UVIJEK SVOJA
METODIČKI PRIJEDLOZI ZA OBRADU IGRANOG FILMA UVIJEK SVOJA
INFORMACIJE O FILMU
O autorima
Émilie Deleuze, francuska redateljica i scenaristica, rođena je 7. svibnja 1964. godine. Svoj prvi kratkometražni film režirala je 1984. godine. Deset godina kasnije, nakon više kratkih filmova, surađuje na seriji televizijskih filmova za mlade Tous les garçons et les filles de leur âge (Svi momci i djevojke svog doba) koji prikazuju život mladih ljudi u određenom povijesnom razdoblju. Svoj prvi dugometražni film režirala je 1999. godine, a do Jamais contente (2016.) snimila je ukupno 10 filmova.
NAGRADE I PRIZNANJA
- 2016. European Film Awards (Audience Award i Young Audience Award) – Jamais contente (2016.)
- 2016. Berlin International Film Festival (Generation Kplus)– Jamais contente (2016.)
- 2014. Luchon International Film Festival – Tout est permis (2014.)
- 1999. Viennale – Peau neuve (1999.)
- 1999. Cannes Film Festival (nagrada FIPRESCI) – Peau neuve (1999.)
- 1999. Cairo International Film Festival – Peau neuve (1999.)
Zanimljivosti
Film je adaptacija književnog djela Jamais contente: Journal d’Aurore Marie Desplechin koja je sudjelovala i u pisanju scenarija te je sestra poznatog francuskog redatelja Arnauda Desplechina.
Léna Magnien, glavna glumica u ulozi Aurore, debitirala ja u ovom filmu.
Patricia Mazuy koja glumi Aurorinu majku poznata je francuska redateljica i scenaristica te joj je ovo tek druga filmska uloga.
Sažetak filma
Aurore je učenica sedmog razreda koja se smatra uljezom u vlastitoj obitelji u kojoj ju nitko ne razumije jednako kao što ni ona ne razumije njih. Ona nije lijepa poput starije sestre Jessice, niti je dobra u školi i radišna poput mlađe Sophie. No, iako je Aurore ponavljačica, jasno je kako je riječ o bistroj mladoj djevojci. Živeći pod stalnom prijetnjom da će biti poslana u internat i nemogućnošću da ovlada školskim gradivom te prijateljskim i roditeljskim zahtjevima koji se pred nju postavljaju, Aurore oslobođenje i sreću pronalazi u rock bendu u koji je nenadano pozvana. Iako je i ondje naglašeno različita, jedina djevojka među momcima kojima se ne sviđa njen način odijevanja, a teško dolaze i do dogovora kad su tekstovi pjesama u pitanju, u glazbi Aurore konačno pronalazi ugodu postojanja i spremnost na kompromise. Postupno se kroz film uočava kako Aurore nije bezrazložno buntovna ili jedina u obitelji s problemima, niti je toliko različita od njih, već je u pitanju svojevrsno obiteljsko nasljeđe koje dolazi u paketu sa sarkazmom i pretjeranom iskrenošću. Jedina koja je na neki način ovladala životom kroz ironiju i humor jest baka koja jedina pokazuje razumijevanje za njezine potrebe i probleme.
