Cinemini Twist & Turn OŠ
Umjetnost pokreta kroz tri kratka filma
- uočiti i opisati osnovne likovne elemente;
- uočiti kretanje i promjene oblika na ekranu;
- povezati promjene u kretanju slike s glazbom i zvukom;
- izraziti vlastiti doživljaj filma riječima ili likovnim radom;
- razvijati maštu, kreativnost i slobodno likovno izražavanje.
Cinemini Europe (kartice aktivnosti za učenike)
SALLY
SINOPSIS
Jedan veliki i tridesetak malih klikera u bijeloj, svijetloj sobi s pločicama na zidovima. Miču se lijevo-desno, naprijed-natrag, pa naglo poskoče prema desnom zidu, na strop, i natrag dolje. Jesu li ovi klikeri samo predmeti, ili su to oči koje se kreću mimo zakona gravitacije? Gledamo li gore, ili dolje? Je li to uopće soba? Gdje je ta soba?
O AUTORIMA
Luna Maurer i Roel Wouters upoznali su se 2001. godine na Institutu Sandberg u Amsterdam gdje su oboje studirali. Dio su kolektiva Conditional Design.
ESTETIKA FILMA
Sally je film koji se igra s našom percepcijom, koji u gledateljima pokreće želju da shvate kako je stvoreno ono što vide. To čini tako što povezuje pokrete kamere s pokretima prostora koji gledamo, stvarajući iluziju da se klikeri samostalno kreću po tom prostoru.
U stvarnosti, prostor i kamera kreću se zajedno, a klikeri samo reagiraju na to kretanje. Film također uvodi minimalne dramaturške intervencije u eksperimentalni okvir. Prikazujući nam najprije veliki kliker pa zatim grupu malih klikera, stvara se dojam da promatramo grupu likova koji kolektivno prate veliki kliker.
SURPRISE BOOGIE
SINOPSIS
Kako bi izgledala jazz glazba koju svira big band? Kako bi se ono što čujemo – dinamika, ritam, visoki i niski tonovi – moglo prevesti u sliku? Film Alberta Pierrua postiže sve to, bez korištenja kamere.
On je slikao i grebao direktno na filmsku traku, kreirajući tako formu vizualne glazbe na razmeđi apstraktnog i figurativnog, primjerice prikazujući stickmana – čovjeka u najjednostavnijem obliku (crtice i kružić za glavu) koji svira
klavir, kontrabas i trubu.
O AUTORU
Albert Pierru, francuski redatelj i pionir eksperimentalnog filma, najpoznatiji je po inovativnoj tehnici animacije bez kamere. Stvarao je slikanjem, crtanjem i grebanjem izravno na filmsku vrpcu, usklađujući vizualne motive s ritmom glazbe. Cjelokupni mu je opus danas restauriran i sačuvan u Francuskoj kinoteci.
ESTETIKA FILMA
Film se može opisati kao eksperimentalno prikazivanje jazza slikom. Sastoji se pretežno od apstraktnih oblika u raznim bojama koje se kreću u skladu sa jazz glazbom skladanom za film. Slika preuzima određene elemente glazbenog djela i pretvara ih u pokret.
S vremena na vrijeme u filmu se pojavljuju konkretni likovi i predmeti, poput pijanista i trubača.
Film je rađen bez kamere – sve što vidimo izrađeno je direktno na 16-milimetarskoj filmskoj vrpci na koju je Pierru oslikavao ili ju je grebao oštrim predmetima.
VIRTUOS VIRTUELL
SINOPSIS
Eksperimentalni film koji nema klasičnu priču već na bijeloj pozadini stvara pokret mokre tinte koja, čini se, preuzima dramatičnost glazbene uvertire koja prati sliku. Suigra glazbe i slike potiče nas da vidimo predmete, događaje, možda čak i odnose u crnim oblicima na bijeloj pozadini. Film se događa na ekranu ispred nas i istovremeno u našim glavama.
O AUTORIMA
Thomas Stellmach, njemački redatelj i producent nagrađen Oscarom za animirani film Quest, i Maja Oschmann, njemačka vizualna umjetnica usmjerena na prožimanje crteža i glazbe, poznati su po svojim inovativnim autorskim projektima. Njihova najznačajnija zajednička suradnja je višestruko nagrađivani eksperimentalni animirani film Virtuos Virtuell.
ESTETIKA FILMA
U središtu filma je glazbeno djelo – uvertira iz opere “Alkemičar” Louisa Spohra. To je temelj ovog eksperimentalnog djela kojeg su stvorili grafičarka Maja Oschmann i animator Thomas Stellmach.
Vizualno, film se temelji na crtežima tintom napravljenima u odnosu na glazbu, koji su kasnije animirani. U kombinaciji glazbenog djela i vizuala stvoren je film koji sugerira priču tamo gdje je realno nema. Glavna linija tinte, od koje film kreće, koja slijedi glazbu ili je pak glazba prati, mijenja brzinu, smjer i pokret kad god se promijeni glazba. Stoga, ono što vidimo nije samo linija u pokretu već lik koji putuje i susreće prirodne oblike kojima ponekad pažljivo pristupa, ponekad trči za njima, a ponekad bježi od njih.
