ERNEST I CELESTINA
metodički prijedlozi
prof. Krešimir Mikić (mentor i recenzent)
INFORMACIJE O FILMU
Vincent Patar
Benjamin Renner
O autorima
BENJAMINU RENNERU to je prvi film, a izrastao je iz poznate Francuske umjetničke škole (French art school) za crtanje i animaciju. Još kao dijete stalno je crtao i sve svoje osjećaje izražavao je crtežima. S animacijom se upoznao tek na fakultetu i jako mu se svidjela.
STÉPHANE AUBIER rođen je 1964. u Belgiji. Pisac je i režiser, režirao je i poznati animirani film Grad zvan panika, koji je prvi put prikazan na festivalu u Cannesu. To je ujedno bio prvi put da se u program uvrstio film izrađen stop-animacijom.
VINCENT PATAR rođen je 1965. u Belgiji, zajedno sa Stephaneom Aubierom radio je na već spomenutom filmu Grad zvan panika, suradnju nastavljaju na filmu Ernest i Celestina; njihove suradnje očito ishode drukčijim i uspješnim filmovima.
NAGRADE I PRIZNANJA
Animafest Zagreb, 2013. ‒ Veliko natjecanje (Grand competition);
Cannes Film Festival, 2012. ‒ nagrada SACD (Directors’ Fortnight);
Cinekid, 2011. ‒ nagrada za najbolji međunarodni film;
César Awards, Francuska, 2013. ‒ nagrada César za najbolji animirani film;
Dubai International Film Festival, 2012. ‒ nagrada publike.
Zanimljivosti
Producent filma Didier Brunner zavolio je slikovnice Gabrielle Vincent zahvaljujući svojoj kćeri Pauline koja ga je tražila da joj ih uvijek iznova čita. Osobito je voljela priču o neobičnom i hrabrom prijateljstvu mišice i medvjeda. Brunner je stupio u kontakt sa spisateljicom i ponudio joj da otkupi prava na slikovnicu i pretoči je u film. Ona je smatrala da su animirani filmovi samo komercijalizacija priča i nije pristala. Kada je autorica umrla 2000. godine, belgijska izdavačka kuća koja je imala prava na slikovnice, potražila je Brunnera i ponudila mu izradu filma. Brunner nije dvojio nimalo. Oduševljen, scenarij je prepustio prijatelju Gabrielleu Vicentu, poznatom francuskom piscu Danelu Pennacu i krenuo je u potragu za režiserom koji će znati suptilno i tradicionalno prenijeti tu priču u slike. Pronašao ga je u Francuskoj umjetničkoj školi, u nježnoj animaciji i crtežima Benjamina Rennera. No, Renner mu je rekao da to neće moći sam jer je tek diplomirao i jer nema iskustva u radu s glumcima, glazbom i sl. Stoga mu je Brunner u pojačanje doveo dvojici belgijskih autora. Pauline s početka priče, sada 30 godina kasnije, u francuskoj je inačici filma dala glas mišici Celestini.
Sažetak filma
Priča o neobičnom prijateljstvu medvjeda Ernesta i mišice Celestine koje gotovo nitko ne shvaća ni ne priznaje.
Istomišljenici Ernest ‒ medvjed, ulični glazbenik ‒ i Celestina ‒ boemska mišica ‒ sklapaju prijateljstvo među vrstama i odmah postaju tema razgovora u ovoj izrazito zabavnoj i pomalo poremećenoj adaptaciji francuskih dječjih knjiga Gabrielle Vincent. Celestina, umjetnička duša, živi u podzemnome labirintu i protiv svoje volje priključuje se napornoj obiteljskoj zapravo čoporskoj djelatnosti, zubarstvu. Jednoga dana u izlasku na površinu radi nabavke otkriva liberalniji životni stil glazbenika i pjesnika Ernesta. Nakon (platonskog) združivanja te su srodne duše prisiljene pred lažnim sudom braniti svoje prijateljstvo.
Ernest i Celestina, francusko‐belgijski animirani film, utemeljen je u seriji istoimenih knjiga za djecu autorice i ilustratorice Gabrielle Vincent.
