Koristimo kolačiće (cookies) kako bismo poboljšali funkcionalnost stranice i omogućili vam bolje korisničko iskustvo
AKTIVNOSTI NAKON PROJEKCIJE FILMA
1. Uvodni dio – motivacija (5-10 min)
– razgovor o dojmovima o pogledanome filmu
2. Središnji dio – razrada (25 – 35 min)
– uočavanje kadra kao filmskog izražajnog sredstva; uočavanje uloge svjetla, sjene i boje u razumijevanju filmske priče; aktivno sudjelovanje u istraživanju zvukova u filmu; uočavanje interakcije filmskih izražajnih sredstava kojom se grade karakterne osobine likova, njihov međusobni odnos i različita raspoloženja; prepoznavanje poruke filma analizom filmskih izražajnih sredstava te razgovorom o postupcima, raspoloženjima i osobinama likova;
2. Završni dio – sinteza (5 – 10 min)
– izvođenje definicija na temelju grupnoga rada
Učenici će nakon gledanja izraziti svoje prve dojmove o filmu, a voditelj će ih voditi pitanjima te poticati da argumentiraju i objasne svoje doživljaje i razmišljanja.
– Sviđa li vam se tijek događaja u filmu? Jeste li bili zadovoljni raspletom događaja? Koji vam je trenutak u filmu bio najnapetiji?
– Izdvojite scenu – kratko prepričajte događaj koji pamtite…
a) …po tome što se u njoj sve događalo brzo pa se slika „tresla“ dok ste gledali.
b) … po izrazito glasnim zvukovima koje ste čuli dok je trajala.
c) …po naglašenoj tišini koja pojačavala neizvjesnost onoga što će se dogoditi.
d) …po izrazito ugodnoj i nježnoj glazbi koja je u vama izazvala osjećaj sreće i zadovoljstva.
e) …po „strašnoj“ glazbi koja je u vama izazvala uzbuđenje.
f) …po vjernoj glumi glumca – kada ste i vi snažno osjećali ono što osjeća lik iz filma, tugu ili radost.
g) …po dobroj glumi glavnog glumca koja vas je nasmijala.
h) …kad ste ugledali prizor gdje je boja sugerirala strašan događaj? (Potaknuti učenike da se prisjete kadra u kojem su vidjeli mrlju krvi na snijegu.)
ISTRAŽIVAČKA RASPRAVA
Učenike potaknuti da se prisjete po čemu su se, prethodno, prisjećali određenih dijelova filma koji su ih se najviše dojmili.
– Gdje živi Ranko? Ukratko opišite kako izgleda mjesto u kojemu živi sa svojom obitelji i prijateljima, kako izgleda okolica sela u kojoj upoznaje Hunda?
– U kojemu se godišnjem dobu zbivaju svi događaji?
Nakon što učenici kratko opišu mjesto radnje (planinsko selo, u okolici je šuma u kojoj žive vukovi, zimsko je doba s izrazito puno snijega…), potaknuti ih da uoče filmska izražajna sredstva uočavajući razliku između načina na koji pripovijeda film u odnosu na književnoumjetnički tekst.
– Zamislite sada da niste gledali film, nego da ste čitali knjigu Vuk samotnjak. Biste li i u tom slučaju doznali koliko je brige i straha proživio Ranko da bi pomogao Hundu, u kojemu se godišnjem dobu sve zbivalo, je li zima snježna ili bez snijega, kako izgleda mjesto u kojemu živi Ranko s obitelji i drugim seljanima te prijateljima?
– Kako bi vas autor knjige upoznao sa svime što smo prethodno spomenuli? (Rečenicama bi pripovijedao radnju, opisivao bi mjesto radnje, snježnu zimu i krajolik….)
– Pripovijeda li i film na isti takav način? Kako ste gledajući film zaključili da je zima hladna?
– Kako ste znali da je pas Žućko stradao? Kako ste doznali da je Hund bio tužan nakon što je Ranko stradao od pucnja iz puške i da mu je dječak nedostajao?
Potaknuti učenike na zaključak da film pripovijeda slikom (kadrom, prizorima koje vidimo), da osjećaje glumaca doživljavamo, ne samo po onome što govore nego i zahvaljujući njihovoj glumi (izraz lica, pokreti, boja glasa, pogled…), da u filmu glazba sugerira atmosferu – napetost, strah, ljubav i druge osjećaje), da zvukovi (tišina i glasni zvukovi) sugeriraju atmosferu, i sl.
