ADAPTACIJA – film snimljen prema književnom djelu. Pri adaptaciji književno se djelo prilagođuje mogućnostima i redateljevoj predodžbi o tome koja doživljajna djelovanja imaju prednost pri prijenosu u film. 

DRAMA – filmski žanr s glavnim junacima zaokupljenim svojim društveno-psihološkim problemima. Ovisno o tematskom naglasku razlikuju se socijalna drama i psihološka drama.

FILMSKA GLAZBA – glazba koja je sastavni dio filmskog izlaganja. Razlikuje se po izvoru, na prizornu ili ambijentalnu glazbu, kojoj je izvor u prikazivanome prizoru, i na neprizornu ili popratnu glazbu, koja ne pripada prizoru nego je dodana kao pratnja filmskom prikazivanju. U nijemom filmu popratna se glazba u pravilu izvodila u kinu.

FILMSKI ROD – velik skup filmova sa zajedničkim strukturalnim značajkama koje pogoduju određenom psihosocijalnom učinku. Rodom se drže igrani, dokumentarni, obrazovni, propagandni, animirani i eksperimentalni film (no oni nisu međusobno isključivi pa filmovi mogu kombinirati rodnu pripadnost). Kriteriji uključivanja u različite rodove raznovrsni su, no u prvom redu se razvrstavaju prema tome služe li pretežito maštalačkim razradama (odnosno tzv. fikcionalnosti – igrani, animirani i eksperimentalni. film) ili im je najvažnije informiranje o stvarno zatečenom stanju stvari u svijetu (odnosno služe li tzv. faktivnosti – dokumentarni i obrazovni film).

GLUMAC – osoba koja utjelovljuje (glumi) scenarijski zamišljene likove u filmu (ostvaruje ulogu).

IGRANI FILM– filmski rod koji čine filmovi usredotočeni na uobičajeno pripovjedno predočavanje zamišljenih svjetova i zbivanja. Igrani se film posebno scenarijski zamisli, scenografski pripremi i glumački odigra. Osobite podvrste igranog filma nazivaju se filmskom vrstom ili žanrom. Igrani film dominira svjetskom kinematografijom.

KADAR – jedinica filmskog izlaganja, dio filma u kojemu se bez ikakvih promatračkih prekida prati prizorno zbivanje. Kadrovi se u filmskom djelu međusobno razdvajaju montažnim prijelazom.

KUT SNIMANJA (RAKURS) – nagib promatranja snimanog predmeta. Kad se prizor promatra odozgo prema dolje, kadar je iz gornjeg rakursa, a odozdo prema gore iz donjeg rakursa. Jaki donji rakurs naziva se i žablja perspektiva, a krajnji gornji rakurs ptičja perspektiva.

PLAN – udaljenost glavnog predmeta promatranja u kadru od točke promatranja. Plan, odnosno promatračka udaljenost, utvrđuje se prema tome u kojoj mjeri predmet promatranja zauzima vidno polje (izrez kadra). Pri određivanju te mjere obično se služi veličinom ljudskog lika.

PLANOVI

1. detalj – plan u kojem izrez kadra obuhvaća djelić nekog predmeta (npr. nečiji nos, pištolj na stolu, itd.). U narativnom filmu se najčešće upotrebljava kao kadar na koji valja obratiti pozornost.
2. krupni plan – filmski plan u kojem izrez kadra obuhvaća ljudsko lice, odnosno ljudsku glavu. Upućuje na vrlo blisku, intimizirajuću, promatračku udaljenost od ljudi i predmeta.
3. blizu – filmski plan kojemu izrez kadra obuhvaća čovjekovo poprsje.
4.  srednji plan – filmski plan u kojemu izrez kadra obuhvaća središnje likove ljudi u cijeloj njihovoj veličini. Često se koristi kao temeljni kadar
5. polutotal – filmski plan u kojemu se promatra dio veće ambijentalne cjeline (jedan dio sobe, dio ulice, dio gradskog trga, dio prepoznatljiva krajolika i sl.). Upućuje na veću promatračku udaljenost. 
6. total (također: daleki ili vrlo daleki plan) – filmski plan u kojemu izrez kadra obuhvaća cjelinu nekoga većeg ambijenta (koncertnu dvoranu, gradski trg, cjelovit krajolik i sl.). Obilježava promatračku udaljenost s koje se mogu opažati samo opće crte promatrana ambijenta, često u opisne svrhe.

SCENARIJ – književni predložak u kojemu se razrađuje prizorna strana odnosno scene budućeg filma. U igrano-filmskom scenariju razrađuje se prizorno radnja filma uz specifikaciju ambijenata, likova i njihovih pojedinih postupaka i dijaloga. Dijalozi su obično izdvojeno pisani, a teži se i posebno označavati pojedine scene.

VOICE-OVER NARACIJA – popratni, izvanprizorni glas, koji u narativnim filmovima gledatelja upućuje u prizorna zbivanja i likove, te mu daje dodatne obavijesti i tumačenja.

VIŠNJA VUKAŠINOVIĆ