INFORMACIJE ZA SAMOSTALAN RAD

Nakon sudjelovanja u programu te provođenja aktivnosti nakon projekcije, u školi, učenici koji žele mogu izvan nastave, u slobodno vrijeme, snimiti kratki film prema onome što su naučili. Radionica koju je organizirao/la učitelj/ica može završiti i snimanjem kratkog filma na nekom nastavnom satu ili izvannastavnoj aktivnosti.

Potaknuti ih da i sami snime svoju verziju filma Poliveni poljevač (mobitelima) te upoznaju svoje vršnjake s nekim informacijama o tome kako je nastao film te koji su ljudi zaslužni da danas uživaju u filmovima i filmskim trikovima.

POJMOVNIK

CRNO-BIJELI FILM – kategorija filmova izrađenih u crno-bijelom tonalnom rasponu. Bili su glavnom kategorijom u nijemom filmu kao i zvučnom filmu do 1950-ih, ali se ustaljenjem filma u boji smanjuje njihova proizvodnja i distribucija, te se potkraj 20. st. javljaju iznimno, kao naglašeno stilizacijski, retorički izbor.

DOKUMENTARNI FILM – filmski rod kojega obilježava težnja da se filmom svjedoči o perceptivno zatečenim zbivanjima koristeći se slikovnim i zvučnim mogućnostima filma. Dokumentarni film pretendira prikazivati zbiljska zbivanja, ona koja su se doista dogodila, pa je pitanje istinitosti često isticano kao važan element njegova doživljavanja i procjenjivanja. Prvi snimljeni filmovi bili su dokumentarni – Lumierovi snimatelji snimali su zatečene prizore na ulici. Robert Flaherty svojim je etnografskim filmovima 1920-ih uveo načela narativnog strukturiranja dokumentarnog filma (tzv. narativni dokumentarni film) i istinoljubive rekonstrukcije tipičnih stvarnih situacija. Avangardni autori (L. Buñuel, J. Epstein, W. Ruttman, Dz. Vertov, J. Vigo) shvaćali su dokumentarni film kao iskaz svojega (poetskog) osjećaja stvarnosti (npr. simfonijski dok. film, poetski film), a težnja da se zbivanje zatječe u njegovu jedinstvenu, neponovljivu tijeku potaknula je pokrete filma istine (anketnog, ispovjednog filma, npr. J. Rouch), direktnog filma (F. Wiseman) i tehniku skrivene kamere (osobito popularne na televiziji).

FILMSKI ROD – velik skup filmova sa zajedničkim strukturalnim značajkama koje pogoduju određenom psihosocijalnom učinku. Rodom se drže igrani, dokumentarni, obrazovni, propagandni, animirani i eksperimentalni film (no oni nisu međusobno isključivi pa filmovi mogu kombinirati rodnu pripadnost). Kriteriji uključivanja u različite rodove raznovrsni su, no u prvom redu se razvrstavaju prema tome služe li pretežito maštalačkim razradama (odnosno tzv. fikcionalnosti – igrani, animirani i eksperimentalni. film) ili im je najvažnije informiranje o stvarno zatečenom stanju stvari u svijetu (odnosno služe li tzv. faktivnosti – dokumentarni i obrazovni film).

GEG – (engl. gag), vizualna dosjetka, smiješan obrat u animiranim filmovima i komedijama. Geg može biti pretežito prizorni, kad je njegov glavni nositelj ponašanje likova, odnosno prizorno zbivanje, a može biti pretežito vizurni, kad promjena vizure naglo humorno mijenja tumačenje prizora.

IGRANI FILM- filmski rod koji čine filmovi usredotočeni na uobičajeno pripovijedno predočavanje zamišljenih svjetova i zbivanja. Igrani se film posebno scenarijski zamisli, scenografski pripremi i glumački odigra. Osobite podvrste igranog filma nazivaju se filmskom vrstom ili žanrom. Igrani film dominira svjetskom kinematografijom.

KADAR – jedinica filmskog izlaganja, dio filma u kojemu se bez ikakvih promatračkih prekida prati prizorno zbivanje. Kadrovi se u filmskom djelu međusobno razdvajaju montažnim prijelazom.

KOMEDIJA – igranofilmski žanr i skupina žanrova. Obuhvaća filmove koji su prevladavajuće humorni (stalna prisutnost arhetipskih motiva igre, anarhičnoga nereda i rasapa normi te razotkrivanja nesavršenstva ljudske prirode) i koji slijede neku od ustaljenih tradicija izazivanja humora. Kako se humorne efekte može postići raznovrsnim metodama, komedija ima mnogobrojne podvrste i nijanse. Ukorijenjen u široj kulturi, žanr je naznačen na samom početku filma (Poliveni poljevač L. Lumièrea, 1896), vrlo je brzo postao standardnim, a potom i prevladavajućim žanrom u tzv. »zlatnom dobu film. komedije« 1910-ih i 1920-ih, odn. u razdoblju nijeme slapstick komedije, burleske temeljene na akciji, jurnjavama i gegovima (M. Linder, M. Sennet, Ch. Chaplin, B. Keaton, H. Lloyd, H. Langdon). U zvučnom se filmu zadržava komedija gega (Stanlio i Olio, J. Lewis, J. Tati), ali dodaje i humor verbalnih igri (usko povezanih s izrugivanjem običajima i institucijama).