Istaknuti da film pripovijeda SLIKOM, ZVUKOVIMA I ŠUMOVIMA, BOJOM, SVJETLOM I SJENOM, GLUMOM, GLAZBOM…te da su to filmska izražajna sredstva.
Pitati učenike je li ovaj film ANIMIRANI i zamoliti ih da objasne zbog čega nije.
Zaključiti da je riječ o IGRANOME FILMU jer su u njemu glumci koji glume likove neke priče koju nam autor želi ispripovijedati.
Najaviti da ćemo tijekom radionice istraživati filmska izražajna sredstva kroz neke primjere.
(Redoslijed događaja)
Opis aktivnosti:
Učenike podijeliti u osam skupina. Svakoj skupini dati da izvuče karticu s rečenicom u kojoj su istaknuti glavni događaji u filmu. (KARTICE SE NALAZE U PRILOGU 6 – U PRAVILNOME REDOSLIJEDU)
Objasniti da ćemo istaknute događaje zajednički slagati redoslijedom kojim su se nizali te isticati na vidljivo mjesto, jednu karticu za drugom.
Zajedno (frontalno) tražiti prvi događaj – učenici koji misle da imaju prvi događaj javljaju se naglas čitaju rečenicu sa svoje kartice. Karticu s rečenicom ističu na vidljivo i unaprijed dogovoreno mjesto. Nakon toga javljaju se one skupine koje misle da je njihov događaj sljedeći. Pritom raspravljati i zajedno se prisjećati redoslijeda. Aktivnost će završiti kada sve kartice budu na istaknutom mjestu, u pravilnome slijedu.
Jedan učenik prepričat će sažetak filma prema dobivenom planu.
(Interpretacija – glavni likovi)
Istaknuti koji je glavni lik u filmu. (Dječak Ranko.)
Osvrnuti se na uvodni dio filma (prije uvodne najave – špice), na prizor u kojemu upoznajemo dječaka Ranka i njegovu družinu. (PRIZOR SE NALAZI U PRILOGU 7)
– Kojim prizorom započinje film?
(Borbom pasa – Rankova Žućka s drugim, agresivnim psom.)
– Kako reagira Ranko? Što čini kad borba dosegne vrhunac?
– Kako na prekid borbe reagiraju njegovi prijatelji?
(Ljute se jer nije pustio borbu do kraja, zafrkavaju ga da je kukavica.)
– Što već tada, u tome prvom prizoru, zaključujemo o Ranku? Razlikuje li se on od druge djece? Po čemu? Što osjeća prema Žućku?
– Druže li se i druga djeca sa životinjama?
(Da, s obzirom na to da su na selu, okruženi su životinjama.
– Ophode li se prema njima na isti način kao i Ranko? Pokušajte objasniti razliku.
– Što u tome uvodnom dijelu doznajemo – gdje se nalaze djeca, što rade na proplanku, kako govore? Koji je to dio zavičaja Republike Hrvatske (zaključiti po krajoliku – planinski, Lika)
– Kamo se sklanjaju od iznenadnog pljuska i grmljavine?
(U bunker.)
Pitati učenike znaju li što je bunker. Pokazati im kadar iz filma i objasniti da je bunker nadomak sela ostao još od Drugoga svjetskog rata. (KADAR SE NALAZI U PRILOGU 8)
– Što je u ratu bio Rankov otac? Ako se borio u ratu, možemo li zaključiti u koje je vrijeme otprilike smještena radnja priče? Je li rat u kojem se borio njegov otac bio jako davno od priče ispričane u filmu Vuk samotnjak?
Zaključiti da su ratna zbivanja bila još svježa (ostao je bunker, ljudi su se još živo sjećali rata, teško se i skromno živjelo u poslijeratno vrijeme…)
– Osim što je neprijatelji za sobom ostavili bunker, koga su još zaboravili i ostavili samoga u planinama?
Pokazati kadar psa Hunda te ploče s natpisom po kojoj mu je Ranko dao ime. Potaknuti ih da ispričaju kako je pas dobio ime.
– Možemo li Hunda smatrati jednim od glavnih likova filma? Objasnite.
Ispričati/pročitati učenicima zanimljivost o psu koji je glumio Hunda:
– Nakon prikazivanja filma u Pulskoj Areni, na pozornicu je zajedno s glumcima i filmskom ekipom izašao i Hund te pozdravio oduševljenu publiku.
– Kako nas, u tome uvodnom dijelu, autor „uvlači“ u priču o psu koji će kasnije biti jedan od glavnih likova?
