Koristimo kolačiće (cookies) kako bismo poboljšali funkcionalnost stranice i omogućili vam bolje korisničko iskustvo
DJEČJI FILM – film koji je namijenjen dječjem gledateljstvu. Dječji film uključuje širok žanrovski raspon – od bajki do priča s radnjom u suvremenosti, igrane i animirane filmove. Vrsta se počela razvijati odmah nakon otkrića filma, ekranizirala su se djela klasika dječje književnosti, a snimali su se i mnogi filmovi prema izvornim scenarijima. Prvi je hrvatski cjelovečernji dječji film Sinji
galeb (1953) Branka Bauera.
DRAMA – filmski žanr s glavnim junacima zaokupljenim svojim društveno psihološkim problemima. Ovisno o tematskom naglasku razlikuju se socijalna drama i psihološka drama.
FILMSKA GLAZBA – glazba koja je sastavni dio filmskog izlaganja. Razlikuje se po izvoru, na prizornu ili ambijentalnu glazbu, kojoj je izvor u prikazivanome prizoru, i na neprizornu ili popratnu glazbu, koja ne pripada prizoru nego je dodana kao pratnja filmskom prikazivanju. U nijemom filmu popratna se glazba u pravilu izvodila u kinu.
FILMSKI ROD – velik skup filmova sa zajedničkim strukturalnim značajkama koje pogoduju određenom psihosocijalnom učinku. Rodom se drže igrani, dokumentarni, obrazovni, propagandni, animirani i eksperimentalni film (no oni nisu međusobno isključivi pa filmovi mogu kombinirati rodnu pripadnost). Kriteriji uključivanja u različite rodove raznovrsni su, no u prvom redu se
razvrstavaju prema tome služe li pretežito maštalačkim razradama (odnosno tzv. fikcionalnosti – igrani, animirani i eksperimentalni. film) ili im je najvažnije informiranje o stvarno zatečenom stanju stvari u svijetu (odnosno služe li tzv. fiktivnosti – dokumentarni i obrazovni film).
GLUMAC – osoba koja utjelovljuje (glumi) scenarijski zamišljene likove u filmu (koja ostvaruje ulogu).
IGRANI FILM – filmski rod koji čine filmovi usredotočeni na uobičajeno pripovjedno predočavanje zamišljenih svjetova i zbivanja. Igrani se film posebno scenarijski zamisli, scenografski pripremi i glumački odigra. Osobite podvrste igranog filma nazivaju se filmskom vrstom ili žanrom. Igrani film dominira svjetskom kinematografijom.
KADAR – jedinica filmskog izlaganja, dio filma u kojemu se bez ikakvih promatračkih prekida prati prizorno zbivanje. Kadrovi se u filmskom djelu međusobno razdvajaju montažnim prijelazom.
KUT SNIMANJA (RAKURS) – nagib promatranja snimanog predmeta. Kad se prizor promatra odozgo prema dolje, kadar je iz gornjeg rakursa, a odozdo prema gore iz donjeg rakursa. Jaki donji rakurs naziva se i žablja perspektiva, a krajnji gornji rakurs ptičja perspektiva.
PLAN – udaljenost glavnog predmeta promatranja u kadru od točke promatranja. Plan, odnosno promatračka udaljenost, utvrđuje se prema tome u kojoj mjeri predmet promatranja zauzima vidno polje (izrez kadra). Pri određivanju te mjere obično se služi veličinom ljudskog lika.
PLANOVI
1. detalj – plan u kojem izrez kadra obuhvaća djelić nekog predmeta (npr. nečiji nos, pištolj na stolu, itd.). U narativnom filmu se najčešće upotrebljava kao kadar na koji valja obratiti pozornost.
2. krupni plan – filmski plan u kojem izrez kadra obuhvaća ljudsko lice, odnosno ljudsku glavu. Upućuje na vrlo blisku, intimizirajuću, promatračku udaljenost od ljudi i predmeta.
