskim počecima, izumima koji su doprinijeli filmu kao jednom području umjetnosti. Riječ je o prvim pokušajima animacije, tj. „oživljavanja neživoga“- stvaranja iluzije pokreta.

PRILOG 5 – Prezentacija Povijest filma prije projekcije, 5.-8. slide.

Napomenuti učenicima da će o svemu tome znati puno više nakon sudjelovanja u zanimljivom filmskom programu koji ih uskoro očekuje.

ČETVRTA aktivnost

Istraživačka aktivnost

Učenici u parovima biraju jednu od dvije fotografije Chaplina koja su vidjela na ppt-u PRILOG 5 – Prezentacija Povijest filma prije projekcije, 2.-3. slide.

Istražuju u kojim bi položajima trebalo fotografirati ili nacrtati Chaplina kako bi dobili niz slika potrebnih za pokret, iz položaja u kojemu se nalazi u kadru. U prvom primjeru bit će to pokreti kojima će se lik dignuti iz kade/koji su prethodili njegovu ležanju u kadi, a u drugom primjeru oni koji slijede ili prethode položaju koji vide na slajdu prezentacije. Ukoliko postoji mogućnost korištenja fotoaparata, tableta ili mobitela, učenici mogu fotografirati jedni druge u tim fazama te načiniti niz fotografija koje bi trebale prethoditi onima iz primjera na 2. ili 3. slajdu ppt-a. Mogu simulirati te pokrete, izvoditi kretnje usporeno te se zaustavljati na onima koje bi eventualno zabilježili fotoaparatom ili nacrtali.

PETA aktivnost

Podsjetiti učenike na Charlie Chaplina, spomenutog u prethodnim aktivnostima. Potaknuti ih da zaključe kojem filmskom rodu pripadaju njegovi filmovi, napomenuti da je bio i redatelj i glumac. Zaključiti da je riječ o crno-bijelim filmovima, da su snimani prije zvučnog filma (nijemi filmovi – filmske scene pratila je tek glazba.). Dijalozi su bili između kadrova, ali napisani kao titlovi, nije se čuo dijalog, kao ni drugi zvukovi u filmu.

Pokazati učenicima nekoliko likova iz „starih“ filmova te ih pitati mogu li pretpostaviti koji su od njih bili pozitivni, a koji negativni likovi

PRILOG 5 – Prezentacija Povijest filma prije projekcije, 9.-14. slide.

Nizom pitanja potaknuti da uoče karakteristike glume u nijemim filmovima te specifičan prikaz karaktera:

– Kako ste uočili koji su likovi „pozitivci“, a koji „negativci“? Zašto se u filmovima izgledom likova upućuje na njihov karakter, a u to vrijeme i vrlo izraženo? (Da se lakše ispripovijeda priča u kratkom vremenu – to je filmski stereotip koji se koristi i danas, iako ima i odstupanja. U crno-bijeloj nijemoj komediji gluma je bila naglašena, slična kazališnoj glumi, „pretjerana“ i vrlo komična, a posebno iz današnje perspektive).

S obzirom da su filmovi Charlie Chaplina djeci poznati te da Chaplina percipiraju kao najdalju filmsku prošlost, pitati ih jesu li se kada susreli s igranim filmovima koji su snimljeni prije Chaplinovih.

Pokazati im jedan kadar iz filma Putovanje na Mjesec, reći da je to jedan od najstarijih filmova koji je vrlo značajan u povijesti filma te ih pitati što misle – kojem filmskom rodu pripada taj film i kojega je žanra? PRILOG 5 – Prezentacija Povijest filma prije projekcije, 15. slide.

Učenicima će kadar biti smiješan, stoga im treba reći da je to jedan od filmskih trikova u vrijeme kada su se otkrivali načini kako u filmu prikazati neki fantastični događaj.

Pokazati primjer filmskog trika u današnjim filmova, kada se za prikaz nekih fantastičnih elemenata koriste računalni programi. Na primjeru će vidjeti kako izgleda scena u trenutku snimanja, a kako kada se obradi u nekom računalnom programu, tj. kako je gledatelji vide u filmu. PRILOG 5 – Prezentacija Povijest filma prije projekcije, 16. slide.

ŠESTA aktivnost

Lista najzanimljivijih gegova u crno-bijelim filmovima – rad u skupinama

Podijeliti učenike u skupine. Svaka skupina treba napraviti zajedničku listu najboljih gegova nakon projekcije video isječka PRILOG 6 – video gegovi. Učenicima dati jasne upute o radu:

U kratkom videu prije svakog novog primjera je redni broj. Trebaju zapamtiti pod kojim je rednim brojem geg koji im je najzanimljiviji, najsmješniji. Nakon što prokomentiraju svoje odabire, trebat će složiti listu najzanimljivijih. Glasovanjem ili nekom drugom metodom odabrat će 5 najboljih i svakome dodijeliti mjesto na ljestvici od 1 do 5.

Izložit će i obrazložiti svoje rang liste u razredu.

Zabranjeno je neovlašteno kopiranje ili distribuiranje dijelova ili cijelog projekta. Projekt podliježe pravima Zakona o autorskim pravima.
Vlasnik autorskih prava je udruga Djeca susreću umjetnost.

Copyright © 2020 Sedmi kontinent

Powered by Protagonist

Koristimo kolačiće (cookies) kako bismo poboljšali funkcionalnost stranice i omogućili vam bolje korisničko iskustvo