(Prizorom napete priče o strašnom, njemačkom, zubatom psu, koju Ranko svojim prijateljima pripovijeda dječak Ranko nakon što u bunker pronađu ploču s natpisom.)
Treća aktivnost
(Filmska izražajna sredstva)
Potaknuti učenike da se prisjete prizora iz bunkera koji će ponovno pogledati.
– Ima li prizoru u kojemu Ranko priča svoju strašnu priču o psu kojega još nismo upoznali, nekih nagovještaja da će film u nastavku biti napet i pomalo „strašan“? (PRIZOR SE NALAZI U PRILOGU 9)
Zadatak: Tijekom gledanja prizora u kojemu Ranko govori u bunkeru, učenici će imati sljedeće zadatke:
a) da se uhvate za uši kada čuju neki zvuk koji sugerira strašnu atmosferu
b) da se uhvate za oči kada uoče promjenu svjetla, bljeskove i sjene kojima se naglašava osjećaj strašnoga
c) da stave ruku na usta kad tišina stvara napetost
Potom će ponovno gledati isti prizor s novim zadatkom – promatrati kako se kreće kamera.
Zadati zadatak da se rukama uhvate za glavu kada uoče da je pokret kamere pojačao napetost.
Potaknuti ih da objasne na koji je način kretanje kamere pojačalo napetost.
– Je li kamera snimala s mjesta ili se kretala? Prema čemu se kretala? Kako se približavala licima djece, polako ili brzo? Ustanite i pokažite pokretima ruke kako se kamera kretala.
Zašto?
(Prema licima djece koja su slušala i prema Rankovom licu kada je govorio, kretala se sasvim polako.)
– Zašto su kamerom snimana dječja lica iz blizoga plana? Objasnite.
– Čime je još pojačan osjećaj napetosti? Kako Ranko govori, kakvim glasom? Kakav mu je izraz lica? Što zaključujete na temelju toga, o kojemu je filmskom izražajnom sredstvu riječ?
(Filmsko izražajno sredstvo – gluma.)
Četvrta aktivnost
(Mjesto radnje – perspektiva)
Što djeca rade na proplanku sama? Koja opasnost vreba u šumama Like pa tako i u šumi gdje se ona nalaze? (Opasnost od divljih životinja – vukova.)
– Znaju li djeca za tu opasnost? Koga vukovi zapravo napadaju? Zašto napadaju ovce i janjad?
Znaju li roditelji da je opasno poslati djecu da čuvaju ovce na pašu usred šume u kojoj vrebaju gladni vukovi? Brinu li se zbog toga njihovi roditelji? Zašto ih onda, unatoč zabrinutosti, šalju s ovcama? Pokušajte objasniti.
(Tada je to bilo normalno, djeca moraju naučiti živjeti s tim i opstati u svome kraju, trebat će jednoga dana i sama živjeti u istim okolnostima…)
– Idu li oni u školu kao i vi? Što možete zaključiti o obvezama djece u ono vrijeme na selu, za razliku od obveza koju imaju djeca danas? Bi li vas vaši roditelji uputili čuvati ovce u planinu? Objasnite.
– Kako Ranko priča priču djeci, kakav mu je rječnik? Vole li ga djeca slušati? Zašto?
– Kako mu jedan prijatelj daje do znanja da ne vjeruje u istinitost njegove priče? Sjećate li se što mu govori, kojim se izrazom koristi želeći mu reći da laže? (Premazuje.)
– Znaju li drugi da Ranko „premazuje“? Zbog čega onda slušaju? Odredite mjesto radnje u filmu: planinsko selo u Lici u blizini jednoga većeg mjesta (gdje se nalaze škola i trgovina), planinska šuma.
– Opišite šumu? Kakva je? Kako je u filmu autor opisuje? Prisjetite se prizora šume – kako je prikazana.
(Kamerom kruži i snima visoke planine oko šume, snima kroz guste krošnje i grane, uvijek praćeno zvukovima prirode – fijuk vjetra, glasanje vukova i drugih životinja…)
– Gdje ste se dosad susretali s pojmom opisa? (U književnosti.)
– Opisuje li književnik mjesto radnje u nekome romanu na isti način kao redatelj filma u filmu? Kako opisuje književnik, a kako redatelj filma?
– Kakva je šuma u kojoj je Ranko čest gost, kao i njegovi prijatelji? Doživljavamo li je uvijek isto?
