USVAJANJE ODOBRENO

Osnovna škola

Aktivnosti

Metodički prijedlozi za pripremu, obradu i ponavljanje

Metodički pristup u nastavnim situacijama artikulaciji samog sata ostat će, koliko je to moguće, ujednačeno koncipiran za igrani, dokumentarni i animirani film.

Predlažu se aktivnosti za pripremu učenika u danima prije dolaska na projekciju, aktivnosti uz gledanje filma, aktivnosti nakon gledanja filma te aktivnosti za učionicu po povratku. Aktivnosti prije projekcije i po povratku u školu bi se mogle odvijati u sklopu nastave hrvatskog jezika ili u sklopu sata razrednika.

Predviđeno trajanje predloženih aktivnosti prije dolaska na projekciju te po povratku u učionicu je jedan ili dva školska sata (ovisno o načinu na koji učitelj/ica odluči razraditi predložene ideje i oblikovati ih u nastavni sat te ovisno o prethodnom znanju učenika i o razrednoj dinamici). Unutar spomenute četiri grupe aktivnosti predlažemo izvođenje nastave filma prema udžbeniku profesora Krešimira Mikića “Film u nastavi medijske kulture” kroz sljedeće nastavne situacije: motivaciju, najavu, prikazivanje filma, emocionalno – intelektualnu pauzu, slobodno iznošenje doživljaja, istraživačku raspravu, uopćavanje i stvaralačke oblike rada. Artikulacija sata (slobodno iznošenje doživljaja, istraživačka rasprava, uopćavanje i stvaralački oblici rada) odvija se u trajanju jednog školskog sata (45 minuta).

ZADATCI

Nastavno područje: medijska kultura
Ključni pojmovi: filmski rod, animirani film, dokumentarni film, adaptacija
Obrazovno-odgojne i funkcionalne zadaće: opisati obilježja animiranoga i dokumentarnoga filma, interpretirati funkcije kombiniranja različitih filmskih rodova, objasniti razliku između dokumentarnoga filma i filma snimljenoga prema stvarnim događajima, osvješćivati složenost procesa integracije pojedinca u obitelj i širu društvenu zajednicu, osvješćivati važnost uvažavanja drugih i prihvaćanja različitosti, uvažavati potrebu drugih za preispitivanjem vlastitih identiteta, dogovarati učinkovite strategije rješavanja zadataka sa suradnicima u skupini, osvješćivati važnost poštivanja stavova drugih, razvijati sposobnosti uočavanja, povezivanja, uspoređivanja, razlikovanja, izdvajanja pojedinosti i zaključivanja, razvijati sposobnosti primjene filmoloških pojmova u analizi filmskoga djela, razvijati vještinu aktivnoga slušanja sugovornika (voditelja radionice/učitelja i drugih učenika), razvijati vještine sažetoga izlaganja i argumentiranoga tumačenja, razvijati vještinu razmjenjivanja ideja (u skupini)

Nastavni oblici: frontalni, individualni, skupni
Komuniciranje : višesmjerno komuniciranje (učitelj – učenici, skupina – skupina, učenici – učenici)
Nastavni izvori i sredstva: projicirani igrani film u kinodvorani, tekst kao izvor (tekstovi u nastavnim listićima), auditivni izvori (živa riječ učitelja/voditelja i učenika), vizualni izvori (pisani tekstovi, priručna literatura), nastavna sredstva i pomagala (projektor, platno, DVD čitač, DVD s igranim filmom, nastavni listići)
Nastavne metode: tumačenje, heuristički dijalog, prikazivanje i pokazivanje

Korelacije: unutarpredmetna – književnost, medijska kultura; međupredmetna – likovna kultura

AKTIVNOSTI prije projekcije filma

MOTIVACIJA

Prva aktivnost

Na nastavi hrvatskoga jezika preporučljivo je s učenicima ponoviti koji filmski rodovi postoje i koja su njihova temeljna obilježja te kako gledatelji prepoznaju kojemu filmskom rodu pripada pojedini film. Ponavljanje se može organizirati tako da učenici, koju su na dosjećanje prethodno usvojenih sadržaja iz medijske kulture potaknuti metodom heurističkoga dijaloga, samostalno, u parovima ili manjim skupinama oblikuju mentalnu mapu koja će sadržavati pregled osnovnih pojmova o filmskim rodovima i njihovim obilježjima. Učenicima se može najaviti da će gledati film koji je nastao kombiniranjem različitih filmskih rodova, ali nije potrebno ulaziti u detalje o filmu „Usvajanje odobreno“ kako bi ih voditelji radionica doveli do što većega broja zaključaka nakon gledanja filma.