Siže filma
Celestina je mišica koja živi u podzemnom svijetu glodavaca. Živi u sirotištu u kojemu mišjoj djeci skrbnica priča zastrašujuće priče o zloj naravi medvjeda, koji žive u nadzemnome svijetu. Celestina sumnja u istinitost skrbničinih priča te mašta o prijateljstvu s medvjedom, iako su u tome svijetu miševi i medvjedi smrtni neprijatelji. Ona obožava crtati i slikati, ali se uskoro mora početi baviti zubarstvom, zanimanjem kojim se bave svi glodavci. Kako bi se pripremila za buduću profesiju, u nadzemnome svijetu noću treba skupiti što više zubi malih medvjedića ostavljenih ispod jastuka. Tako obitelj pohlepnih medvjeda uhvati Celestinu dok je pokušavala njihovu sinu ukrasti zub i zarobe je u kanti za smeće. Iduće jutro gladni boem i svirač, odnosno medvjed Ernest pronalazi Celestinu i pokušava je pojesti. Ona ga nagovori da je ne pojede i otkrije mu gdje se može najesti slatkiša (baš u podrumu pohlepnih medvjeda koji su je uhvatili), i tako postaju prijatelji.
Ernest pomaže Celestini ukrasti stotine zubi iz trgovine zubima koje zatim donosi u podzemni svijet gdje zabunom i prespava. Policija miševa otkriva ga i istjeruje iz podzemlja, a on i Celestina skrivaju se u njegovoj kućici na osami gdje ostaju tijekom zime i razvijaju svoje prijateljstvo. Kada stigne proljeće, medvjeđa i mišja policija otkrivaju njihovo skrovište. Miševi privode Ernesta, a medvjedi Celestinu. Tijekom suđenja nervozni sudac prevrne petrolejsku svjetiljku i u obje sudnice, i u nadzemnome i u podzemnome svijetu, bukne požar. Gađani prisutni na suđenju razbježe se, a i Ernest i Celestina spašavaju suce iz zapaljenih sudnica. Suci ih zato oslobađaju i osiguravaju im sretan nastavak zajedničkoga života.
Esej o filmu
Od 1981. do 2004. godine izdano je čak dvadeset sedam popularnih naslova u seriji slikovnica o medvjedu Ernestu i mišici Celestini, belgijske autorice Gabrielle Vincent (1928.-2000.). Iako se autorica za života protivila filmskomu adaptiranju njezina djela, 2008. godine njezin izdavač odlučuje prodati autorska prava na priču i tako, nakon pet godina intenzivnog rada, 2013. godine nastaje animirani film Ernest i Celestina, nominiran za Oscara za najbolji dugometražni animirani film. Na filmu je radio tim od četrdeset umjetnika i tehničara, a mladi redatelj Benjamin Renner (koji je imao samo dvadeset i četiri godine na početku projekta) režirao ga je uz pomoć iskusnijih kolega Vincenta Patara i Stéphanea Aubiera.
Filmski scenarij i vizualni identitet filma inspirirani su slikovnicama Gabrielle Vincent, osobinama njezinih likova i atmosferom, ali nije riječ o vjernoj adaptaciji njezinih priča. U filmskome svijetu, za razliku od slikovnice, postoje dva odvojena društva, što priču čini alegorijski zanimljivom, a to uostalom i jest osobina basne kao književne vrste. Iznad zemlje živi društvo medvjeda, a u podzemlju društvo miševa. Oba društva imaju svoja pravila nalik ljudskima i, što je najvažnije za priču, zaziru jedno od drugoga.
Ernesta i Celestinu društva u kojima žive smatraju buntovnima. Ernest je ulični svirač čiji su roditelji željeli da postane pravnik, dok Celestina ima slikarske ambicije, iako joj društvo nalaže da postane zubarica, što je najprestižnije zanimanje u mišjem svijetu. Veliki problemi nastaju kada se sprijatelje jer je kontakt između medvjeda i miša nezamisliv i medvjedima i miševima. Iako se navedene društvene skupine ne podnose, Ernest i Celestina ruše predrasude i svojim prijateljstvom dokazuju da povijesni antagonizmi nisu nužni, već počivaju na mržnji koju potiču same institucije njihovih društava. Institucije također priznaju hijerarhijsku podjelu na nadzemni i podzemni svijet i pokušavaju održavati to stanje neravnopravnosti. Stoga ne treba čuditi da su i suci i policajci obaju svjetova prikazani mahom kao negativni likovi.