Siže filma
Aurore je trinaestogodišnjakinja koja upravo po drugi put kreće u sedmi razred. U školi joj očito ne ide najbolje, a situacija kod kuće nije ništa bolja. Osjećajući se stiješnjenom između zrele starije sestre i mlađe koja briljira u školi, Aurore pokušava pronaći vlastiti put i izgraditi svoje mjesto u obitelji. No, to nije lako pa se u njoj budi bunt kojim izluđuje roditelje koji se osjećaju nemoćno pred njenim problematičnim ponašanjem te je odluče poslati u internat. Aurore će na ovu ideju odgovoriti bijegom od kuće koji će biti kratkog vijeka jer smještaj kod prijateljice Lole je sve osim udoban i raskošan. Još jedan izazov pokazat će se u vidu ponude nekolicine vršnjaka da bude pjevačica njihovog rock benda. Aurore daje sve od sebe no njeno prgavo ponašanje dovest će do niza nesuglasica s ostalim članovima koji će pak inzistirati na prvom javnom nastupu što nju ispunjava dodatnim pritiskom. Do trzavica dolazi i zbog činjenice kako su stihovi koje pišu dečki daleko od onog što bi je nadahnulo. Na nagovor svog novog profesora književnosti, Aurore će inspirirana pjesmama slavnog francuskog pjesnika Françoisa Pongea, čiju joj je knjigu profesor poklonio, sama napisati pjesme za bend koje će moći nadahnuto interpretirati. Ovo će je nadahnuti da konačno pristane na javni nastup koji će se dogoditi u okviru zabave iznenađenja za rođendan njene mame. Za vrijeme priprema za nastup junakinja će konačno primijetiti da je jedan od članova benda “onaj pravi” kojeg je cijelo vrijeme bezuspješno tražila. Film završava njenim trijumfalnim glazbenim nastupom u kojem se razotkriva raskoš njenog talenta i potvrđuje da je uspješno odgovorila na izazov prihvaćanja odgovornosti.
VIŠNJA VUKAŠINOVIĆ
Esej o filmu
Odrastanje je izazov u kojem se krije pregršt stranputica svaka od kojih putnika prema zrelosti može ozbiljno udaljiti od konačnog cilja. U povijesti književnosti ova je arhetipska tema obrađena u brojnim bildungsromanima u kojima je prikazan psihološki razvoj mladog čovjeka u odraslu osobu sa svim peripetijama koje taj proces donosi. Na filmu je ova tema prikazana u brojnim klasicima, a francuski film za mlade Zauvijek svoja (Jamais Contente, Francuska, 2016.) izravno se referira na najslavnije djelo te tematike iz povijesti kinematografije svoje zemlje – film Četiristo udaraca (Les quatre cents coups) Françoisa Truffauta iz 1959. godine. U tom filmu pratimo problematično odrastanje dječaka kojeg je utjelovio tada četrnaestogodišnji Jean-Pierre Léaud koji je kasnije postao velika zvijezda francuskog novog vala.
Nadarena mlada glumica Léna Magnien koja utjelovljuje trinaestogodišnju Auroru, junakinju filma, izgledom nevjerojatno podsjeća na mladog Léauda, preciznije izgleda kao njegova ženska verzija, te je, kao i Antoine Doinel kako se zove junak starijeg filma, također sklona buntovnom ponašanju kojim se opire očekivanjima okoline i koje čini da cijelo vrijeme strepimo nad njenom neizvjesnom budućnošću. Oba se filma bogato služe krupnim planom upečatljivog dječjeg lica te evokativnom filmskom glazbom te završavaju dugim kadrom junakovog/junakinjinog lica.
Film je adaptacija izuzetno popularnog romana za djecu i mlade Jamais Contente: Le journal d’Aurore čiji naslov u prijevodu znači Nikada zadovoljna: Aurorin dnevnik. Autorica romana Marie Desplechin ujedno je i jedna od autorica scenarija pa film vjerno prati izvornik. To najviše dolazi do izražaja u korištenju takozvane voice-over naracije u kojoj junakinja, baš kao i u knjizi, u prvom licu iznosi svoje misli i brige. Ovaj postupak pridonosi intenziviranju stupnja naše identifikacije s junakinjom te produbljuje naše suosjećanja s njom i njenim problemima koji su dobro poznati svakom tinejdžeru. Aurore je na površini prgava, no to je samo način da se nosi sa svojim strahovima da nije dovoljno voljena, dovoljno pametan i dovoljno lijepa u odnosu na druge. Film je strukturiran oko niza situacija koje testiraju njeno nisko samopouzdanje i u konačnici je uvjeravaju da je itekako sposobna, talentirana i vrijedna ljubavi.
