TRI RAZBOJNIKA

Predškolski uzrast

AKTIVNOSTI

Metodički prijedlozi za pripremu, obradu i ponavljanje


U nastavku se navode tri skupine aktivnosti. Prva skupina aktivnosti može poslužiti kao priprema i motivacija djece prije filmske projekcije, a izvode se u vrtiću. Drugu skupinu čine aktivnosti koje će se provoditi tijekom i nakon gledanja filma u Muzeju, a koje će pridonijeti boljem razumijevanju animiranoga filma kao i korelaciji mediološkog pojmovlja s djeci bliskim temama. Treću skupinu čine aktivnosti koje se s djecom provode po povratku u vrtić, a čiji je cilj usustaviti doživljaj filma. Navedene se aktivnosti provode prema postojećem metodološkom obrascu predviđenom za predškolski odgoj (prema Velički, 2013.) u različitim poticajnim centrima.

Zadaće

 

  1. Tjelesni i psihomotorni razvoj:
  • razvijati spretnost ruku, fine motorike i motorike općenito
  • vježbanje i usavršavanje koordinacije ruku i očiju (okolumotorika)
  • razvoj grafomotorike i poticanje fine motorike djeteta prilikom manipuliranja  različitim materijalima
  • omogućiti djetetu zadovoljenje osnovne potrebe za kretanjem.
  1. Socio-emocionalni i razvoj ličnosti:
  • poticati i podržavati samostalnost djeteta (pri odabiru aktivnosti i materijala);
  • poticati razvoj pozitivnih emocija, empatije;
  • podržavati vedro raspoloženje i optimizam;
  • stvoriti uvjete za kvalitetnu komunikaciju na razini odgojitelj – dijete, dijete – dijete;
  • utjecati na razvoj djetetovog samopouzdanja i samostalnosti tijekom aktivnosti.
  1. Spoznajni razvoj:
  • razvijati djetetovu pozornost
  • utjecati na logičko mišljenje i zaključivanje tijekom igre
  • razvoj prostorne percepcije: pokreti u prostoru, kretanje, snalaženje – orijentacija (gore – dolje, ispred – iza, blizu – daleko)
  • vizualna percepcija: uočavanje i razvrstavanje po boji i veličini (mali, srednji i veliki predmeti).
SOCIJALNI:
  • poticati dogovaranje, surađivanje, planiranje;
  • poticati međusobnu komunikaciju i pomaganje;
  • poticati spremnost na zajednički igru i aktivnost.
PROSTORNI:
  • osigurati prostorne uvjete za kvalitetno poticanje dječje znatiželje i za nesmetan tijek  aktivnosti i slobodno kretanje djece u prostoru.
MATERIJALNI:
  • osigurati dovoljno materijala za aktivnosti po centrima;
  • osigurati mogućnost izbora među različitim ponuđenim materijalima.

AKTIVNOSTI PRIJE PROJEKCIJE FILMA

MOTIVACIJA

Aktivnosti koje slijede podijeljene su prema poticajnim centrima, a njihov je cilj višestruk: uvesti dijete u svijet čudesnoga što je potrebno za doživljaj bajke, razviti razumijevanje etičkih karakteristika likova u bajkama (dobar – loš), povezati etičke karakteristike s doživljajem boja (ta je korelacija potrebna radi uočavanja boje kao filmskoga izražajnog sredstva u animiranome filmu Tri razbojnika), razumjeti strukturu bajke (ustaljeni počeci i završeci, sukob ili zaplet) te dramatizacijom stvoriti dublju uronjenost u svijet čudesnosti, ali i potaknuti rješavanje unutarnjih sukoba simboličkim reprezentacijama likova i događaja. Također, u središnjoj aktivnosti u konkretnim dramatizacijama djeci ćemo objasniti nekoliko pojmova (razbojnik, oteti, otkupnina, maharadža) koji će se javiti u animiranome filmu.

Navedene se aktivnosti mogu izvesti u cijelosti ili se mogu izabrati one aktivnosti koje se prepoznaju kao blagodatne za pojedinu skupinu, a prema potrebama odgojitelja/odgojiteljice i vrtićke skupine.