Zanimljivo je da likovi Ernesta i Celestine zakone krše iz posve sebičnih razloga. Ernest je gladan, pa krade slatkiše, a Celestina ima zadatak skupiti što više zubi, pa ih također krade iz trgovine. Iako njih dvoje nisu toga svjesni, oni kradu od bračnoga para slastičara i prodavačice zubi, koji su prikazani kao pohlepni poduzetnici koji su posvećeni isključivo zaradi, a na taj način odgajaju i svojega sina (primjerice, otac pojašnjava sinu da je novčić ˝njegov prvi poslovni dogovor, baza njegova kapitala”). Stoga, kao gledatelji sa simpatijama gledamo na njihovo kršenje zakona, na sličan način na koji opravdavamo Robina Hooda kada krade bogatima.
Usprkos tomu što krše društvena pravila, Ernest i Celestina su, za razliku od gotovo svih ostalih likova u filmu, jednostavno dobroćudni. Iako se društvo protivi njihovoj ljubavi i želi im zabraniti suživot, film završava poput bajke, uz poučni happy end. Doduše, ne saznajemo kako se razvijao odnos medvjeđega i mišjega društva, ali barem znamo da su jedan medvjed i jedna mišica živjeli sretno do kraja života.
Djeca u prvome razredu osnovne škole, razmišljajući o filmu, vjerojatno će razumjeti isključivo razliku između dobrih i loših likova i postupaka te najvažnije promjene u fabuli, ali neće uočiti pun alegorijski potencijal filma. Međutim, film će na podsvjesnoj razini zasigurno utjecati na razvoj njihovih stavova o odnosu prema manjinama, o nacionalnim netrpeljivostima, o otporu autoritetu, o preispitivanju postojećih hijerarhija i o pojmu ravnopravnosti. S pomoću basne kao književne vrste naizgled bliske samo djeci, poetika Gabrielle Vincent i filmskih autora podsjeća nas da su prijateljstvo, solidarnost i tolerancija vrijednosti koje bi djeca trebala usvojiti u najranijoj dobi kako bi ih razvijala tijekom cijeloga života.
Igor Bezinović
Metodički prijedlozi
Metodički pristup u nastavnim situacijama i artikulaciji samoga sata ostat će, koliko je to moguće, ujednačeno osmišljen za igrani, dokumentarni i animirani film.
Predlažu se aktivnosti za pripremu učenika prije projekcije filma, aktivnosti uz projekciju filma, aktivnosti nakon projekcije filma u Muzeju te aktivnosti nakon obrade filma u učionici po povratku iz Muzeja. Aktivnosti prije projekcije i po povratku u školu u idealnom bi se slučaju mogle odvijati u sklopu nastave hrvatskoga jezika ili u sklopu sata razredne zajednice. Predviđeno trajanje predloženih aktivnosti prije dolaska na projekciju te po povratku u učionicu jesu jedan ili dva školska sata (ovisno o načinu na koji učitelj/ica odluči razraditi predložene ideje i oblikovati ih u nastavni sat te ovisno o prethodnom znanju učenika i o razrednoj dinamici). Unutar spomenutih četiriju grupa aktivnosti predlažemo da se izvođenje nastave filma, prema udžbeniku profesora Krešimira Mikića Film u nastavi medijske kulture sastoji od sljedećih nastavnih situacija: motivacija, najava, prikazivanje filma, emocionalno-intelektualnu stanka, slobodno iznošenje doživljaja, istraživačka rasprava, uopćavanje i stvaralački oblici rada. Artikulacija sata (slobodno iznošenje doživljaja, istraživačka rasprava, uopćavanje i stvaralački oblici rada) odvija se tijekom jednoga školskog sata (45 minuta).
Artikulacija sata uz ovaj animirani film razvija se na nekoliko razina: na prvoj razini fokus je na općem dojmu: kako je film djelovao na učenike, što misle o prijateljstvu, čine li im se takvi zapleti mogući, koliko su važni odnosi u društvu i odnosi među prijateljima, koliko je važno sklapati prijateljstva s različitim ljudima. Osobito se dotičemo učeničkih očekivanja. Na drugoj razini obuhvaća se Nastavnim planom i programom predviđena filmska problematika – vrste filmova, filmska priča, slijed događaja, tema se proširuje pojmom filmske adaptacije i filmskoga pripovijedanja.