Pokazati kadrove šume i zatražiti da ispričaju u kojim scenama šumu doživljavaju strašnom, a u kojima ne (KADROVI ŠUME NALAZE SU U PRILOGU 10).
– Prisjetite se prizora iz kojih su kadrovi. Prepričajte događaje povezane s njima.
– Zašto je u prvome primjeru kosi kadar? Kamo Ranko juri? Sjećate li se zvuka koji se čuje dok juri spasiti Hunda od potjere?
(Zvukovi seljana u potjeri – zvuk bubnja, lupanja o metalno posuđe, raznih zvečki, zvuk Rankova teškog disanja dok juri uz brijeg.)
– Zašto 2. kadar nije strašan? Tko je ugledao srnu u šumi? Kada?
– Iz kojega položaja snimatelj snima u 3. kadru? Pokažite. (Odozdo.) Zašto? Kada vidimo taj kadar?
(Kad Ranka pogodi jedan od seljaka sačmaricom i rani.)
– Što taj kadar, zapravo, prikazuje?
(Ono što dječak vidi kad pada. Kamera snima viđeno njegovim očima.)
Recite učenicima da snimatelji pri snimanju zauzimaju različite kutove snimanja i perspektive kako bi izazvali snažne doživljaje u gledatelja i nastojali im uvjerljivije dočarati i filmski ispripovijedati kako se osjećaju likovi. Ta se perspektiva naziva žabljom – objasnite zašto je dobila takav naziv. Kad kamera snima odozgo, to je ptičja perspektiva. Pitajte učenike sjećaju li se u kojemu je prizoru
kamera snimala odozgo te smo imali priliku vidjeti i ptičju perspektivu.
(U prizoru kad vuk upada u zamku koja je poput labirinta da bi došao do janjca koji je postavljen kao mamac.)
Pokazati ptičju perspektivu (PRIMJER SE NALAZI U PRILOGU 11).
– Kakav se učinak postiže snimanjem odozdo i snimanjem odozgo?
Peta aktivnost
Opis aktivnosti:
Pokazati učenicima fotografiju glavnog glumca, Slavka Štimca, ali u odrasloj dobi.
(FOTOGRAFIJA SE NALAZI U PRILOGU 11A)
– Prepoznajete li tko je na fotografiji?
Ako ne znaju, informirati ih da je na fotografiji Slavko Štimac, glavni glumac iz filmu Vuk samotnjak, u odrasloj dobi.
Pitati ih znaju li još neki dječji film u kojemu je glumio kada je bio dječak? Pokazati im fotografiju glumca iz uloge u filmu Vlak u snijegu. (FOTOGRAFIJA SE NALAZI U PRILOGU 11B)
– Je li film Vuk samotnjak snimljen davno ili nedavno? Po čemu to zaključujete?
Informirati učenike da je Slavko Štimac nekada davno bio jedan od najpoznatijih dječjih glumaca na prostorima Hrvatske i šire te da se i danas, u zrelim godinama života, bavi glumom.
– Kako su Ranko i ostali likovi govorili u filmu? Je li vam taj naglasak blizak, govorite li i vi tako? Jesu li govorili hrvatskim jezikom? A jesu li govorili hrvatskim književnim jezikom?
Prethodnim pitanjima navesti učenike da zaključe da likovi u filmu govore zavičajnim govorom kakvim se govori u Lici. Reći im da je glumac Slavko Štimac rođen u Lici te da je Lika njegov zavičaj.
Zadatak:
Voditelj/voditeljica će pročitati rečenicu koju Ranko u filmu govori zavičajnim govorom u trenutku dok prepričava prijateljima kako je savladao vuka koji je napao njega i Žućka.
– „Vukla se ranj’na mrc’na, dok nije lipsala. A ja priskoči da ću odalamit’ vuč’nu, kad iskoči Žućko!“
Učenicima dati kratko vremena u pripremi kratkog monologa (2-3 rečenice) kojim bi svojim zavičajnim govoru ispričali kako su savladali vuka (poput Ranka). Naglasiti da pritom pokušaju glumiti kao na filmu.
– Je li posao glumca zahtjevan ili lagan?
Zamoliti ih da ocjene glumu Slavka Štimca ocjenom od 1 do 5 – trebaju podignuti onoliko prstiju na ruci ovisno o ocjeni koju su odabrali.