Druga aktivnost

Učenike se može navesti da se prisjete vlastitoga ranog djetinjstva i odrastanja (dok još nisu krenuli u školu, u nižim razredima osnovne škole te u 5. i 6. razredu) te da pokušaju oblikovati svoja sjećanja na taj period života u formi kraćega stripa. Pritom valja ponoviti temeljna obilježja stripa i pokušati ih navesti da pojedinu, njima zanimljivu ili značajnu epizodu iz djetinjstva, pokušaju ispripovijedati kombinacijom crteža i teksta. Ako u razredu postoje učenici u čije rano djetinjstvo na nastavi iz učitelju poznatih razloga ne bi trebalo zadirati, učenike se može potaknuti da oblikuju izmišljenu epizodu iz djetinjstva u formi stripa. Zadatak u tom slučaju može glasiti – Zamislite da ste rođeni kao superheroj ili čarobnjak ili Meksikanac ili pingvin ili sl. i oblikujte kraći strip (na najviše jednoj stranici) koji prikazuje zanimljivu zgodu iz vašega djetinjstva ili odrastanja.

Učenicima pritom treba reći da se zadatak koji su dobili nadovezuje na film koji će gledati jer je i film koji će gledati nastao na temelju jednoga stripa o neobičnome i zanimljivome djetinjstvu i odrastanju. Bude li moguće, razrednicima će Udruga uz ostale materijale priložiti i dijelove stripa na temelju kojega je nastao film. Trotomni Jungov strip „Boja kože: medena“, nažalost, još nije preveden na hrvatski jezik.

prije projekcije

AKTIVNOSTI UZ PROJEKCIJU FILMA

NAJAVA FILMA

Najavljujemo gledanje animirano dokumentarnog filma “Usvajanje odobreno”, redatelja Laurent Boileau i Jung Henin. Prije same projekcije animirano dokumentarnog filma voditeljica projekta učenicima iznosi nekoliko informacija o redatelju i filmu.

PRIKAZIVANJE FILMA

Projekcija animirano dokumentarnog filma, redatelja Laurent Boileau i Jung Henin u trajanju od 74 min.

EMOCIONALNO-INTELEKTUALNA STANKA

Stanka u trajanju od nekoliko sekundi radi usustavljivanja dojmova i pripreme za nastavak rada.

RAZGOVOR S GOSTOM

UZ PROJEKCIJU

AKTIVNOSTI NAKON PROJEKCIJE FILMA

Slijedi prikaz artikulacije nastavnoga sata:

uvodni dio – motivacija (5 – 10 min)
- objašnjenje tvrdenje „Kamo god odem, uvijek ću biti turist“
- arhivske snimke o posljedicama Korejskoga rata
središnji dio – razrada (25 – 35 min)
- Različitim igrama i razgovorom obrađuju se filmska izražajna sredstva i filmski pojmovi.
  - filmski rodovi
  - kombiniranje obilježja animiranoga i dokumentarnoga filma
  - razlika između dokumentarnoga filma i filma snimljenoga prema stvarnome događaju
završni dio – sinteza (5 – 10 min)
- filmske adaptacije

SLOBODNO IZNOŠENJE DOŽIVLJAJA

Voditelji pozdravljaju učenike. Prije gledanja filma učenici su imali neka očekivanja. Nakon što su pogledali film i sredili prve dojmove nakon gledanja, voditelj ih potiče na iskaz o doživljaju filma.