PLANIRANI POTICAJI PO CENTRIMA:

Stolno – manipulativni centar

Čudesni likovi

Djeci nudimo tri sličice i natpise (za globalno čitanje): VJEŠTICA, KRALJEVNA, KRALJ, VILA, PATULJAK i sl. Zatim im nudimo nekoliko sličica na kojima se nalaze različiti predmeti: metla, kruna, dvorac, čarobni štapić i slično. Zadatak djece jest izdvojiti sličice s predmetima koji pripadaju određenomu liku.

Drugi način na koji možemo pristupiti ovomu zadatku jest da djeci prvo ponudimo sličice, a djeca zatim sama trebaju odgonetnuti o kojemu je čudesnom liku iz bajki riječ. Tako će djeca prepoznati da su kruna ili dvorac asocijacije na kralja ili kraljevnu, metla na vješticu i slično.

 RADNI LIST 1 – IGRA ASOCIJACIJA 

 

Likovni centar

Pećine/Tamno-svijetlo

Djeci kažemo da zamisle kako je pala noć, a ona se nalaze u šumi. Neko vrijeme hodaju šumom i nailaze na dvije pećine, jednu pored druge. Jedna je pećina mračna i hladna, a druga je topla i iz nje dopire svjetlo koje se prelijeva u mnoštvu različitih boja.

Pitamo djecu: Tko bi mogao živjeti u ovoj hladnoj, mračnoj pećini, a tko u ovoj toploj, šarenoj? Nakon uvodnoga razgovora tražimo od djece da naprave sliku jedne ili obiju pećina. Pećine mogu izraditi na sivome ili tamnoplavome papiru, a njihove obrise mogu načiniti lijepljenjem manjih kamenčića. Prije lijepljenja kamenčiće mogu obojiti temperama različitih boja. U izradi „hladne“ pećine poslužimo se tamnijim bojama, a u izradi „toplije“ raznolikim svjetlijim bojama.

Istraživačko – spoznajni centar

Znatiželjna kutija

U kartonsku kutiju stavimo nekoliko predmeta, npr. ključić, plišanu igračku, čarapicu, novčić i sl. (napomena: ti će se predmeti pojaviti u animiranome filmu). Kutiju zatvorimo, a s prednje strane izrežemo rupu, dovoljno veliku da dijete u nju uvuče svoju ruku. Rupu možemo pokriti komadom tkanine kako djeca pogledom ne bi istraživala što se u kutiji nalazi. Naime, zadatak je djece ne gledajući istražiti sadržaj kutije i dodirom prepoznati odlike predmeta: veliko – malo, toplo – hladno, hrapavo – glatko, teško – lagano, okruglo – uglato, tvrdo – mekano i slično.

Ako želimo ukrasiti kutiju, možemo je oblijepiti tamnoplavim papirom i na nju napisati: OPREZ! SAMO ZA NAJHRABRIJE! Djeci kažemo da je to neobična, tajanstvena kutija koja u sebi skriva mnogo tajni. U nju mogu posegnuti samo oni koji su dovoljno hrabri i znatiželjni.

Artikulacija središnje aktivnosti

UVODNI DIO:  

Djecu pozivamo na središnju aktivnost različitim zagonetkama i pitalicama povezanima s bajkom i njezinim doživljajem. Na primjer:

Živi u nekoj priči

I na staru ženu sliči. Ona često djecu plaši Dok na svojoj metli jaši. (vještica)

Kuća mu je bara, draga iznad svega,

u njoj živi, rado pjeva, rega, rega, rega!

A kad je poljubiš pretvara se u kraljevića! (žaba)

SREDIŠNJI DIO:

Razgovarajmo s djecom o bajkama. Koje bajke poznajete? Koje dobre likove iz bajki poznajete? Koje loše likove poznajete? Kako su u bajkama opisani dobri, a kako loši likovi?

S djecom možemo napraviti dramatizaciju njihovih omiljenih bajki. Možemo početi s dramskom vježbom u kojoj djeca trebaju pokretima tijela dočarati određene likove: npr. vješticu, kralja, kraljevnu, žabu, vilu ili zmaja. Kako se ponaša zao lik, lik koji nešto smišlja i slično? Kako se ponaša dobar ili hrabar lik? Kretanjem u prostoru, pokretima i držanjem tijela te mimikom lica djeca dočaravaju određene likove.