UOPĆAVANJE
Opis aktivnosti:
Učenici će dobiti nastavni listić s križaljkom koju rješavaju samostalno kako bi utvrdili što su na filmskoj radionici zapamtili o filmskim izražajnim sredstvima. Nakon što riješe, slijedi frontalna provjera u parovima – parovi će zamijeniti svoje listiće i međusobno provjeravati točnost rješenja.
(NASTAVNI LISTIĆ S KRIŽALJKOM NALAZI SE U PRILOGU 12)
STVARALAČKI OBLICI RADA
Opis aktivnosti:
1. Aktivnost – ritam crta po toku i karakteru/ritam u filmu
Pustiti prizor iz filma, ali prethodno objasniti zadatak. (PRIZOR SE NALAZI U PRILOGU 13)
Tijekom gledanja obratite pozornost na kretanje kamere koja snima događaj potjere. Razmislite, je li kretanje kamerom brzo, sporo, dinamično ili polagano…?
Kada prizor završi, na komadu papira flomasterom nacrtajte crte kojima ćete dočarati kako se kamera kretala i kakav je ritam postignut u prizoru. Razmislite kakvim ćete crtama izraziti ritam pogledanog prizora.
Nakon provedene aktivnostoi komentirati crteže, tj. Odabir crta – zašto su dinamične, isprekidane, valovite, debele, izlomljene…
2. Aktivnost – naslov teme/osjećaji
Učenicima naizmjenično pokazivati kadrove (KADROVI SE NALAZE U PRILOGU 14).
Trebaju se prisjetiti događaja (prizora) iz kojih je izdvojen kadar te predložiti naslov za taj prizor.
Nakon što predlože naslov uz prvi kadar i slože se da je adekvatan temi tog dijela filma, na znak voditeljice/voditelja u zboru će uzviknuti jednu od ponuđenih riječi: SMIJEH, NAPETOST, TUGA ili SREĆA – ovisno o tome kako su tijekom gledanja reagirali gledajući taj dio filma.
Isto učiniti za svaki primjer. Na vidljivo mjesto istaknuti riječi od kojih moraju odabrati jednu koju će na znak voditeljice/voditelja izgovoriti u zboru. (POPIS RIJEČI NALAZI SE U PRILOGU 15)
Imati pritom u vidu da pojedine scene ne moraju izazivati istu reakciju kod svih učenika te svakako to naglasiti ako se dogodi takva situacija.
AKTIVNOSTI NAKON OBRADE FILMA
1. Aktivnost:
Opis aktivnosti
Napomena: Korelacija s nastavom prirode i društva. Istražiti više o Bijelim stijenama na linku http://www.hps.hr/info/hrvatski-vrhovi/bijele-stijene-vrh/
Razgovarati s učenicima o mjestu radnje filma – na zemljovidu RH pronaći Liku, smjesti ovo zemljopisno područje u planinski zavičaj. Potaknuti učenike da napišu što su sve doznali o ovom zavičaju iz filma Vuk samotnjak. Mogu raditi u parovima ili skupinama te svoje bilješke prikazati grafički, u obliku mentalne mape.
Nakon što svaka skupina/par iznese svoje bilješke drugima, učenike podsjeti da se u filmu više puta spominje jedno mjesto u tome kraju. To mjesto autor uvijek prikazuje iz daljine – kadar koji prikazuje visoke stijene i vrhove u daljini.
Pokazati kadrove iz filma. (KADROVI SE NALAZE U PRILOGU 16.)
Ponavlja li se taj kadar u filmu više puta? U kojim situacijama autor prikazuje kadar? (Kadrove s bijelim stijenama autor prikazuje svaki put kad se očekuju vukovi u selu ili kad dječak razmišlja o njima.)
– Prate li taj kadar neki zvukovi/šumovi? Koji? Ima li glazbe tijekom prikazivanja toga kadra?
(Nema. „Zvuk” je neugodna tišina.)
Objasnite tu ulogu tišine u filmu – kad u filmu iznenada nastupi tišina, stvara se osjećaj napetosti i iščekivanja.
– Iz kojega položaja snimatelj snima dječaka i stijene u 2. primjeru? Zašto? Kako doživljavamo dječaka u odnosu na visoke stijene? Kakvima nam se one čine zbog toga? Objasnite.
Učenici mogu istražiti više o Bijelim stijenama potaknuti filmom, napisati referat ili izraditi plakat kod kuće.
Ova aktivnost može biti motivacija za sat jezičnog izražavanja – pisanje sastavka, npr. na temu Snaga i moć prirode, Čovjek i priroda i sl.
