POVIJEST FILMA ZA 3. I 4. RAZRED

Analiza

PRIJEDLOZI ZA OBRADU PRVIH KRATKOMETRAŽNIH FILMOVA

PROGRAMSKA CJELINA POVIJEST FILMA ZA 3. i 4. RAZREDE

 

Kratkometražni filmovi:

Auguste i Louis Lumière: Ulazak vlaka u stanicu La Ciotat i Poliveni poljevač (1895)

Georges Méliès: Put na Mjesec (1902)

(PREPORUČENA DOB 9+)

 

VRIJEDNOSTI KOJE OSVJEŠĆUJEMO I RAZVIJAMO UZ FILM:

Gledanjem prvih kratkometražnih filmova učenici uočavaju razliku između današnjih filmskih djela i pionirskih uradaka prvih filmskih redatelja razvijajući osjećaj za njihovu povijesnu vrijednost. Razlikuju stvarnost od prikaza stvarnosti odnosno umjetničkog djela. Učenici prepoznaju karakteristike prvih filmskih žanrova te ih uspoređuju s filmskim žanrovima koje poznaju.

Pri susretu s prvim kratkim filmovima učenici će razumjeti tehnološki i kulturni napredak kinematografije.

Potiče se osobni razvoj te aktivno uključivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice.

 

Pripremili:

Višnja Vukašinović, profesorica engleskoga jezika i komparativne književnosti, filmska kritičarka

Ljiljana Studeni, dipl. učiteljica RN s pojačanim programom iz predmeta Hrvatski jezik

mr.sc. Galjina Venturin, prof. francuskoga jezika i komparativne književnosti

UVOD

Obrazovni materijali uz film(ove)

Ovim obrazovnim sadržajem žele se učiteljima i djeci približiti informacije o filmu, o načinu obrade filma na vođenoj analizi u kinu i o mogućim oblicima interpretacije djela u školi uz pomoć priloženih smjernica i materijala. Metodičke prijedloge za obradu, pripremu i ponavljanje pripremila je učiteljica hrvatskoga jezika te profesorica francuskog jezika i komparativne književnosti, a esej i pojmovnik sastavila je profesorica engleskog jezika i filmska kritičarka.

Cilj programa Sedmi kontinent jest educirati najmlađe o filmu i filmom. Želja nam je, naime, da doživljaj filma bude potpun te se nadamo da će djeca biti motivirana nastaviti razgovor o odgledanome djelu i u razredu nakon organiziranoga posjeta kinu.

 

Ulazak vlaka u stanicu La Ciotat

Braća Lumière: Ulazak vlaka u stanicu La Ciotat

Crno-bijeli, nijemi film.

Godina : 1895.

Trajanje : 1 minuta.

Zanimljivosti: Film sadrži različite filmske planove (total, polutotal, polublizi, blizi)

Vlak s parnom lokomotivom ulazi na kolodvor u La Ciotatu. Ljudi na peronu dočekuju putnike koji silaze iz vlaka. Drugi putnici spremaju se ući u vlak.

Poliveni poljevač

Braća Lumière: Poliveni poljevač

Crno-bijeli, nijemi film.

Trajanje: 49 sekundi.

Redatelj : Louis Lumière

Vrtlar: François Clerc

Dječak: Benoît Duval

Zanimljivost: filmska vrpca filma bila je dugačka 17 metara.

Vrtlar zalijeva vrt. Dječak mu se prišulja iza leđa i stane na crijevo za zalijevanje. Voda prestane teći. Vrtlar začuđeno proučava kraj crijeva. Nije mu jasno zašto vode nema. Kad dječak podigne nogu s crijeva, voda iznenada izbije i pošprica vrtlara. Dječak bježi po vrtu, a vrtlar ga naganja sve dok ga ne ulovi.

Važnost: smatra se da je ovo prvi vrlo kratki film koji je sniman prema svojevrsnom scenariju. Ne radi se o prikazu postojeće stvarnosti (svojstvene dokumentarnom filmu), već o priređenoj stvarnosti (svojstveno igranom filmu). Dakle, Poliveni poljevač je prva igrano-filmska komedija u povijesti filma u kojemu se pojavljuje komični element – geg.