U školi Aurore ponavlja razred, a da nije sve tako crno kad je obrazovanje u pitanju uvjerit će je njen novi profesor književnosti koji će je ohrabriti da piše pjesme za svoj bend i tako joj otkriti da je talentirana i da itekako ima što za ponuditi. Kad je pak o ljubavnim mukama riječ, nakon niza neuspješnih i površnih zaljubljivanja naša će junakinja primijetiti kako je pravi odabranik cijelo vrijeme bio tu samo što ga ona nije primjećivala. I naposljetku najvažnije će biti otkriće da je svojoj obitelji dragocjena i kako im je u stanju bez srama uzvratiti beskompromisnu ljubav. Dovedeni pred zid njenim buntovničkim ponašanjem roditelji na početku razmišljaju o tome da je pošalju u internat, no do kraja filma njihov će se odnos s vatrenom srednjom kćerkom toliko promijeniti da će ponosno stajati u publici dok im ona s pozornice nadahnuto pjesmom izjavljuje ljubav. U voice-over naraciji pri tom otkrivamo kako je naša buntovnica bez razloga konačno spoznala kako je moguće prihvatiti ne samo svoju obitelj već i sebe onakvu kakva jest, a upravo je to sveti gral svakog bolnog odrastanja.
Metodički prijedlozi
Metodički pristup u nastavnim situacijama i artikulaciji samoga sata ostat će, koliko je to moguće, ujednačeno osmišljen za igrani, dokumentarni i animirani film.
Predlažu se aktivnosti za pripremu učenika prije projekcije filma, aktivnosti uz projekciju filma, aktivnosti nakon projekcije filma u Muzeju te aktivnosti nakon obrade filma u učionici po povratku iz Muzeja. Aktivnosti prije projekcije i po povratku u školu u idealnom bi se slučaju mogle odvijati u sklopu nastave hrvatskoga jezika ili u sklopu sata razredne zajednice. Predviđeno trajanje predloženih aktivnosti prije dolaska na projekciju te po povratku u učionicu jesu jedan ili dva školska sata (ovisno o načinu na koji učitelj/ica odluči razraditi predložene ideje i oblikovati ih u nastavni sat te ovisno o prethodnom znanju učenika i o razrednoj dinamici). Unutar spomenutih četiriju grupa aktivnosti predlažemo da se izvođenje nastave filma, prema udžbeniku profesora Krešimira Mikića Film u nastavi medijske kulture sastoji od sljedećih nastavnih situacija: motivacija, najava, prikazivanje filma, emocionalno-intelektualnu stanka, slobodno iznošenje doživljaja, istraživačka rasprava, uopćavanje i stvaralački oblici rada. Artikulacija sata (slobodno iznošenje doživljaja, istraživačka rasprava, uopćavanje i stvaralački oblici rada) odvija se tijekom jednoga školskog sata (45 minuta).
U ovoj analizi nastojat ćemo kroz tematiku života trinaestogodišnje djevojke u francuskom velegradu obraditi pitanja odrastanja i odnosa u obitelji, komunikacije i sukoba, rizičnih ponašanja i mladenačkih izbora kao i pružiti učenicima priliku da na konkretnom primjeru ponove, usvoje i utvrde svoja znanja o filmu i filmskim tehnikama.
Ciljevi
rakurs, filmski plan
prepoznavanja, analiziranja i argumentiranog vrednovanja filma, razvijanje komunikacijskih vještina među učenicima, ovladavanje filmskom terminologijom, uopćavanje i prepoznavanje naučenog, prihvaćanje vjerskih, nacionalnih i ostalih različitosti
učenici)
Aktivnosti prije projekcije filma
Motivacija
Aktivnost 1
Dnevnički zapis
- Zašto ljudi vode dnevnike?
- Bi li u tvoj dnevnik ušlo više sretnih trenutaka ispunjenih zadovoljstvom ili onih u kojima si bio/bila nezadovoljna?