Pitajmo djecu: Kako bajke počinju, kojim riječima? Što se nakon toga u bajkama uvijek događa?

Primjerima pomažemo djeci shvatiti kako se u bajci uvijek događa neki sukob: maćeha ne dopušta djevojci da nekamo ide, tjera je na različite poslove, netko nešto ukrade, netko otme kraljevnu i slično. Nakon toga možemo dramatizirati neku određenu scenu tipičnu za bajke.

Primjerice:

–  zmaj je doletio u kraljevstvo i oteo princezu (možemo naglasiti riječi oteti i otkupnina; objašnjavamo njihovo značenje koje će nam biti potrebno za razumijevanje animiranoga filma)

–  razbojnik se noću šulja i krade kraljevo blago (objašnjavamo riječ razbojnik)

–   kćer bogatoga maharadže naišla je na ružnu žabu koja joj kaže da će se, ako je poljubi, pretvoriti u lijepoga princa (objasniti riječ maharadža)

–  maćeha djecu tjera raditi teške poslove i slično.

Razgovarajmo s djecom o tome tko pomaže dobrim likovima. Tko je pomogao Crvenkapici? Tko je pomogao Pepeljugi, a tko Snjeguljici? i sl.

Pokušajmo s djecom izvesti dramatizaciju moderne, malo drugačije bajke. Što bi se dogodilo da je Crvenkapica bila moderna djevojčica koja je bila jača od vuka? ili Odglumite scenu u kojoj Snjeguljica ne želi uzeti jabuku od zločeste kraljice/vještice. Kako bi vi reagirali da vas vuk nagovara da otvorite vrata, da mu kažete gdje živi vaša baka? Što biste napravili da…

Dramatizacije možemo završiti razgovorom o završecima bajki. Kako završavaju loši likovi u bajkama? Pobijedi li dobro uvijek na kraju bajke? Kako se osjećamo kada dobro pobijedi zlo?

ZAVRŠNI DIO

Nakon dramatizacije s djecom možemo napraviti vođenu igru. Djeca stoje u krugu i za nama ponavljaju pjesmu i pokrete.

Kažemo djeci da poglade svojega zamišljenog konja i da ga zajašu. Pjevamo/recitiramo lagano cupkajući na mjestu, kao da jašemo konja.

Bio konjanik na brzom, crnom vrancu, jahao je kroz noć 
kao oluja i vihor. Konjanici, pozor!

(stajemo s cupkanjem/jahanjem)

S desnom rukom!

(Od toga trenutka nadalje ponovno cupkamo na mjestu kao da jašemo konja, ali sada i desnom rukom lupkamo o desno koljeno).

Bio konjanik na brzom, crnom vrancu, jahao je kroz noć 
kao oluja i vihor. Konjanici, pozor!

(stajemo s cupkanjem/jahanjem)

S lijevom rukom!

(Od toga trenutka nadalje cupkamo/jašemo i objema rukama lupkamo o koljena).

Nastavljamo s pjesmom i dajemo naredbe:

–  s desnom nogom (tada rukama lupkamo o koljena i desnom nogom lupamo o pod)

–  s obje noge (rukama lupamo o koljena i skačemo na mjestu te nastavljamo pjevati)

–   s repom (nastavljamo skakati na mjestu i lupati o koljena i počinjemo „mahati repom“, odnosno zanositi stražnjicu)

–  s grivom/glavom (na kraju igre, djeca skaču, mašu „repom“ i glavom i lupkaju koljena). Nakon igre djeca se mogu vratiti ranije započetim aktivnostima povezanima s bajkom.

AKTIVNOSTI UZ PROJEKCIJU FILMA

 

NAJAVA FILMA

Najavljujemo gledanje bajke – animiranoga filma Tri razbojnika redatelja Hayo Freitaga. Prije projekcije voditelj/ica programa djeci priopćava nekoliko obavijesti o redatelju i filmu.

PRIKAZIVANJE FILMA

Prikazivanje animiranoga filma Tri razbojnika  u trajanju od 75 min.

EMOCIONALNO-INTELEKTUALNA STANKA

Stanka u trajanju od nekoliko sekundi radi usustavljivanja dojmova i pripreme za nastavak rada.