Ciljevi
pronaći traženu obavijest u dječjoj enciklopediji služeći se kazalom i abecednim redom, uočiti ulogu i važnost filmske umjetnosti u svakodnevnom životu
Aktivnosti prije projekcije filma
MOTIVACIJA
Aktivnostima prije filma učenike pripremamo za gledanje filma na nekoliko razina. U prvoj i drugoj aktivnosti istražujemo njihova očekivanja, upoznajemo ih s junacima filma, dočaravamo dio atmosfere, ali i dotičemo programom zadane pojmove: animirani film, filmska priča, redoslijed zbivanja. Ostalim aktivnostima pripremamo ih za temu filma, ostvarujemo korelaciju s drugim predmetima, uvodimo važan pojam filmskih izražajnih sredstava. Na taj način ostvaruju cjelovit pristup filmu koji uključuje očekivanja, psihološku analizu filma, što su važne sastavnice priče, i način na koji se film ostvaruje. Pripreme se mogu odvijati tijekom dvaju školskih sati, a istraživački zadatci mogu biti korelacijska domaća zadaća.
Prva aktivnost
U korelaciji s nastavnim predmetom Priroda i društvo djeci se može zadati mali istraživački zadatak: pronaći što više podataka (slike, vrste, navike itd.) o medvjedima i miševima. Kao i obično, zadatci se mogu raspodijeliti po skupinama, djeca zajedno istražuju, zatim izlažu, izrađuju zajednički plakat.
Tema se širi na područje književnosti i likovne kulture. Razgovara se o medvjedu i mišu kao likovima u slikovnicama, dječjim predstavama, animiranim filmovima, igračkama itd. Djecu mogu donijeti svoje plišane medvjede i mišiće, slikovnice, basne i fotografije animiranih junaka,
predstava i slikovnica. Radi se vesela izložba; na zajednički duži plakat lijepimo fotografije i tekstove. Mišići imaju dosta sličnu i uglavnom pozitivnu ulogu, a medvjed malo više “šeta” od pozitivca do negativca. U lektirnim naslovima nalazimo primjere: Nemaš pojma Grizlijane, Tri medvjeda i gitara, General Kiro miš, Winnie Pooh itd.
Druga aktivnost
- Jeste li se dosad susretali sa slikovnicama ili knjigama prema kojima je nastao film? Navedite neke. Pepeljuga, Dama i skitnica, Pipi Duga Čarapa, Šegrt Hlapić…Film Ernest i Celestine nastao je prema slikovnici, i to vrlo popularnoj francuskoj slikovnici.
- Što vam se sviđa u slikovnicama, a što u filmu? Jesu li ugođaj, osjećaj ili priča drukčiji? Slikovnica se služi riječju i crtežom, a film snažno koristi slike, glazbu, zvuk. Neki likovi govore glasno, neki piskutavo, neki otežu – i govor ih čini takvima. Dok čitamo slikovnicu, zamišljamo glas, određujemo kad je veća, a kada manja napetost, a u filmu nas glazba ponekad usmjerava.
- Kakva je obično glazba kad je nešto napeto, tužno, smireno, kad su likovi veseli? Zaključujemo da će govor, zvuk odnosno glazba ipak utjecati na doživljaj neke priče. Lektira se dinamizira i približava učenicima, a ujedno uče o različitim umjetničkim pristupima istoj temi ii motivu.
Treća aktivnost
U korelaciji s likovnom kulturom, crtamo omiljenog medvjeda ili mišića – filmskog, kazališnog, iz neke slikovnice (nakon odgledanog filma, vodenim bojama se mogu crtati Ernest i Celestine).
Četvrta aktivnost
Prije gledanja filma može se izraditi jednostavan pregled povijesti animacije: najvažniji događaji, najpoznatija imena odnosno likovi, vrste animacija itd. Može se napraviti neka vrsta memo-kartica. Na jednoj je stranici pojam, a na drugoj objašnjenje pojma, učenici u skupinama spajaju pojmove, jedni druge ispravljaju, uz vodstvo nastavnika.
Aktivnosti uz projekciju filma
Najava filma
Najavljujemo gledanje animiranoga filma Ernest i Celestine redatelja Stéphanea Aubiera, Vincenta Patara i Benjamina Rennera. Prije same projekcije filma voditelj/ica učenicima priopćava nekoliko obavijesti o redatelju i filmu.