- Znaš li za neke poznate dnevnike? Kada intimni privatni zapis postaje javna stvar ili književno djelo?
- Mora li dnevnik biti ‘istinit’?
- Čiji bi dnevnik voli pronaći? Što bi u njemu mogao/mogla pročitati? Učenike dijelimo u skupine i zadajemo im zadatak na radnom listu 1.
- Pogledajte ljude na fotografijama i pročitajte citate iz njihovih dnevnika. Pokušajte spojiti autore s njihovim riječima.
- Prepoznajte li ih? Što znate o njihovim životima i njihovim dnevnicima?
Aktivnost 2
Adaptacija – predložak scenarija
Zamislite da morate prilagoditi dnevnik (književno djelo) za film. Na koji bi način prenijeli ‘dnevničke’ karakteristike u drugi medij? Kojim bi se metodama koristili? Kako bi gledatelju dali do znanja kako je riječ upravo o dnevničkom zapisu. Kako bi prikazali protok vremena?
Aktivnosti uz projekciju filma
Najava filma
Najavljujemo gledanje igranoga filma Uvijek svoja redateljice Émilie Deleuze. Prije same projekcije igranoga filma voditeljica programa učenicima priopćava nekoliko obavijesti o redatelju i filmu.
Prikazivanje filma
Prikazivanje igranoga filma Uvijek svoja redateljice Émilie Deleuze u trajanju od 90 min.
Emocionalno-intelektualna stanka
Stanka u trajanju od nekoliko sekundi radi usustavljivanja dojmova i pripreme za nastavak rada.
Razgovor s gostom
Aktivnosti nakon projekcije filma
Uvodni dio – motivacija (5 -10 minuta)
-
razgovor o dojmovima o pogledanome filmu
Središnji dio – razrada (25 – 35 min)
- mjesto i vrijeme radnje
- plan i rakurs
- likovi
- odnosi među likovima
- boja i glazba
Završni dio – sinteza (5-10 minuta)
- izvođenje definicija na temelju grupnoga rada
Istraživačka rasprava
SLOBODNO IZNOŠENJE DOŽIVLJAJA
- Je li vam se film svidio? Što vam se u filmu nije svidjelo?
- Kakva je glazba u filmu? Jeste li ju primijetili? Sviđa li vam se?
- Kakve su boje u filmu? Jesu li ostavile neki dojam na vas?
- Biste li nagradili ovaj film? Ako biste mu dali neku nagradu, u kojoj kategoriji biste ga smatrali najboljim?
Aktivnost 1
Određivanje mjesta i vremena radnje
Promatramo SLIKE 1, 2, 3, 4. Razgovaramo o mjestu i vremenu radnje. Mjesto radnje je veći francuski grad, moguće i Pariz. Učenici to mogu zaključiti na temelju više kadrova iz filma. Vrijeme radnje je suvremenost, odnosno početak školske godine što je jasno prikazano u filmu.
- Na kojem jeziku govore likovi u filmu? Gdje se događa radnja? Sjećaš li se nekih detalja iz filma koji određuju mjesto radnje?
Učenici gledaju VIDEO ISJEČAK 1. Ovdje valja primijetiti kako se koriste totali i polutotali te ptičja perspektiva, odnosno gornji rakurs.
Na temelju SLIKA 5, 6, 7, 8, razgovaramo o kadru i objašnjavamo donji rakurs, krupni kadar i detalj.
Aktivnost 2
Likovi – Igra asocijacija
- Kakve su Aurorine sestre? Što im je zajedničko? U čemu se razlikuju? Što Aurore misli o njima, a što o sebi? Odakle joj takvi zaključci?
Učenicima dijelimo RADNI LIST 2, te igramo igru asocijacija.