Jakob Schuh nagrađivani je redatelj i suosnivač slavne njemačke produkcijske tvrtke Studio Soi. Njegov kratki film Angel Afoot osvojio je nagradu za najbolji TV-specijal u Annecyu 2008. godine. Jakob Schuh je radio kao karikaturist i ilustrator za Süddeutsche Zeitung, a povremeno predaje na Filmskoj akademiji Baden-Württemberg.


Jan Lachauer rođen je 1983. u Münchenu, Bavarska, Njemačka. Režiser je i pisac, poznat po filmovima Buntovni stihovi 1 i 2 (Revolting Rhymes Part One, Revolting Rhymes Part Two (2016). i Room on the Broom (2012).

Put na mjesec

Georges Méliès: Put na Mjesec

Nijemi film. Postoje ručno bojane verzije.

Trajanje: 13 minuta 56 sekundi

Redatelj: Georges Méliès

Scenarist: Georges Méliès – nadahnut romanima Od Zemlje do Mjeseca Julesa Vernea i Prvi ljudi na Mjesecu H. G. Wellsa

Producent: Georges Méliès

Na jednom znanstvenom skupu profesor Barbenfouillis obavijesti svoje kolege astronome o projektu putovanja na Mjesec. Šest znanstvenika pristaje otputovati u novoizgrađenoj kapsuli koju divovski top lansira u svemir. Nakon iskrcavanja zarobe ih Selenitanci, stanovnici koji žive na Mjesecu. Znanstvenici uspiju pobjeći i vratiti se na Zemlju gdje im je priređen trijumfalni doček.

Važnost : Prvi poznati znanstveno-fantastični film. Sastoji se od 30 scena (tabloa) koji su narativno povezani bez međunaslova jer se tada još nisu koristili.

Zanimljivost : Georges Méliès je snimio više od petsto filmova, od kojih su mnogi ručno kolorirani sličicu po sličicu jer tada nije bilo filma u boji.

Georges Méliès (1861 – 1938) je bio francuski redatelj, producent, scenarist, scenograf i glumac.  Iako sin tvorničara obuće, Georges je od ranih dana bio zainteresiran za svijet spektakla. Najprije je bio vlasnik kazališta Robert-Houdin gdje je izmišljao i izvodio mađioničarske predstave, a potom se posvećuje filmu. Na prvoj javnoj filmskoj projekciji Georges Méliès je bio u publici. Bio je očaran novim medijem i odmah je prepoznao nevjerojatne mogućnosti filma. Braća Lumière su mu tada odbila prodati svoj izum kinematograf, no Méliès u Londonu kupuje projektor animatograf koji sam usavršava u kameru-projektor te već u proljeće 1896. godine snima svoj prvi film Partija karata. Njegovi prvi radovi su mali „isječci iz života“ po uzoru na braću Lumière. Već sljedeće godine otvara u Montreuilu, na obiteljskom imanju, prvi stalni filmski studio na svijetu te osniva filmsku tvrtku Star-film. Georges Méliès prvi u Europi počinje snimati reklame i igrane filmove. Slučajno je otkrio tehniku zaustavljenog kadra. Dok je snimao, film mu se zaglavio, a onda je opet pokrenuo kameru. Kad je razvio film, iznenadio se što se tramvaj na snimci pretvorio u kola, muškarci u žene, a žene u djecu. Méliès je tako otkrio čaroliju koja leži u tehnici montiranja. Otkrio je filmske trikove koji su preteča specijalnih efekata: otkrio je kako se neki predmet može umnogostručiti, zamijeniti jedan drugim ili pak učiniti da nešto čudesno nestane ili se pojavi. Mnogi njegovi filmski postupci nezaobilazni su u povijesnom razvoju filma. Utemeljio je scenarističko zanimanje, a radio je i kao filmski scenograf.