AKTIVNOSTI NAKON PROJEKCIJE FILMA


U nastavku se prikazuje nekoliko aktivnosti kojima će se obuhvatiti izražavanje doživljaja, vođena analiza i sinteza animiranoga filma (primjerene djeci predškolske dobi) i značajnijih filmskih izražajnih sredstava.  

UVODNI DIO

Voditelj/ica s djecom razgovara o njihovom doživljaju filma. Kako im se film svidio?

SREDIŠNJI DIO

U središnjem se dijelu putem razgovora i igara pobliže objašnjavaju pojedinačni elementi filma.

Prva aktivnost

Redoslijed događaja – interpretacija

Voditelj/ica će povesti razgovor s djecom o odgledanom filmu, koristeći slikovne prikaze kao referentne točke – podsjetnike. Djeca se slobodno izražavaju, nadopunjujući voditelja/voditeljicu.

Zajednička interpretacija

(Voditelj/ica postavlja pitanja i pokazuje fotografije, odnosno kadrove iz filma koji djeci pomažu u prisjećanju.)

–  Prepoznajete li o kojemu je liku riječ? (fotografije djevojčice Tine)

–  Zašto je Tina morala u sirotište? (fotografija Tine u kočiji)

–  Tko je želio opljačkati kočiju? (kadar/fotografija triju razbojnika)

–  Kako je Tina uspjela nagovoriti razbojnike da je povedu?

–  Gdje su razbojnici živjeli? (fotografija tamne pećine)

–   Je li se Tina bojala razbojnika? (fotografija Tine dok spava na krevetu, a razbojnici pored nje) Zaključujemo kako je Tina hrabra i vesela djevojčica.

–    Kada je Tina ipak bila tužna? (fotografije Tine na groblju, fotografija Tine kako odlazi od razbojnika)

–  Iako su razbojnici bili veliki, oni su se ipak nekoga bojali. Koga? (fotografija tete u sirotištu)

–  Gdje je živjela ova teta? (fotografija sirotišta)

–  Tko je s njom živio u sirotištu? (fotografija djece)

–       Što je teta radila u svojoj sobi na vrhu tornja? Dok je teta jela slatkiše, što su djeca jela? ( fotografija kako jede kolače i djece kako jedu splačine)

–   Zašto su ova djeca tako tužna? Voditelj/ica pomaže djeci da razumiju kako je teta u sirotištu prema njima bila gruba; djeca su naporno radila i loše se hranila.

–   Što su napravili ovi dječaci? Gdje ih je Tina susrela? (fotografija dvaju dječaka koji su pobjegli, Grgura i Nikice)

–   Nakon što su se Tina i dječaci susreli u šumi zajedno su otišli u sirotište. Što su tamo napravili?

(fotografija pobune u sirotištu)

–  Tko je djeci pomogao osvojiti sirotište i platio policajcu? (fotografija triju sretnih razbojnika)

–   Gdje su na kraju živjela tri razbojnika, Tina i ostala djeca iz sirotišta? (fotografija grada na kraju filma)

 

Redoslijed događaja

Djeca su podijeljena u skupine. Svakoj skupini ponudimo nekoliko fotografija koje smo maločas obradili. Njihov je zadatak uz pomoć voditelja/voditeljice poredati ih prema redoslijedu događaja u filmu.

 

Zatim im nudimo nekoliko fotografija predmeta iz filma (pismo, ključić, novčić, klavir, stroj za obradu šećerne repice), a zadatak je djece sjetiti se u kojim se scenama u filmu pojavljuju ti predmeti. Nakon usmenoga izražavanja djeci u prisjećanju možemo pomoći ilustrativnim kadrovima. (PISMO – djevojčica i tri razbojnika napisala su pismo njezinu ocu, maharadži, sa zahtjevom za otkupninu i ostavili ga usred šume; KLJUČIĆ – djevojčica je pronašla ključić koji otvara vrata pećine/sobe s blagom; NOVČIĆ – tijekom igre u pećini s blagom djevojčici je u haljini ostao jedan novčić. Nakon što ga pronalazi, daruje ga svojim novim prijateljima koji njime žele kupiti sirotište.; KLAVIR – na njemu su razbojnici djevojčici odsvirali lijepu skladbu; STROJ – stroj za obradu šećerne repice teti u sirotištu služio je za izradu krasnih kolača, a na kraju priče pretvorio ju je u tortu.)