ISTRAŽIVAČKA RASPRAVA

Prva aktivnost

Na početku vođene analize voditelj će na platno projicirati tvrdnju „Kamo god odem, uvijek ću biti turist.“ ili će je učenicima podijeliti na papirićima. Učenike potom metodom vođenoga (heurističkoga) dijaloga treba potaknuti da objasne moguća značenja tvrdnje te da se potom prisjete u kojemu dijelu filma Jung izgovara ovu rečenicu i kako se ona može protumačiti u kontekstu filma. Učenike treba navoditi da zaključke izvode i iz vlastitih iskustava: Što znači biti turistom? Možemo li biti turisti i u zemlji u kojoj smo rođeni? Kako? Zašto? Itd.

Razgovor o značenju tvrdnje izvan filma, a potom i u kontekstu filma, treba poslužiti da se učenike uvede u promišljanje sadržaja cjeline filma: Zašto autor dolazi u Koreju? Što ondje pokušava pronaći/saznati? Možemo li usporediti autorovo putovanje u Koreju s njegovim putovanjem u prošlost, tj. s prisjećanjem na vlastito djetinjstvo i odrastanje?

Druga aktivnost

N.B.

Korejski se rat na nastavi povijesti obrađuje u drugome polugodištu 8. razreda pa učenici vjerojatno neće razumjeti povijesni kontekst, u tom slučaju voditelj mora biti spreman sažeto objasniti o čemu je riječ, stoga će prvi od pripremljenih filmskih isječaka sadržavati dijelove arhivskih snimki o posljedicama Korejskoga rata. Preporuka je da se s učenicima pogleda taj isječak i da im se, ako nitko od učenika u skupini ne može sažeto objasniti širi povijesni kontekst, ti podaci svakako iznesu na pristupačan i koncizan način.

Treća aktivnost

Nakon što su učenici prokomentirali motivacijsku tvrdnju, povezali je sa sadržajem filma i sažeto iznijeli ključne sadržajne odrednice djela, voditelj prelazi na središnji dio analize.

Učenike treba pitati sjećaju li se koji filmski rodovi postoje te obilježja kojih rodova prepoznaju u filmu koji su upravo gledali. Nakon što učenici nabroje filmske rodove i u odgledanome filmu prepoznaju obilježja animiranoga i dokumentarnoga filma, treba ih podijeliti na skupine i dati im nastavni listić na kojemu će objasniti što se u filmu postiže animiranim, a što dokumentarnim scenama, tj. kako „miješanje“ obilježja tih dvaju filmskih rodova autoru omogućuje da slojevitije i potpunije ispriča svoju životnu priču.

(RADNI LIST 1)

Učenici imaju najviše 5 minuta za rad (osim ako ritam cijeloga razreda ne zahtijeva poseban pristup), nakon čega svaka skupina treba izložiti svoje uvide, a voditelj dodatnim potpitanjima treba produbiti uvide pojedinih učenika i skupina te razreda u cjelini i navesti ih da izvedu konačne zaključke o funkciji kombiniranja obilježja animiranoga i dokumentarnoga filma u oblikovanju filmske priče. Voditelj uvide pojedinih grupa treba potkrepljivati unaprijed pripremljenim filmskim isječcima (v. prilog).

Smjernice za voditelje – mogući uvidi koje očekujemo kao rezultat skupinskoga rada:

a) funkcije animiranih scena:

-budući da se radi o Jungovim crtežima, naglašava se činjenica da je riječ o njegovoj priči, o njegovoj autobiografiji

-animirani film najčešće asocira na djetinjstvo i stvara prostore u kojima je doista sve moguće, čime se ističe činjenica da Jung sam pokušava skicirati i oblikovati vlastiti život, popuniti „prazna mjesta“ na ishodištu svoje životne priče, ističe se poroznost granice između izmišljenoga i stvarnoga života

-crtajući, Jung stvara svijet koji sam može kontrolirati za razliku od stvarnoga svijeta -‐ crtajući, Jung bježi od svoje stvarnosti s kojom se ne može pomiriti -‐ crtež je za Junga, prema vlastitome priznanju, i utočište