Esej o filmovima

U djetinjstvu filma sve je bilo moguće. Činjenica kako smo konačno uspjeli pokrenuti slike otvorila je nevjerojatno polje novih mogućnosti i razbuktala maštu umjetnika i publike koja se nije mogla zasititi uzbudljive novotarije.  Izum koji bi omogućio tehničku reprodukciju zabilježene zbilje paralelno je razvijan na raznim stranama svijeta.  U Sjedinjenim Američkim Državama veliki Thomas Alva Edison zaokupljen je idejom da svom fonografu koji je mogao „sačuvati zvuk“ pridruži istu takvu napravu koja bi „čuvala slike“. Stoga organizira skupinu tehničara čiji je zadatak izrada uređaja za snimanje, ali i projiciranje „živih slika“ (eng. Motion Pictures). Ključnim među njima pokazao se W. K. L. Dickson koji se dosjetio upotrijebiti tada revolucionarnu celuloidnu vrpcu koju je netom bio patentirao George Eastman, tvorac legendarnog Kodaka. Nakon što su 1889. razvili Kinetophonograph, koji je paralelno s  fonografom bilježio pokretnu fotografsku sliku, dvije godine kasnije usavršavaju i Kinetoscope – aparat za gledanje i Kinetograph – aparat za snimanje. Ono što su slavna braća Lumière napravila nekoliko godina kasnije u Francuskoj jest da su ove dvije stvari ujedinili u istoj napravi koju su nazvali kinematograf ( fr. cinematographe).  Zanimljivo je kako je njihov otac još 1894. u Parizu prisustvovao prezentaciji Edisonova Kinetoscopea i sinovima dao poticaj da se i sami uključe u istraživanje „pokretnih slika“.

Upravo braća Lumière organiziraju prvu komercijalnu filmsku projekciju u povijesti i to 28. prosinca 1895. U indijskom salonu Grand Caféa u Parizu. Program je trajao 25 minuta, a prisutnih 120 gledatelja moralo je izdvojiti 1 franak za ulazak na projekciju za koju ih ništa nije moglo pripremiti. Kada se u filmu Dolazak vlaka na stanicu La Ciotat iz dubine platna pojavila lokomotiva i krenula ravno prema njima prestravljeno su počeli vikati. Braća Lumière, posebno inventivniji mlađi Louis koji je bio i vješt snimatelj, vješto su odabrala motiv dolazećeg vlaka svjesni efekta koji će imati na publiku, no ono što je u njemu za povijest filma najvažnije jest kako ovo djelo snimljeno statičnom kamerom sadrži prvu izmjenu plana iz srednjeg do vrlo krupnog zahvaljujući kretanju vlaka. Važno je istaknuti kako nije riječ o prvom filmu koji su braća snimila. Ranije iste godine, 22. ožujka, u svrhu demonstracije svog izuma na konferenciji o unapređenju fotografije, prikazali su Izlazak radnika iz tvornice Lumière u kojem je također zabilježen pokret, ovaj put ljudi koji napuštaju tvornicu njihova oca po završetku radnog vremena. U ovim filmovima braća su se zadovoljila vještim dokumentiranjem pomno odabranog isječka zbilje koji uključuje pokret (vlaka i ljudi) kako bi esencijalna karakteristika revolucionarnog izuma da zabilježi stvarnost što bolje došla do izražaja.

No, braći nije dugo trebalo da s bilježenja i reproduciranja stvarnosti pređu na njeno priređivanje i tako utru put fikcionalnom izlaganju karakterističnom za igrani film. U tom je smislu revolucionaran njihov film Poliveni poljevač u kojemu dječak, stajući na gumeno crijevo kojim čovjek polijeva vrt, a onda se naglo odmičući, izvodi prvi filmski geg u povijesti. Taj kratki film donosi nov način izlaganja u opusu braće Lumière u kojem je stvarnost oblikovana za potrebe snimanja, a ne tek zabilježena onakva kakva jest. Stoga je Poliveni poljevač jedan od ključnih filmova za cjelokupni razvoj medija pa ne čudi da je Abbas Kiarostami, jedan od najvećih suvremenih redatelja, prihvativši zadatak da snimi kratki film o budućnosti sedme umjetnosti, odlučio rekreirati upravo ovaj film. Međutim, Kiarostami je dodao još jedan za budućnost filma presudan element –novi Poljevač zabilježen je digitalno.

Višnja Vukašinović

Zabranjeno je neovlašteno kopiranje ili distribuiranje dijelova ili cijelog projekta. Projekt podliježe pravima Zakona o autorskim pravima.
Vlasnik autorskih prava je udruga Djeca susreću umjetnost.

Copyright © 2020 Sedmi kontinent

Powered by Protagonist

Koristimo kolačiće (cookies) kako bismo poboljšali funkcionalnost stranice i omogućili vam bolje korisničko iskustvo