3. blizu – filmski plan kojemu izrez kadra obuhvaća čovjekovo poprsje.
4. srednji plan – filmski plan u kojemu izrez kadra obuhvaća središnje likove ljudi u cijeloj njihovoj veličini. Često se koristi kao temeljni kadar
5. polutotal –- filmski plan u kojemu se promatra dio veće ambijentalne cjeline (jedan dio sobe, dio ulice, dio gradskog trga, dio prepoznatljiva krajolika i sl.). Upućuje na veću promatračku udaljenost.
6. total (također: daleki ili vrlo daleki plan) – filmski plan u kojemu izrez kadra obuhvaća cjelinu nekoga većeg ambijenta (koncertnu dvoranu, gradski trg, cjelovit krajolik i sl.). Obilježava promatračku udaljenost s koje se mogu opažati samo opće crte promatrana ambijenta, često u opisne svrhe.
SCENARIJ – književni predložak u kojemu se razrađuje prizorna strana odnosno scene budućeg filma. U scenariju igranog filma razrađuje se prizorno radnja filma uz specifikaciju ambijenata, likova i njihovih pojedinih postupaka i dijaloga. Dijalozi su obično izdvojeno pisani, a teži se i posebno označavati pojedine scene.
Višnja Vukašinović
Korisne mrežne stranice i članci o filmu:
https://sh.wikipedia.org/wiki/Vuk_samotnjak
http://hrfilm.hr/baza_film.php?id=230
https://www.art-kino.org/hr/film/vuk-samotnjak
Korisne mrežne stranice o upotrebi filma u nastavi:
http://webograd.tportal.hr/Miha29/medijskakultura
PRILOG 1 A
PAS
Porijeklo:
Smatra se da su psi bili prve domaće životinje među sisavcima. Ljudi su ih pripitomili prije otprilike 12 000 godina i navodno sve pasmine potječu od vuka, unatoč tvrdnjama da neki potječu i od lisica. Smatra se da je predak psa bila životinja slična vuku, a to je vjerojatno mješanac između vuka i čaglja.
Karakteristike:
Psi su lijepi, plemeniti, inteligentni, ali povrh svega vjerni i odani ljubimci. Odlikuje ih duboka privrženost prema ljudima. Uvijek će se veseliti kad vas vidi, u svako će se doba rado poigrati s vama i što je neprocjenjivo vrijedno, izazvati vaš osmjeh i dobro raspoloženje. U današnje vrijeme je dobrodošla činjenica da pas potiče na aktivnost. Odvući će vas od televizijskog programa i sjedenja u naslonjaču izlaskom u šetnju ili sprečavanjem nekog njegovog nestašluka. Pas će vam sigurno uljepšati i obogatiti život, što je samo jedna od mnoštva pozitivnih strana ovih predivnih životinja. Važno je znati da je pas inteligentno i osjećajno biće s određenim osobinama. Zbog pripadnosti čoporu ima urođenu potrebu za životom u sustavu hijerarhije, u kojemu postoji red. U životu s čovjekom, pas ne smije imati status “vođe čopora” i zato psa treba odgojiti i socijalizirati. Vlasnik treba biti dosljedan i čvrst, a u isto vrijeme pružati psu ljubav te siguran i sretan dom. Pas zahtijeva obaveze, a pritom je važna suglasnost svih članova obitelji. Psi koji odrastaju okruženi ljubavlju vlasnika i okoline postaju mirni, staloženi i druželjubivi.
(tekst preuzet s Lukinog portala)
PRILOG 1 B
PAS
Uvjeti za držanje psa:
Prije kupovine/nabavljanja psa morate dobro razmisliti hoćete li mu moći pružiti sve potrebne uvjete. To se odnosi i na njegovo mjesto boravka. Ako će veći pas boraviti izvan kuće, najbolji izbor bilo bi zagrađeno dvorište tako da pas ne može pobjeći ili odlutati od kuće. Ako nemate zagrađeno dvorište, psa trebate smjestiti u box koji ne smije biti malen i skučen tako da se pas jedva može okrenuti, već mora biti propisanih dimenzija i dobro opremljen. Male pasmine pasa su pogodne za držanje u stanu.