Prikazivanje filma
Prikazivanje animiranoga filma Ernest i Celestine redatelja Stéphanea Aubiera, Vincenta Patara i Benjamina Rennera u trajanju od 80 min.
Emocionalno – intelektualna stanka
Stanka u trajanju od nekoliko sekundi radi usustavljivanja dojmova i pripreme za nastavak rada.
Razgovor s gostom
Aktivnosti nakon projekcije filma
1. uvodni dio – motivacija (5 – 10 min)
- razgovor o dojmovima o pogledanome filmu
- učenički rad (1. nastavni listić)
2. središnji dio – razrada (25 – 35 min)
Različitim igrama i razgovorom obrađuju se filmska izražajna sredstva i filmski pojmovi.
- animirani film
- animacija
- film prema slikovnici
- filmska priča
- filmski lik
- slijed događaja
3. završni dio – sinteza (5 – 10 min)
- izvođenje definicija na temelju grupnoga rada
Istraživačka rasprava
SLOBODNO IZNOŠENJE DOŽIVLJAJA
Voditelj pozdravlja učenike. Prije gledanja filma učenici su imali nekakva očekivanja. Nakon što su pogledali film, usustavili dojmove i razgovarali s gostom, učenici iskazuju svoj doživljaj filma. Voditelji u razgovoru s učenicima usmjeravaju iskaze učenika.
- Kako vam se svidio film? Koji su vaši dojmovi o pogledanome filmu?Voditelj u razgovoru s učenicima pravilno usmjerava iskaze učenika koji su nešto pogrešno shvatili te im sugerira da u svojim odgovorima razmisle i o sljedećim pitanjima:
- Što vas se osobito dojmilo?
- Koji je po vama najbolji dio filma?
- Koje biste scene u filmu izdvojili?
- Što je slično, a što drukčije u odnosu na vaše omiljene animirane filmove?
Slušanje obrazloženja – cilj je razviti kritičko mišljenje djece, osvijestiti važnost argumentacije svojih stavova, ali i razvijati uvažavanje tuđega mišljenja.
ISTRAŽIVAČKA RASPRAVA
Prva aktivnost: animirani film i vrste animiranoga filma
- Kakav je to film? Glume li u tome filmu stvarni glumci? Kako zovemo film u kojemu glume ljudi? Znate li možda još neke nazive filmova?Animirani film zajednički je naziv za brojne vrste filmova (crtane, lutkarske, kolažne, filmove s animiranim predmetima i sl.), koji nastaju uzastopnim snimanjem pojedinačnih sličica (tehnika snimanja “sličica po sličicu”), a koje kasnije bivaju oživljene tehnikom filmske projekcije. Tada se stvara iluzija pokreta, nastaje život iz neživog. Riječ animare znači udahnuti život – predmetima, lutkama, crtežima i sl.
Vrste animiranoga filma:
- crtani film
- kolažni film
- lutkarski
Razlike između vrsta animiranoga filma učenicima objašnjavamo prikazivanjem nekoliko isječaka animiranih filmova načinjenih kolažnom, crtanom i lutkarskom tehnikom. Uvodimo i pojam klasične i računalne animacije. Gledamo animirani film Animatou u kojemu su primjeri različitih vrsta animacija. Na kraju učenici sami u isječcima prepoznavaju različite vrste i tehnike animacije (filmovi Carica, Čarobni gumb, Pik in Nik).
Druga aktivnost: igrani film nastaje prema scenariju
Nakon što su učenici naučili značenje pojmova igrani film, animirani film, dokumentarni film, s učenicima se razgovara o scenariju.
- Što mislite, odakle priče/ideje za filmove? Mašta, život, istiniti događaji, knjige
- Ernest i Celestine proizašli su iz Pokazati slikovnicu ili isprintanu naslovnicu slikovnice.
Priča prema kojoj nastaje film zove se scenarij.
- Što je scenarij? Scenarij je sadržaj radnje u filmskoj umjetnosti (filmski scenarij). Djeca navode brojne primjere filmova kojima je slikovnica bila polazište.