SALLY
Ciljevi i odgojno-obrazovni ishodi
Cilj aktivnosti je potaknuti učenike na pažljivo promatranje pokreta, prostora, crte, oblika i boje u animiranom filmu te povezati filmski doživljaj s njima poznatom igrom špikulama. Nakon gledanja učenici će vlastitim likovnim radom prikazati prostor i put kojim bi se jedna špikula mogla kretati.
Odgojno-obrazovni ishodi
– OŠ HJ C.2.2. Učenik razlikuje medijske sadržaje primjerene dobi i interesu.
– OŠ F B.4.3.1. Učenik prepoznaje i razlikuje različite vrste animiranih filmova.
– OŠ F A.5.4. Učenik gleda film obogaćen različitim zvukovima.
– Likovno područje: Učenik uočava i koristi crtu, geometrijske oblike, boju i prostor te prikazuje kretanje pomoću crte.
Aktivnosti nakon projekcije filma
Motivacijski uvod
Nakon projekcije slijedi kratak razgovor.
– Što smo vidjeli?
– Što se pojavljuje u filmu?
– Što se kreće?
– Kako se kuglice kreću?
– Kreću li se uvijek jednako brzo?
– Kakav je prostor kroz koji prolaze?
– Na što vas taj prostor podsjeća?
– Koje oblike prepoznajete?
Učenici uočavaju da se kuglice u početku kreću polako, a zatim sve brže, stvarajući dojam pokreta i plesa. Prostor kroz koji se kreću može ih podsjetiti na Rubikovu kocku, labirint ili neki neobičan prostor sastavljen od geometrijskih oblika.
U razgovoru se učenike upoznaje sa špikulama, ako ih neki još ne poznaju.
– Znate li što su špikulе?
– Jeste li se njima igrali?
– Kako se špikula kreće?
– Može li promijeniti smjer?
– Možemo li nacrtati put kojim se kreće?
Na taj se način film povezuje s iskustvom dječje igre.
Likovna aktivnost: Prostor za moju špikulu
Učenike se potiče na razmišljanje: Kada bismo špikuli mogli nacrtati trag, kako bi on izgledao? Trag može biti ravan, zakrivljen, vijugav, kružan ili isprekidan. Ovo postaje poveznica s likovnim zadatkom.
Potreban materijal: bijeli papir, crni flomaster ili tuš, drvene bojice ili flomasteri.
Učenici osmišljavaju vlastiti prostor za špikulu. Na papiru crtaju prostor sastavljen od različitih crta i geometrijskih oblika – kvadrata, pravokutnika, trokuta, kružnica i drugih oblika prema vlastitoj zamisli. Zatim crtom označavaju put kojim će se njihova špikula kretati kroz prostor.
Prostor mogu obojiti različitim bojama.
1. razred: crta jednostavan prostor i put špikulе.
2. razred: osmišljava složeniji prostor s preprekama, zavojima i različitim oblicima.
Sinteza obrađenog
U filmu učenici promatraju kretanje kuglica kroz prostor. U likovnom radu to kretanje pretvaraju u crtu, a prostor kroz koji se kuglica kreće oblikuju pomoću geometrijskih oblika i boja.
Poveznica se može prikazati:
ŠPIKULA → POKRET → TRAG → CRTA → PROSTOR → OBLIK I BOJA
Film tako postaje poticaj za vlastito likovno stvaranje. Povezivanje sa špikulama učenicima omogućuje da filmski sadržaj povežu s poznatom dječjom igrom, dok poveznica s Rubikovom kockom potiče uočavanje geometrijskih oblika i boja.
Po završetku aktivnosti učenici predstavljaju svoje radove.
Pitanja za vrednovanje:
– Kamo putuje tvoja špikula?
– Kakav je njezin put?
– Ima li prepreke?
– Koje si oblike koristio/la?
– Koje si boje odabrao/la?
Učenici mogu pokušati „pratiti” put špikulе na radovima drugih učenika.
SURPRISE BOOGIE
Ciljevi i odgojno-obrazovni ishodi
Cilj aktivnosti je učenicima približiti eksperimentalni animirani film te ih potaknuti na uočavanje povezanosti glazbe, crte, boje, oblika i pokreta. Učenici će nakon gledanja filma filmsko iskustvo prenijeti u likovni rad. Polazeći od obrisne crte ljudskoga tijela, u paru će oblikovati vlastiti lik koristeći različite reciklirane materijale. Aktivnost povezuje filmsku, likovnu i glazbenu umjetnost te potiče kreativnost, maštu, suradnju i odgovoran odnos prema materijalima.