KUT SNIMANJA (RAKURS) – nagib promatranja snimanog predmeta. Kad se prizor promatra odozgo prema dolje, kadar je iz gornjeg rakursa, a odozdo prema gore iz donjeg rakursa. Jaki donji rakurs naziva se i žablja perspektiva, a krajnji gornji rakurs ptičja perspektiva.

MONTAŽA – Stvaralački postupak izrade filma i tv emisije, vezivanje kadrova. Uže područje montaže čini rješavanje montažnog prijelaza, a šire sklapanje kadrova u veće cjeline odnosno u cijeli film. Montaža se planira već u knjizi snimanja, a izvodi u fazi tzv. postprodukcije, kad se montira tzv. film. građa, odn. snimljeni kadrovi planiranog filma. Montažu izvodi montažer, služeći se računalom, a u slučaju da barata s filmskom vrpcom montažnim stolom i obično pritom surađujući s redateljem. Uglavnom se posebno montira filmska slika, a posebno zvuk uz filmsku sliku

NIJEMI FILM – 1. Film. djelo koje je rađeno samo slikovno, a ne i auditivno, po tome različito od zvučnog filma. 2. Početno razdoblje filma, od njegova izuma do uvođenja zvučnog filma (1895–1928/30), a koje je prevladavajuće obilježeno filmom bez zvuka kao integralnoga dijela filmskog djela. Nijemi film imao je često, ali ne nužno, i zvučnu, pretežito glazbenu i katkad naratorsku, kinopratnju. Karakterizirao ga je, međutim, izrazit izostanak sinkronoga glasovnog, zvučnog razgovora te razrada isključivo vizualno temeljenih postupaka filmskog izlaganja. Stilska su podrazdoblja: rani nijemi film (od izuma do poč. 1900-ih), koji se katkad proteže i na razdoblje standardizacije i generičke diferencijacije u sklopu primitivnog stila (od početka 1900-ih do polovice 1910-ih) te klasični nijemi film (od polovice 1910-ih do kraja 1920-ih), u kojemu su, uz klasični stil, važne i njegove alternative, npr. avangarda.

PARAMETRI KADRA – S obzirom na stanja kamere razlikujemo statične (kad se kamera ne pomiče) i dinamične (kad se pokreće), a s obzirom na prikazivanje dubine prostora razlikujemo dubinske (unutar kadra prisutne su objekti različito udaljeni od kamere) i plošne (prisutna je samo jedna udaljenost od kamere). Također možemo govoriti o drugim i kratkim kadrovima, no percepcija trajanja određena je kontekstom u kojem zatječemo određeni kadar.

PLAN – udaljenost glavnog predmeta promatranja u kadru od točke promatranja. Plan, odnosno promatračka udaljenost, utvrđuje se prema tome u kojoj mjeri predmet promatranja zauzima vidno polje (izrez kadra). Pri određivanju te mjere obično se služi veličinom ljudskog lika.

PLANOVI

  1. detalj – plan u kojem izrez kadra obuhvaća djelić nekog predmeta (npr. nečiji nos, pištolj na stolu, itd.). U narativnom filmu se najčešće upotrebljava kao kadar na koji valja obratiti pozornost.
  2. krupni plan – filmski plan u kojem izrez kadra obuhvaća ljudsko lice, odnosno ljudsku glavu. Upućuje na vrlo blisku, intimizirajuću, promatračku udaljenost od ljudi i predmeta.
  3. blizu – filmski plan kojemu izrez kadra obuhvaća čovjekovo poprsje.
  4.  srednji plan – filmski plan u kojemu izrez kadra obuhvaća središnje likove ljudi u cijeloj njihovoj veličini. Često se koristi kao temeljni kadar
  5. polutotal –- filmski plan u kojemu se promatra dio veće ambijentalne cjeline (jedan dio sobe, dio ulice, dio gradskog trga, dio prepoznatljiva krajolika i sl.). Upućuje na veću promatračku udaljenost.
  6. total (također: daleki ili vrlo daleki plan) – filmski plan u kojemu izrez kadra obuhvaća cjelinu nekoga većeg ambijenta (koncertnu dvoranu, gradski trg, cjelovit krajolik i sl.). Obilježava promatračku udaljenost s koje se mogu opažati samo opće crte promatrana ambijenta, često u opisne svrhe.

SCENARIJ – književni predložak u kojemu se razrađuje prizorna strana odnosno scene budućeg filma. U igranofilm. scenariju razrađuje se prizorno radnja filma uz specifikaciju ambijenata, likova i njihovih pojedinih postupaka i dijaloga. Dijalozi su obično izdvojeno pisani, a teži se i posebno označavati pojedine scene.

STATIČNA KAMERA – vrsta stanja kamere, kamera koja tijekom cijeloga trajanja kadra pokazuje prizor u istome izrezu. Statična kamera može biti fiksirana, odnosno posve nepokretna, ali može ostavljati dojam statičnoga kadra iako laganim korekcijama prati dinamičan prizor.

Višnja Vukašinović

Zabranjeno je neovlašteno kopiranje ili distribuiranje dijelova ili cijelog projekta. Projekt podliježe pravima Zakona o autorskim pravima.
Vlasnik autorskih prava je udruga Djeca susreću umjetnost.

Copyright © 2020 Sedmi kontinent

Powered by Protagonist

Koristimo kolačiće (cookies) kako bismo poboljšali funkcionalnost stranice i omogućili vam bolje korisničko iskustvo