Treća aktivnost
- Slijed događaja
Aktivnost započinjemo podjelom slika iz filma koje učenici, podijeljeni u skupine, slažu prema redoslijedu zbivanja u filmu. Svaka skupina slikama slaže svoju priču, a kad je slože, pokušavaju je ispričati. Dotiče se redoslijed zbivanja, uzročno-posljedična vezu, na neki način opisno, a ne pojmovno objašnjava se odnos fabule i sižea. Razgovaramo s učenicima kako se nešto što se događa u životu ne znači nužno da i u priči mora biti tako, već može malo i obrnuto. Primjerice, prvo vidimo susret Ernesta i Celestine, a tek onda saznajemo gdje ona živi, što radi i sl.
- Kadrovi stripa
Druga je mogućnost da se osmisle mali timski stripovi, tri kadra su ponuđena, uokvirena, djeca zajednički osmišljavaju i crtaju izgled i sadržaj stripa, glavni su likovi Ernest i Celestine. U stripu se jasno uočava slijed događaja. Znači, podijelimo prazne kadrove na papiru, djecu se također raspodijeli u skupine. Objasnimo im da su oni mali timovi koji zajednički osmišljavaju strip. Tema je susret Ernesta i Celestine. Izaberu crtača, nekoga tko će pisati u strip-oblačiće te zajednički dolaze do teksta i radnje. (Može biti ponuđen primjer nekoga pravog strip-crtača. Ernest i Celestine u stripu, njihov susret). Djeca crtaju, dogovaraju se, nastaju stripovi, usput im pojašnjavamo da su se morali dogovoriti koja će slika i koji tekst ići prvi, koji će ići drugi i tako redom. Na taj način ponavljamo i slijed zbivanja.
Četvrta aktivnost: boja
Boja je vrlo važna sastavnica filma. Snažno izražajno sredstvo. Učenici navode boje koje vole, povezuju boje s raspoloženjem. Gledaju isječke, nabrajaju boje prevladavaju na filmu i kako one djeluju na nas. Nacrtaj i oboji najdražu scenu iz filma!
Peta aktivnost: lik
Slika Ernesta i slika Celestine (može se koristiti slika s projektora ili na papiru). Voditelj/ica od učenika traži da pojasne pojam lika, što podrazumijeva glavni lik, a što sporedni lik. Navodimo glavne likove, a zatim i neke sporedne. Navodimo Celestinine osobine, kao i Ernestove, a zatim tražimo zajedničke ili slične osobine te raspravljamo o tome što ih je povezalo.
(DATOTEKA – GALERIJA FOTOGRAFIJA)
UOPĆAVANJE
Na kraju je potrebno zaokružiti usvojena znanja, provjeriti što su djeca usvojila. Uopćavanje i sinteza može se ostvariti rješavanjem križaljke. Ostajemo u već ranije formiranim skupinama, dijelimo križaljke. Najbrži u rješavanju dobiju gumene medvjediće!
Projektno-istraživački zadaci
Nakon odgledanog filma, nastavljamo proučavati animaciju, vrste animiranog filma, vrste animacije. Nove lektirne naslove možemo uklopiti s pripadajućim filmom, ponoviti na novim primjerima djelovanje filmskih izražajnih sredstava boje i zvuka. Uočiti važnost dobre priče, razvoj likova kroz riječ ili filmska sredstva.
Pojmovnik
Objašnjenja korištena u ovome pojmovniku skraćene su i parafrazirane natuknice Hrvoja Turkovića iz Filmskoga leksikona (ur. Nikica Gilić i Bruno Kragić, 2003., dostupno na http://film.lzmk.hr/trazilica.aspx).
ANIMIRANI FILM – Filmski rod u kojemu se animacijom “stvara” pokret. U njemu se dojam kretanja ne dobiva snimanjem prizora u pokretu, nego se pokret dobiva pojedinačnim snimanjem (»sličica po sličicu«) posebno pripremljenih faznih promjena statične situacije.
ADAPTACIJA ‒ Preradba bilo kojega književnog djela za film. Pri adaptaciji književno (ili kazališno) djelo prilagođuje se filmskim mogućnostima i redateljevoj predodžbi o tome koja doživljajna djelovanja književnoga djela imaju prednost pri prijenosu u film. Zbog toga je adaptacija uvijek svojevrsno “tumačenje” izvornoga književnog djela.
SINKRONIZACIJA ‒ Naknadna sinkronizacija (također nahsinkronizacija) tehnički je postupak obrade filma, naknadno studijsko zvučno snimanje glumačkih dijaloga i šumova u sinkronitetu s izvorima zvuka u slici filma.