-crtajući, Jung oblikuje svoj imaginarni život relativizirajući pritom povratno i svoj stvarni život -‐ Jungovi crteži zrače snažnom emocionalnošću koja film čini još intimnijim…

b) funkcije dokumentarnih scena:

-naglašava se činjenica da je riječ o autobiografiji

-ističe se istinitost i vjerodostojnost događaja

-arhivske snimke o posljedicama Korejskoga rata, obiteljske snimke i dokumentarne snimke odrasloga Junga tvore svojevrstan okvir Jungove priče i „drže na okupu“ animirane dijelove

- čine svojevrsnu protutežu animiranim dijelovima stalno nas podsjećajući na činjenicu da se doista radi o životu stvarne osobe…

Četvrta aktivnost

Učenike nakon skupinskoga rada treba potaknuti da objasne razliku između dokumentarnoga filma i filma snimljenoga prema stvarnome događaju te da prokomentiraju činjenicu da animiranim likovima glasove daju glumci, tj. treba ih navesti na zaključak da je to obilježje igranoga filma u animiranome filmu.

Peta aktivnost

Voditelj učenicima treba reći da je film nastao kao adaptacija Jungova trotomnoga stripa objavljenoga 2006. godine i treba ih navesti da objasne značenje pojma adaptacija.

UOPĆAVANJE

Nakon pojašnjenja pojma adaptacije, u nekoliko kratkih pitanja voditelj s učenicima treba ponoviti ključne pojmove kojima su se koristili analizirajući film (filmski rod, animirani film, dokumentarni film, film snimljen prema stvarnim događajima, adaptacija).

Slijede prijedlozi aktivnosti koje razrednici/učitelji hrvatskoga jezika mogu (u različitim kombinacijama ili u kakvom drugom obliku) izvesti sa svojim učenicima na redovnoj nastavi na satu razredne zajednice ili na satu hrvatskoga jezika u danima nakon što su sa svojim učenicima odgledali film (te sudjelovali na vođenoj analizi).

Učitelj hrvatskoga jezika/razrednik s učenicima može raspravljati o funkciji fragmentiranosti filma o Jangovu životu. Učenike treba poticati na razmišljanje i argumentirano tumačenje o sljedećim pitanjima:

Zašto Jungova sjećanja na djetinjstvo djeluju usitnjeno (fragmentirano) i nepovezano? Što se time postiže? Kako biste opisali narav sjećanja? Kojim se filmskim izražajnim sredstvima (o kojima ste razgovarali i na vođenoj analizi u Muzeju) ostvaruje učinak fragmentiranosti Jungovih sjećanja? Kako tomu doprinosi kombiniranje obilježja različitih filmskih rodova?

Učitelj hrvatskoga jezika/razrednik s učenicima može raspravljati o odnosu Junga i njegove majke Belgijanke: Kako su učenici doživjeli majku koja je Junga posvojila? Kako bi opisali njihov odnos? Neka na temelju odgledanoga filma oblikuju argumente kojima će potkrijepiti ili opovrgnuti sljedeću tvrdnju „Film Usvajanje odobreno može se smatrati pokušajem autora da konačno definira svoj odnos s posvojiteljskom majkom.“

Učenike treba potaknuti na razmišljanje o prihvaćanju različitosti i o traženju vlastitoga identiteta te analizu odgledanoga filma treba nadovezati na interpretaciju teksta ili tekstova koji se bave dodirnim temama, a kojima su se učenici nedavno bavili u sklopu nastave hrvatskoga jezika (učitelj hrvatskoga jezika, primjerice, može izdvojiti pojedine ulomke iz romana Sve zbog jednog dječaka Nicka Hornbya ili Debela Silvije Šeto, koji su na popisu izborne lektire za 8. razred).

IGOR MEDIĆ

NAKON PROJEKCIJE

Zabranjeno je neovlašteno kopiranje ili distribuiranje dijelova ili cijelog projekta. Projekt podliježe pravima Zakona o autorskim pravima.
Vlasnik autorskih prava je udruga Djeca susreću umjetnost.

Powered by Protagonist