Druga aktivnost

Likovi – etička karakterizacija

Prikazujemo fotografije likova i pitamo djecu: Koji su likovi dobri, a koji loši? Kako teče razgovor, pokazujemo im ilustrativne kadrove iz filma.

Što radi policajac u filmu? Je li se bavio važnim poslovima? (npr. fotografija policajca kako razgovara s puževima).

Je li kočijaš žabac dobar ili loš lik? Što ipak radi na kraju filma?

Kakva je teta u sirotištu? Sjećate li se još nekih loših likova iz bajki? Kako oni završavaju na kraju bajki? Što se dogodilo s tetom iz sirotišta na kraju?

Kakvi su razbojnici na početku filma? Tko ih je ipak smekšao i učinio boljima?


Treća aktivnost

Boja u filmu

Tijekom razgovora s djecom, prikazuju se ilustrativni kadrovi.

–   Kakvi su razbojnici na početku filma? Kako su odjeveni razbojnici, koje je boje njihova odjeća? Odgovaraju li te boje njihovoj osobnosti i raspoloženju? Za razliku od njih, Tina je…

–   Koje su boje u pećini kad dovode Tinu prvu večer? Primjećujete li boje koje se javljaju u pećini – crvena, žuta i zelena; boje su jednake kao i brade razbojnika.

–   Koje je boje pećina idući dan? Što vam se više sviđa – pećina prije no što je u nju došla Tina ili nakon što ju je obojila?

–  Kako izgleda šuma u noći i u rano ujutro? Zaključujemo kako je šuma u noći prikazana crnom i tamnoplavom bojom, dok se ujutro vide ljepote različitih boja u prirodi.

–   Kako izgleda „zločesta teta“? Jeste li već vidjeli neki lik u priči ili animiranome filmu koji izgleda slično?

–  Kako izgleda polje repice na kojoj radi siročad?

–  Koja boja kaplje s gornjega ruba okvira ispred polja repice?

–  Koje boje prevladavaju u sirotištu?

– Koje vam se sirotište više sviđa – onako kako je izgledalo na početku filma ili na kraju?


Četvrta aktivnost

Gluma

Voditelj/ica pita djecu: Je li Tina prava djevojčica, glumica ili je nacrtana? (Pokazuje fotografiju/kadar na kojoj se vidi glavni lik – djevojčica Tina.) Nakon što djeca zaključe da je riječ o nacrtanome liku, voditelji/ica zaključuje: Tina je, kao i ostali likovi, nacrtana i oživljena – animirana. Zato kažemo da je ovo ANIMIRANI FILM. (Djeci se pokazuje fotografija djevojčice Elene koja je u originalnoj verziji animiranoga filma dala svoj glas Tininu liku).


Peta aktivnost

Zvuk u filmu govor i glasanje

Reproduciramo različite zvukove iz filma i tražimo od djece da povežu lika sa zvukom:

–  govor djevojčice Tine

–  smijeh razbojnika

–  govor tete iz sirotišta

–  dječaci Nikica i Grgur

–  policajac

–  djeca iz sirotišt, tužna i vesela.

 

Zatim reproduciramo zvukove i tražimo od djece da povežu mjesto radnje sa zvukom.

–  zvukovi iz mračne šume

–  stroj za vađenje repice

–  ulazak razbojnika u pećinu

–  pjesma djevojčice Tine u pećini s blagom.

Nakon povezivanja zvukova sa scenom u filmu djeci se reproducira glazba iz filma.

–  glazbena tema koja prati čudnoga konja

–  glazbena tema koja prati razbojnike

–  glazba koju razbojnici sviraju na klaviru.

ZAVRŠNI DIO (5 – 10 min)

Po završetku reprodukcije glazbene teme (lajtmotiv) pitamo djecu: Je li glazba koja prati razbojnike brza ili spora, tužna ili vesela? Kakva je skladba koju su razbojnici svirali Tini? Kakva je glazba koja prati čudnoga konja?