BOJA U FILMU ‒ Riječ je o obliku filmskoga zapisa. Osobina svjetla i dostatno osvijetljena prizora. Boje su određene trima veličinama: tonom i/ili nijansom, svjetlinom te zasićenošću. Boje u filmu mogu biti prirodne, kada odgovaraju tipičnim bojama prizornih predmeta i površina te ambijentalnim izvorima svjetla, a mogu i ciljno ne odgovarati, odnosno biti stilizirane. Vrijednost neke boje ovisi o njezinu odnosu s ostalim elementima filma, prvenstveno onima povezanima s fabulom.
FILMSKA GLAZBA ‒ Glazba koja je sastavni dio filmskoga izlaganja. Po izvoru se dijeli na prizornu ili ambijentalnu glazbu, kojoj je izvor u prikazivanome prizoru, i na neprizornu ili popratnu glazbu, koja ne pripada prizoru, nego je dodana kao pratnja filmskomu prikazivanju. U nijemome filmu popratna se glazba u pravilu izvodila u kinu.
Igor Bezinović
Za čitanje i istraživanje
Korisne poveznice i članci o filmu:
- http://www.thewrap.com/ernest-and‐celestine‐review‐oscar‐nomineeanimation
- http://www.ernestandcelestine.com/
Korisne poveznice o upotrebi filma u nastavi:
- http://www.ecfaweb.org/projects/education/index.htm
- http://www.filmeducation.org/ http://kresimirmikic.com/
- http://www.screenonline.org.uk/education/index.html
Popis korištene literature
- Encyclopaedia Britannica http://www.britannica.com/EBchecked/topic/313098/Erich-Kastner, posjećeno 17. veljače 2013.
- Peterlić, Ante (1986./1990.) Filmska enciklopedija 1 i 2. Zagreb: Jugoslavenski leksikografski zavod “Miroslav Krleža”
- Wikipedia, die freie Enzyclopädie http://de.wikipedia.org/wiki/Erich_K%C3%A4stner, posjećeno 17. veljače 2013.
Dodatna literatura:
- Mikić, Krešimir (2001.) Film u nastavi medijske kulture, Zagreb: Educa
- Peterlić, Ante (1977.) Osnove teorije filma, Zagreb: Filmoteka 16
- Skupina autora (2009.) Psihologija, mediji, etika: iskustva i promišljanja za bolju suradnju, Pula, Jastrebarsko: Društvo psihologa Istre
Popis priloga
NASTAVNI LISTIĆI
Nastavni listić 1
Nastavni listić 2
Nastavni listić 3
Nastavni listić 4
Nastavni listić 5
VIDEO PRILOZI
Animatou
Carica
Čarobni gumb
Pik in Nik
Boja
FOTOGRAFIJE
Datoteka – galerija fotografija
Impresum
Pripremili: Snježana Gabelić, prof. hrvatskoga jezika Sveučilišta u Zagrebu i Igor Bezinović, prof. filozofije i sociologije, redatelj
Mentor i recenzent: prof. Krešimir Mikić, Učiteljski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
Izvršna urednica: Ivana Jakobović Alpeza, prof. hrvatskog jezika
Glavna urednica: Edita Bilaver Galinec, predsjednica Udruge Djeca susreću umjetnost
Nakladnik: Djeca susreću umjetnost, Nova Ves 18, 10000 Zagreb
U Zagrebu, nadopunjeno izdanje, rujan 2016. godine
Udruga “Djeca susreću umjetnost” zadržava autorska prava na predmetni edukacijski materijal Metodički prijedlozi za obradu animiranoga filma Ernest i Celestina koja ujedno predstavlja integralni dio programa Udruge pod nazivom Sedmi kontinent.
Programe i djelovanje Udruge “Djeca susreću umjetnost” sufinanciraju Grad Zagreb, Hrvatski audiovizualni centar, Zaklada Kultura nova, Kreativna Europa MEDIA, te Ured za udruge.
Udruga Djeca susreću umjetnost, Nova Ves 18, 10000 Zagreb, OIB: 31865324772
Ako su vam potrebni prilozi radnih materijala u verziji koju možete spremiti na vaše računalo, javite nam se na info@sedmikontinent.org