Koju pasminu odabrati:
Dobro je znati da svaka pasmina ima svoje karakteristike i zahtjeve koje bi trebalo poštivati. Neke pasmine su poslušnije od drugih, neke tvrdoglavije ili pak nestašnije. Važna je i veličina pasmine kao i karakteristike vezane uz održavanje higijene.
Higijena i zdravlje:
1. Kupanje
Svaki pas bez obzira na veličinu trebao bi se kupati 1-3x godišnje.
Treba koristiti šampon namijenjen psima, a ne ljudima ili nekim drugim ljubimcima.
Zapamtite da prečesto kupanje psu isušuje kožu što može dovesti do oštećenja.
2. Češljanje
Svaki pas trebao bi se češljati, a koliko često ovisi o zahtjevnosti njegove dlake.
Psa treba temeljito iščetkati i pritom paziti da ga češalj ne grebe ili ne iritira na bilo koji način.
(Tekst preuzet s Lukinog portala)
PRILOG 1 C
ZAKONSKE OBVEZE – CIJEPLJENJE I MIKROČIPIRANJE PASA:
Bjesnoća je virusna, zarazna bolest središnjeg živčanog sustava sisavaca. Spada u bolesti zajedničke ljudima i životinjama. Bolest se prenosi slinom tj. ugrizom oboljele životinje, a završava smrtnim ishodom.
Vlasnici pasa imaju zakonsku obvezu cijepljenja pasa protiv bjesnoće! Psi se moraju cijepiti GODINU dana od prethodnog cijepljenja! Dakle, ako je pas npr. cijepljen protiv bjesnoće u desetom mjesecu prošle godine, on se mora ponovo vakcinirati u desetom mjesecu ove godine.
Protiv bjesnoće moraju biti cijepljeni svi psi stariji od tri mjeseca, jednom godišnje, na čitavom području Republike Hrvatske. Između dva cijepljenja ne smije proći više od 12 mjeseci. Pas koji tijekom godine navrši tri mjeseca, mora biti cijepljen u narednih 14 dana, a pas koji nije ranije cijepljen, u roku od 14 dana od dana njegove nabave.
Prema Pravilniku o označavanju pasa, svi psi se moraju mikročipirati! Ukoliko pas nije do sada mikročipiran, to se mora obaviti prilikom cijepljenja protiv bjesnoće. Mikročipiranje je potpuno bezopasan i bezbolan način označavanja pasa. Mikročip je mala kapsula veličine riže koja se psima aplicira podkožno pomoću posebnog aplikatora. On sadrži jedinstveni identifikacijski broj koji se može očitati samo putem specifični čitača za tu namjenu. Mikročipiranje se obavlja samo jednom, a u slučaju promjene skrbnika mijenjaju se podaci u bazi i ostaju podaci o prethodnim skrbnicima, zbog čega je važno da se veterinari obavijeste o svakoj promjeni skrbnika.
(Teks preuzet s Lukinog portala)
PRILOG 1 D
ŠTENE
Prije nego dovedete štene u njegov novi dom, pripremite sve neophodne potrepštine. Prvih nekoliko mjeseci u životu vašeg ljubimca najvažniji su za uspostavu daljnjeg kvalitetnog odnosa. Trebate biti dosljedni i čvrsti, a u isto vrijeme pružiti psu ljubav te siguran i sretan dom.
Kako odabrati ime?
Idealno ime trebalo bi biti kratko. Ime s dva suglasnika je preporučljivo jer je kratko, a štene ga neće pomiješati s kratkim naredbama ili zabranama tipa “Ne”. Budite uporni – svi članovi obitelji trebali bi koristiti isto ime, a ne zbunjujuće nadimke ili varijacije imena. Reakciju na ime nagradite s puno pohvala i igre.