S djecom možemo zaigrati igru. Reproducirat ćemo tri skladbe: jedna je glazbena tema koja prati razbojnike, druga je vesela melodija koju su svirali na klaviru, a treća je neobična glazba koja prati čudnoga konja iz mašte. Kažemo im da se kreću prostorom u ritmu melodije, sporije kada se reproducira prva skladba, a brže kada se reproducira druga skladba. Kad začuju glazbu koja prati čudnoga konja, mogu oponašati njegov neobičan hod. No čim glazba stane, djeca moraju mirno

stati na mjestu. Djeca se slobodno kreću prostorom i pokretima tijela prate ritam i oponašaju likove iz animiranoga filma.

DODATNE AKTIVNOSTI ZA RAD U VRTIĆU

Aktivnosti koje slijede mogu se izvesti u vrtiću sljedećega dana, a pomoći će nam u zaokruživanju doživljaja animiranoga filma. Navedene se aktivnosti mogu izvesti u cijelosti ili se mogu izabrati one aktivnosti koje se prepoznaju kao blagodatne za pojedinu skupinu, a prema potrebama odgojitelja/odgojiteljice i vrtićke skupine.

PLANIRANI POTICAJI PO CENTRIMA:

STOLNO-MANIPULATIVNI CENTAR:

Prva aktivnost

Izrada ljestava od konopca

U razgovoru podsjetimo djecu: Gdje su živjela tri razbojnika? Kako su se razbojnici penjali do svoje pećine? Djeci možemo pomoći da od konopca ili vune izrade ljestve kojima su se razbojnici penjali do svojega doma.

Druga aktivnost

Prepoznavanje redoslijeda događaja

Djeci nudimo kadrove/fotografije iz filma Tri razbojnika. Tražimo od njih da prema sjećanju fotografije poslažu redom događanja u filmu. Uz pomoć odgajatelja/odgajateljice djeca mogu prepričati filmsku priču prema sjećanju. Također, umjesto fotografija možemo im ponuditi nekoliko predmeta ili crteža/fotografija predmeta pa od njih tražiti da se prisjete dijelova animiranoga filma u kojima se ti predmeti javljaju (ključić, novčić, kolačić i sl.).

LIKOVNI CENTAR
Treća aktivnost

Izrada štapnih lutaka

Podsjetimo djecu na tri lika – razbojnika: Marko (ima crveni dio brade), Jakov (plavi dio brade) i Franjo (žuti dio brade). Djeca uz pomoć crnoga i bijeloga kolaža mogu načiniti te likove tako da izrežu njihove obrise, a zatim ih zalijepe na deblji karton. Od vune mogu izraditi njihove brade (vuna može biti crna, a djelomično i u bojama njihovih brada u animiranome filmu). Nakon što izrežemo kartonske oblike, zalijepimo ih na štapove.

Djeca od kartona mogu izraditi i ostale likove iz animiranoga filma te ih nalijepiti na štapove. S time se lutkama može napraviti kazalište sjena.

Četvrta aktivnost

Doživljaj likova i šume

Podsjetimo djecu: Kako je izgledala priroda/šuma ujutro prikazana u animiranome filmu? Koje se boje izmjenjuju u vrijeme izlaska i zalaska sunca? Bismo li te lijepe boje lakše mogli dočarati kolažom, flomasterima, drvenim bojicama ili vodenim bojama?

Savjetujemo djecu da vodenim bojama slikaju svoje doživljaje čarobne šume.

Peta aktivnost

Šareni grad

Kažemo djeci da zamisle kako i oni mogu pomoći sagradi savršeni grad za djecu iz sirotišta. Djeca izrađuju slike novoga, šarenoga grada u kojemu žive tri razbojnika, Tina i njezini prijatelji. Slike mogu izrađivati iz različitih materijala; možemo ih potaknuti da nacrtaju ili izgrade i tri kule u kojima žive razbojnici, a ljestve koje su izradili u drugome centru mogu zalijepiti na sliku, pored kula kako bi razbojnici lakše mogli sići u grad. Ti nam crteži mogu poslužiti kao dekor ili scenografija u lutkarskoj predstavi.

ISTRAŽIVAČKO-SPOZNAJNI CENTAR
Šesta aktivnost

Tonsko slikanje

Nakon što se djeca prisjete likova iz animiranoga filma, te likove možemo glazbeno popratiti. Izradimo s djecom svoje instrumente.