2. Aktivnost
Opis aktivnosti
Napomena: korelacija filmske kulture i jezičnoga izražavanja (pričanje po nizu slika, pripovijedanje, pisanje sastavka)
Na primjeru pokazati učenicima kako niz kadrova u filmu gradi jedan prizor (PRIMJER SE NALAZI U PRILOGU 17).
Učenici će svaku sliku (fotografiju) usmeno „prevoditi” u rečenice – potaknuti ih da uoče razliku između filmskog i jezičnog izražavanja.
Uz prizor prikazan nizom kadrova, učenici mogu:
– prepričavati prizor iz filma usmeno i pismeno kao kratku priču
– pričati u 1. osobi (monolog) – govoriti o događaju iz perspektive dječaka Ranka – samostalni govorni nastup pred drugima u razredu
– snimiti kod kuće diktafonom na mobitelu svoj monolog (ispričati o događaju koji prikazuje niz kadrova iz perspektive dječaka Ranka), a na satu jezičnoga izražavanja preslušavati audio snimke te analizirati govorne nastupe kako bi dobili kvalitetnu povratnu informaciju koja često izostaje na nastavi zbog premalo vremena za analizu.
3. Aktivnost
Opis aktivnosti
Napomena: Ova aktivnost može se provesti na satu razrednika nakon radionice.
– korelacija filmske kulture (ponavljanje o filmskim izražajnim sredstvima) s građanskim odgojem i obrazovanjem (razvijanje kritičnosti prema medijskim sadržajima te uočavanje karakteristika kvalitetnih filmskih naslova, izražavanje vlastitoga mišljenja i stava s argumentima), s matematikom (brojenje, množenje, dijeljenje, grafički prikaz podataka);
Zadatak:
U filmu Vuk Samotnjak, ocijenite ocjenom od 1 do 5:
a) glumu u filmu te navedite koji je lik glumom bio najuvjerljiviji
b) fotografiju u filmu za koju je zaslužan snimatelj te kratko obrazložite koji su vam kadrovi bili zanimljivi
c) kostimografiju za koju je zaslužan kostimograf koji se brinuo o vanjskome izgledu likova (odjeći).
Je li odjećom uspio oslikati vrijeme, podneblje i sredinu u kojoj se radnja zbiva, karaktere likova?
Objasnite.
d) zvukove u filmu.
Mogućnost korelacije s matematikom:
Može se računati srednja ocjena za svaku komponentu filma koju su učenici ocjenjivali, uočiti što su ocijenili najvišom ocjenom, a što najnižom. Podaci dobiveni ovom aktivnošću mogu se i grafički prikazati te iz grafikona izvući zaključci.
Razgovarati o filmskoj kritici i filmskim kritičarima te o kvalitetnim/nekvalitetnim programima, emisijama, filmovi za djecu.
4. aktivnost
Napomena: korelacija filmske kulture i jezičnoga izražavanja (čitanja s razumijevanjem)
Opis aktivnosti:
Učenicima iskopirati intervju s glavnim glumcem iz filma Vuk samotnjak, Slavkom Štimcem.
(INTERVJU SE NALAZI U PRILOGU 18).
Zadati im da na temelju članka koji su pročitali ukratko sastave osobnu kartu glumca u kojoj će iznijeti sve informacije koje su o njemu doznali iz intervjua.
Učenici mogu kod kuće prikupiti dodatne informacije o glumcu te ga predstaviti pisanjem njegova životopisa ili izradom plakata o glumcu.
Pitanja uz intervju:
– Iz kojega je kraja Hrvatske Slavko Štimac? Gdje je živio kao dječak? Kakav je učenik bio? Je li se prije svoje prve uloge u filmu želio baviti glumom? Kako je dobio svoju prvu ulogu? Tko je u došao u njegovo rodno selo tražiti djecu koja bi glumila u filmu? Zašto su u potrazi za malim glumcima došli baš u Liku? Gdje se nalazi Lika, u kojem dijelu Republike Hrvatske? U kojem filmu Slavko Štimac glumi svoju prvu glavnu ulogu?
U intervjuu Slavko Štimac spominje i ime redatelja prvog igranog filma u kojemu je glumio.
Kako se zove taj redatelj?
Zabranjeno je neovlašteno kopiranje ili distribuiranje dijelova ili cijelog projekta. Projekt podliježe pravima Zakona o autorskim pravima.
Vlasnik autorskih prava je udruga Djeca susreću umjetnost.
Copyright © 2021 Sedmi kontinent
Powered by Protagonist