Cijepljenje:
Pse treba čistiti od crijevnih parazita (gliste, trakavice). Gliste imaju svi štenci, a i odrasli psi ih lako dobiju, pri čemu ne moraju pokazivati nikakve simptome. Odrasli psi se prilikom cijepljenja protiv bjesnoće očiste i od parazita, a štenci i nekoliko puta u prvim mjesecima života. Svakako tražite savjet veterinara.
Štence treba cijepiti protiv 4 glavne pseće bolesti: štenećak, parvoviroza, leptospiroza i hepatitis.
Prvo cijepljenje se provodi u dobi od 2 mjeseca starosti i ponavlja se u dobi od 3 mjeseca.
Preporučuje se cijepljenje pasa i protiv sve češćeg corona virusa. Dobro je nakon toga pse cijepiti protiv ovih bolesti jednom godišnje do kraja života. Prije cijepljenja psa treba očistiti od crijevnih parazita.
Prema Zakonu o veterinarstvu psa je obavezno cijepiti protiv bjesnoće svake godine, a prvi put kada navrši 4 mjeseca.
Spavanje:
Osigurajte štencu poseban krevetić. Položite ga na mirno mjesto bez propuha.
Prvu noć u novom domu vaš novi ljubimac cijenit će mekani ležaj, koji će mu dati toplinu i osjećaj sigurnosti. Utjeha će mu biti i posebno dizajnirana igračka za štence koja će zadovoljiti njegove instinkte. Ako u kući imate i druge ljubimce, upoznajte ih postepeno te ih ne ostavljajte same niti ih ne hranite zajedno sve dok se dobro ne upoznaju i prihvate.
PRILOG 1 E
ŠTENE
Vježbanje vršenja nužde:
Puppy trainer – odlično je sredstvo za pomoć pri treningu, a koje privlači štene da vrši nuždu na jednom mjestu. Za siguran rezultat, pokažite štencu mjesto gdje ste stavili sredstvo i uvijek ga tamo odvedite odmah ujutro, navečer prije spavanja te iza svakog obroka. Ako samostalno ode na to mjesto i obavi nuždu, odmah ga nagradite poslasticom. Pelene za štence posebno pomažu kod kućnog treninga. Miris pelena privući će štenca da obavi nuždu baš na tom mjestu, umjesto na
podu. Svakako ga nagradite prilikom korištenja pelena, što će ga ohrabriti na ponavljanje vršenja nužde na tom mjestu.
Prehrana:
Prvi obroci novog štenca u kući vrlo su važni. Saznajte što je vaše štene jelo do dolaska u novi dom i nastojte ga time hraniti još dan-dva. Ako želite prijeći na premium ili superpremium hranu, činite to postepeno u periodu od jednog do dva tjedna. Miješajte novu i staru hranu, postepeno povećavajući količinu nove, kako ne biste opteretili mladi probavni sustav. Kvalitetna suha hrana
za štence, osim što je zdravija za vašeg psa, za posljedicu ima i količinski manju i uredniju stolicu. Kupujte samo originalna pakiranja, a ne hranu u rinfuzi. Samo originalna pakiranja jamče kvalitetu, deklarirani sadržaj, ispravan rok trajanja te očuvanost svih hranjivih sastojaka.
• Broj obroka s obzirom na dob psa:
– štenci od 2 – 3 mjeseca – 4 – 5 obroka dnevno
– štenci od 3 – 6 mjeseci – 3 – 4 obroka dnevno
– štenci od 6 – 10 mjeseci – 3 obroka dnevno
– odrasli psi – 2 obroka dnevno
Dodavanje “ljudskih” namirnica, kao što su meso, jaja, sir ili kravlje mlijeko, kod šteneta može izazvati zdravstvene smetnje. Osigurajte svom ljubimcu vlastite zdjelice za hranu i vodu te uvijek dostupnu svježu vodu.