–    Dulji kartonski tuljac – puhanjem u tuljac i prekrivanjem otvora dobit ćemo različite duboke tonove. (Kroz tuljac možemo i govoriti dubljim tonom). Ako tuljac mjestimice i probušimo, pritiskom određenih rupa (njihovim zatvaranjem ili otvaranjem dobit ćemo različite zvukove).

–       Bočice od jogurta ili vode možemo napuniti različitim zrnjem, npr. kukuruzom ili lješnjacima/orasima za jači zvuk.

–     Limenke (od graha i slično) mogu nam poslužiti za izradu zanimljivih bubnjeva: na otvor navučemo običan balon i učvrstimo ga gumicom. Takav bubanj možemo udarati drvenim štapićima.

–    Nekoliko slamčica (za sok) može nam poslužiti za izradu svirale. Uzmemo desetak slamčica i pravilno ih poredamo, jednu pored druge, i zalijepimo. Njihove vrhove zatim odsiječemo ukoso tako da je jedna slamčica najdulja, a svaka do nje kraća. Pušemo li u slamčice, dobit ćemo tonove različite visine.

–   Na drvenu kuhaču s jedne i s druge strane nalijepimo manji konac s perlicama. Vrtimo li kuhače među dlanovima, perlice će lupkati o širi dio kuhače i proizvoditi zvukove.

–   Na drveni tuljac možemo zalijepiti plosnate drvene štapiće u razmaku od jednoga centimetra. Brzim potezima drvenoga štapića proizvest ćemo različite zvukove. Zvukovi će biti drukčiji ako su štapići na tuljac zalijepljeni u različitim položajima (jedan je kraći, a drugi dulji).

ARTIKULACIJA SREDIŠNJE AKTIVNOSTI

  1.  UVODNI DIO

Djecu pozivamo u središnji prostor. Zamolimo ih da sa sobom ponesu neki od instrumenata koji su izradili ili koji imamo u svome vrtiću te štapne lutke.

  1.  SREDIŠNJI DIO

Najavljujemo kako ćemo zajedno ponovno ispričati priču Tri razbojnika, i to svojih lutaka. Predstava može biti lutkarska ili u obliku kazališta sjena. Za to nam je dovoljan samo jači izvor svjetla i zid ili platno na koje ćemo projicirati sjene lutaka. Ovaj ćemo put priču i ozvučiti. Nekoliko djece podijelit će uloge, a druga će djeca za to vrijeme (na naš znak) instrumentima ozvučiti pojedine dijelove priče. Na primjer, pripovijedanje možemo započeti scenom u kojoj se djevojčica oprašta od svojih roditelja, a vani pada kiša – u tome trenutku djeca s bočicama sa zrnjem proizvode zvuk padanja kiše; kada spominjemo mračnu šumu, nekoliko djece može proizvoditi zvuk hukanja sove; kada opisujemo rad stroja za šećernu repicu, djeca mogu proizvoditi ujednačenu, glasnu buku svojim instrumentima i slično.

  1.  ZAVRŠNI DIO

Nakon lutkarske predstave djeca se neko vrijeme mogu slobodno igrati instrumentima ili nastaviti s navedenim aktivnostima koje nismo obavili u uvodnome dijelu (izrada crteža /slika).

Sljedećih nekoliko dana s djecom možemo nastaviti aktivnosti u kojima ćemo proširiti njihovo razumijevanje animiranoga filma Tri razbojnika i bajke općenito. Možemo ih podsjetiti na druge bajke koje poznaju, razgovarati o etičkim karakteristikama likova ili pogledati filmske adaptacije drugih djeci poznatih bajki te na sličan način osmisliti aktivnosti povezane s tim filmovima, bajkama.

Zabranjeno je neovlašteno kopiranje ili distribuiranje dijelova ili cijelog projekta. Projekt podliježe pravima Zakona o autorskim pravima.
Vlasnik autorskih prava je udruga Djeca susreću umjetnost.

Copyright © 2018 Sedmi kontinent

Powered by Protagonist

Koristimo kolačiće (cookies) kako bismo poboljšali funkcionalnost stranice i omogućili vam bolje korisničko iskustvo