RJEŠENJA:
- A1 – naočale A2 – knjiga A3 – najmlađa (SOPHIE)
- B1 – buket B2 – diploma B3 – prsten (JESSICA)
- C1 – pismo C2 – mikrofon C3 – haljina (AURORE)
Konačno rješenje: SESTRE
Aktivnost 3
Aurore – dijete ili djevojka
Na samom početku filma Aurore se gledajući u ogledalo proučava. U pozadini svira glazba. Prva je uspavanka, a druga je rock skladba bržeg ritma (VIDEO ISJEČAK 2).
- Kakva je glazba na početku filma? U čemu se dvije pjesme razlikuju? Što vam govore? Na što upućuju?
Učenici gledaju i VIDEO ISJEČAK 3.
- U kojim se trenucima Aurore ponaša kao dijete, a u kojima kao djevojka? Jesu li neka od tih ponašanja problematična?
Svakako među učeničkim komentarima treba pojasniti trenutke u kojima je prikazano opijanje i dječje zaključivanje kako je “frigidna” i “lezbijka” (Razgovor s bakom.)
Aktivnost 4
- Kako Aurore gleda na ljubav? Tko su Broj Jedan, Broj Dva, Broj Tri i Broj Četiri? Iz kojih se razloga zaljubljuje u njih? Koje su ljubavi dječje, a koje djevojačke?
Aktivnost 5
Povijest bolesti
- Kakva je Aurorina obitelj? Je li ona drugačija od ostalih članova svoje obitelji ili im je slična? Navedite bar dvije zajedničke osobine Aurore i svakog člana njezine obitelji. Oprimjerite situacijama iz filma.
- S kime od njih najčešće ulazi u sukobe? Kakav je Aurorin odnos s majkom? Biste li ga označili kao oštar ili blag? Na koji način dolazi do izmirenja?
U sljedećoj ćemo aktivnosti pokušati gledati kroz oči likova koje smo susreli u filmu, a zatim poistovjetivši se s njima reći nešto o Aurori i odnosu tog lika i djevojke.
Učenik izabire jednu karticu s ponuđenim likovima (RADNI LIST 3) i iz njegove perspektive progovara o Aurori. Ostali učenici pogađaju o kojem je liku riječ.
Aktivnost 6
Boja u filmu
- Kako biste opisali boje u filmu? Jesu li one žive, pastelne, zagasite? Je li slika svijetla ili pomalo tamna? Postoji li neki razlog za to?
Prikazivanje SLIKA 11, 12, 13, 14 i 15.
Film je uglavnom sniman u zatvorenom prostoru i s obzirom da radnju donosi iz Aurorine perspektive na neki je način “obojan” bojama njezina karaktera i raspoloženja. Jasnije se i žive boje pojavljuju samo u trenucima kad je ona sretna ili zadovoljna.
UOPĆAVANJE
- Koje vrste planova poznajete i jeste li ih zamijetili u ovome filmu? Osim planova, poznajemo i različite kutove snimanja, odnosno rakurse. Prisjetimo se koje smo zamijetili u ovome filmu.
- Kako boje mogu doprinijeti atmosferi filma ili karakterizaciji lika? Obrazložite na danim primjerima iz filma.
- Na koji način glazba može pomoći u karakterizaciji likova? Prisjetite se i primjera iz ovog filma.
- Što je još subjektivno u ovome filmu? Prisjeti se tko je pripovjedač? Najviše se misli na prikaz likova koji su predstavljeni iz Aurorine perspektive ne ulazeći dublje u njihovu karakterizaciju.
STVARALAČKI OBLICI RADA
Rad u skupini. Učenici se razdijele u nekoliko skupina (po četiri do pet učenika) i moraju zajednički odgovoriti na sljedeće pitanje te odabrati predstavnika koji će njihove odgovore prezentirati.
- Izdvojite tri detalja iz filma koje smatrate kako posjeduju nekakvu simboliku. Objasnite zašto to mislite i što predstavljaju.
Medo bez glave – crtež na majici profesora, naušnica na Areskijevu uhu, bijela haljinica…
Projektno-istraživački zadaci
Rasprava na satu razrednika o položaju u svijetu odraslih.