Odgoj šteneta:
Poslušno štene će biti sretnije, smirenije i zabavnije od nestašnog. Najbolje doba za trening psa je između 12. i 18. tjedna starosti. Osnovni trening treba započeti čim štene uđe u novi dom, a jednom stečene dobre navike treba poticati kroz cijeli život. Učenje zasnovano na nagradama je najučinkovitije, ako nagrada slijedi nakon dobro izvršene naredbe ili radnje. Štene će nagradu povezati samo s činom koji joj prethodi, a ako nagrada stigne prekasno, djelovat će kontraproduktivno.
PRILOG 1 F
ODGOJ PASA
Odgoj psa počinje od dolaska u kuću, kada ga počinjete učiti gdje se obavlja nužda. Kod pasa, kao vrste koja živi s drugom vrstom (ljudima), a redovito ima i kontakte sa svojom vrstom (psima), izraz “dobro socijaliziran i odgojen“ znači da ih se mora naučiti dobrom ponašanju i prema ljudima i prema drugim psima.
Da biste psa uspješno socijalizirali i odgojili, morat ćete s njime proći ono što zovemo školovanjem, osnovnom dresurom ili poslušnošću.
Postoje različite prihvaćene metode odgoja i dresure pa je važnije što, a ne kojom metodom ćete to postići. Pas mora reagirati na svoje ime, a da biste ovo postigli, gotovo vam i ne treba posebno umijeće: nakon što mu se puno puta obratite istom riječju, on je dovoljno inteligentan da shvati da se ta riječ odnosi na njega.
Ako imate iskustva sa školovanjem pasa, najbolje je da to sami radite, jer se pas prije svega nauči slušati onoga tko s njime radi. Ako nemate iskustva, prva opcija je upisati se na neki od skupnih tečajeva na kojima nekoliko pasa i njihovih ljudi skupa uči. Ako želite brže i efikasnije rezultate te si to financijski možete priuštiti, možete angažirati trenera koji radi individualno – samo s vama i vašim psom.
Koliko komandi će pas naučiti ovisi o dobi u kojoj školovanje počinje, o pasmini, karakteru, inteligenciji psa, vještini trenera, međusobnom odnosu trenera i psa, trajanju školovanja i još nekim faktorima. Međutim, nedvojbeno je da osnove ponašanja može (i morao bi) naučiti svaki zdravi pas, uz malo truda.
Minimum školovanja znači:
– poslušnost u svakodnevnim situacijama kod kuće i vani, a to je da pas na naredbe stane i dođe k vama te da uvijek reagira na svoje ime
– vođenje na uzici mora biti bez natezanja, navlačenja i trčanja, a uz vašu nogu pas treba znati hodati sa i bez uzice
– poslušnost u situacijama u kojima bi se pas mogao naći u opasnosti kad nije na uzici, a najvažnije su da stane svaki puta kad namjeravate prijeći cestu, te da cestu prelazi samo kad mu vi to dozvolite (odnosno naredite), te da ne jede hranu koju nađe na tlu (problem hrane s proždrljivim je psima teže rješiv)
– komunikaciju s ljudima, npr. da na njih ne skače ili uporno traži hranu ili maženje
– poslušnost u situacijama mirovanja (npr. odlazak u goste), a to podrazumijeva naredbe “sjedni” i “lezi”
– socijalizaciju s drugim psima, što znači da ih ne smije napadati i općenito biti agresivan (neki su psi prirodno agresivniji, no odgojem se to može prevladati)
(Tekst preuzet s Lukinog portala)
PRILOG 12
Riješi križaljku
Zabranjeno je neovlašteno kopiranje ili distribuiranje dijelova ili cijelog projekta. Projekt podliježe pravima Zakona o autorskim pravima.
Vlasnik autorskih prava je udruga Djeca susreću umjetnost.
Copyright © 2021 Sedmi kontinent
Powered by Protagonist
Koristimo kolačiće (cookies) kako bismo poboljšali funkcionalnost stranice i omogućili vam bolje korisničko iskustvo