- Obojite različitim bojama polja koja se odnose na “odraslo” i ona koja se odnose na “dječje” u RADNOM LISTU 4.
Pojmovnik
ADAPTACIJA – film snimljen prema književnom djelu. Pri adaptaciji književno se djelo prilagođuje mogućnostima i redateljevoj predodžbi o tome koja doživljajna djelovanja imaju prednost pri prijenosu u film.
DRAMA – filmski žanr s glavnim junacima zaokupljenim svojim društveno-psihološkim problemima. Ovisno o tematskom naglasku razlikuju se socijalna drama i psihološka drama.
FILMSKA GLAZBA – glazba koja je sastavni dio filmskog izlaganja. Razlikuje se po izvoru, na prizornu ili ambijentalnu glazbu, kojoj je izvor u prikazivanome prizoru, i na neprizornu ili popratnu glazbu, koja ne pripada prizoru nego je dodana kao pratnja filmskom prikazivanju. U nijemom filmu popratna se glazba u pravilu izvodila u kinu.
FILMSKI ROD – velik skup filmova sa zajedničkim strukturalnim značajkama koje pogoduju određenom psihosocijalnom učinku. Rodom se drže igrani, dokumentarni, obrazovni, propagandni, animirani i eksperimentalni film (no oni nisu međusobno isključivi pa filmovi mogu kombinirati rodnu pripadnost). Kriteriji uključivanja u različite rodove raznovrsni su, no u prvom redu se razvrstavaju prema tome služe li pretežito maštalačkim razradama (odnosno tzv. fikcionalnosti – igrani, animirani i eksperimentalni. film) ili im je najvažnije informiranje o stvarno zatečenom stanju stvari u svijetu (odnosno služe li tzv. faktivnosti – dokumentarni i obrazovni film).
GLUMAC – osoba koja utjelovljuje (glumi) scenarijski zamišljene likove u filmu (ostvaruje ulogu).
IGRANI FILM – filmski rod koji čine filmovi usredotočeni na uobičajeno pripovjedno predočavanje zamišljenih svjetova i zbivanja. Igrani se film posebno scenarijski zamisli, scenografski pripremi i glumački odigra. Osobite podvrste igranog filma nazivaju se filmskom vrstom ili žanrom. Igrani film dominira svjetskom kinematografijom.
KADAR – jedinica filmskog izlaganja, dio filma u kojemu se bez ikakvih promatračkih prekida prati prizorno zbivanje. Kadrovi se u filmskom djelu međusobno razdvajaju montažnim prijelazom.
KUT SNIMANJA (RAKURS) – nagib promatranja snimanog predmeta. Kad se prizor promatra odozgo prema dolje, kadar je iz gornjeg rakursa, a odozdo prema gore iz donjeg rakursa. Jaki donji rakurs naziva se i žablja perspektiva, a krajnji gornji rakurs ptičja perspektiva.
PLAN – udaljenost glavnog predmeta promatranja u kadru od točke promatranja. Plan, odnosno promatračka udaljenost, utvrđuje se prema tome u kojoj mjeri predmet promatranja zauzima vidno polje (izrez kadra). Pri određivanju te mjere obično se služi veličinom ljudskog lika.
PLANOVI
- detalj – plan u kojem izrez kadra obuhvaća djelić nekog predmeta (npr. nečiji nos, pištolj na stolu, itd.). U narativnom filmu se najčešće upotrebljava kao kadar na koji valja obratiti pozornost.
- krupni plan – filmski plan u kojem izrez kadra obuhvaća ljudsko lice, odnosno ljudsku glavu. Upućuje na vrlo blisku, intimizirajuću, promatračku udaljenost od ljudi i predmeta.
- blizu – filmski plan kojemu izrez kadra obuhvaća čovjekovo poprsje.
- srednji plan – filmski plan u kojemu izrez kadra obuhvaća središnje likove ljudi u cijeloj njihovoj veličini. Često se koristi kao temeljni kadar
- polutotal – filmski plan u kojemu se promatra dio veće ambijentalne cjeline (jedan dio sobe, dio ulice, dio gradskog trga, dio prepoznatljiva krajolika i sl.). Upućuje na veću promatračku udaljenost.
- total (također: daleki ili vrlo daleki plan) – filmski plan u kojemu izrez kadra obuhvaća cjelinu nekoga većeg ambijenta (koncertnu dvoranu, gradski trg, cjelovit krajolik i sl.). Obilježava promatračku udaljenost s koje se mogu opažati samo opće crte promatrana ambijenta, često u opisne svrhe.
VOICE-OVER NARACIJA – popratni, izvanprizorni glas, koji u narativnim filmovima gledatelja upućuje u prizorna zbivanja i likove, te mu daje dodatne obavijesti i tumačenja.
VIŠNJA VUKAŠINOVIĆ
Za čitanje i istraživanje
Korisne mrežne stranice i članci o filmu:
http://www.imdb.com/title/tt4741376/
https://www.youtube.com/watch?v=87akGYNu3so
http://en.unifrance.org/movie/40213/miss-impossible
Korisne mrežne stranice o upotrebi filma u nastavi:
Popis korištene literature
Gilić, Nikica; Kragić, Bruno (2003). Filmski leksikon, Zagreb: Leksikografski zavod Miroslava Krleže
http://www.allocine.fr/personne/fichepersonne-15214/biographie/
(23. rujna 2016.)
Mikić, Krešimir (2001). Film u nastavi medijske kulture, Zagreb: Educa
Peterlić, Ante (1990). Filmska enciklopedija, Zagreb: Leksikografski zavod Miroslava Krleže
Popis priloga
RADNI LISTOVI
RADNI LIST 1 (Aktivnost 1 prije projekcije)
RADNI LIST 2 (Aktivnost 2 poslije projekcije)
RADNI LIST 3 (Aktivnost 5 poslije projekcije)
RADNI LIST 4 (Aktivnost nakon obrade filma)
VIDEO ISJEČCI
VIDEO ISJEČAK 1
VIDEO ISJEČAK 2
VIDEO ISJEČAK 3
GALERIJA SLIKA
SLIKA 1
SLIKA 2
SLIKA 3
SLIKA 4
SLIKA 5
SLIKA 6
SLIKA 7
SLIKA 8
SLIKA 9
SLIKA 10
SLIKA 11
SLIKA 12
SLIKA 13
SLIKA 14
SLIKA 15
Impresum
Pripremile: Goranka Perković, prof. hrvatskog jezika i Višnja Vukašinović, filmska kritičarka, profesorica engleskog jezika i komparativne književnosti
Mentor i recenzent: Dr. sc. Marina Gabelica, Učiteljski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
Izvršna urednica: Ivana Jakobović Alpeza, prof. hrvatskog jezika
Glavna urednica: Edita Bilaver Galinec, predsjednica Udruge Djeca susreću umjetnost
Nakladnik: Djeca susreću umjetnost, Nova Ves 18, 10000 Zagreb
U Zagrebu, 2018. godine
Udruga “Djeca susreću umjetnost” zadržava autorska prava na predmetni edukacijski materijal Analiza igranoga filma Uvijek svoja koja ujedno predstavlja integralni dio programa Udruge pod nazivom Sedmi kontinent.
Programe i djelovanje Udruge Djeca susreću umjetnost sufinanciraju Grad Zagreb, Hrvatski audiovizualni centar, Zaklada Kultura nova, Kreativna Europa MEDIA, te Ured za udruge.
Udruga Djeca susreću umjetnost, Nova Ves 18, 10000 Zagreb, OIB: 31865324772
Ako su vam potrebni prilozi radnih materijala u verziji koju možete spremiti na vaše računalo, javite nam se na info@sedmikontinent.org