Odgojno-obrazovni ishodi
– OŠ HJ C.2.2. Učenik razlikuje medijske sadržaje primjerene dobi i interesu.
– OŠ F B.4.3.1. Učenik prepoznaje i razlikuje različite vrste animiranih filmova.
– OŠ F A.5.4. Učenik gleda film obogaćen različitim zvukovima.
– OŠ F B.5.4. Učenik sluša zvukove u filmu, izdvaja primjere i objašnjava njihovu ulogu.
– Likovno područje. Učenik: uočava i koristi obrisnu crtu; razlikuje crtu, oblik i površinu; istražuje različite teksture; oblikuje lik koristeći različite materijale; kreativno koristi otpadne i reciklirane materijale.
Aktivnosti nakon projekcije filma
Motivacijski uvod
Nakon projekcije slijedi razgovor s učenicima. Cilj razgovora nije pronaći jedan točan odgovor, nego potaknuti učenike da opišu ono što su vidjeli, čuli i doživjeli.
Što vidimo? Učenici promatraju:
– koje se boje pojavljuju;
– kakve su crte i oblici;
– kako se crte kreću i mijenjaju;
– pojavljuju li se apstraktni i prepoznatljivi oblici;
– mogu li prepoznati čovječuljka i glazbene instrumente.
Pitanja: Što ste prvo primijetili? Koje oblike i crte vidite? Što rade crte? Na što vas neki oblik podsjeća? Jeste li prepoznali neki lik ili instrument?
Učenicima se objašnjava da film nema klasičnu priču, nego se temelji na igri crta, boja, oblika i pokreta.
Što čujemo? Razgovor se usmjerava na glazbu:
– Kakva je glazba?
– Je li brza ili spora?
– Je li vesela, razigrana i dinamična?
– Kako se crta kreće uz glazbu?
– Bi li film izgledao drugačije kada bismo promijenili glazbu?
Učenicima se može ponuditi usporedba: Kao što mi plešemo uz glazbu, u ovom filmu plešu crte i oblici.
Na taj se način uvodi pojam vizualne glazbe – ono što čujemo može se prikazati pomoću crte, boje, oblika i pokreta.
Likovna aktivnost: Lik koji je nastao od crte
Može li crta postati lik?
Ovo pitanje povezuje analizu filma s likovnom aktivnošću:
– Može li jedna crta postati lik?
– Može li crta nacrtati čovjeka?
– Kako bismo od crte mogli napraviti dječaka ili djevojčicu?
Učenici zatim prelaze na vlastiti likovni rad.
Potrebni materijal: bijeli papir većeg formata; olovka ili flomaster; čepovi; slamčice; vuna; dugmići; PVC vrećice; stare tkanine; mrežice od povrća; ostali čisti reciklirani materijali; ljepilo
Učenici rade u paru. Jedan učenik legne na papir, dok drugi ocrtava njegove ruke i noge. Zatim zajedno dovršavaju obris tijela i oblikuju lik dječaka ili djevojčice. Dobivena obrisna crta postaje temelj za daljnji rad. Učenici zatim svoj lik popunjavaju različitim recikliranim materijalima. Čepovi mogu postati oči ili gumbi, vuna kosa, slamčice dijelovi odjeće ili tijela, stare tkanine odjeća, a mrežice zanimljive površine i teksture. Učenici samostalno odlučuju kako će njihov lik izgledati.
Lik koji je nastao od crte. Aktivnost provela i dokumentirala Anita Tufekčić
Sinteza obrađenog
U filmu učenici promatraju kako se crta kreće, mijenja i iz nje nastaju različiti oblici i likovi. U vlastitom radu koriste obrisnu crtu kao polazište za stvaranje novog lika. Tako se sadržaj filma prenosi iz medijskog doživljaja u likovno stvaralaštvo. Korištenje recikliranih materijala dodatno potiče učenike na kreativno promišljanje i pokazuje da predmet koji više nema svoju prvotnu funkciju može dobiti novu vrijednost u umjetničkom radu.
Po završetku aktivnosti radovi se mogu izložiti u učionici ili školskom prostoru.
Svaki par kratko predstavlja svoj rad:
– Kako se zove vaš lik?
– Kako ste ga napravili?
– Koje ste reciklirane materijale koristili?
– Koji vam je materijal bio najzanimljiviji?
– Što vaš lik može ili voli?
Učenici promatraju radove drugih parova i uočavaju različita rješenja istoga zadatka.
VIRTUOS VIRTUELL
Ciljevi i odgojno-obrazovni ishodi
Cilj aktivnosti je potaknuti učenike na aktivno gledanje i doživljavanje eksperimentalnog animiranog filma te ih upoznati s mogućnošću da se priča, lik ili događaj mogu izraziti i bez riječi.
Posebna se pozornost posvećuje:
a) uočavanju odnosa slike, pokreta i zvuka,
b) razvijanju vizualne i filmske pismenosti,
c) poticanju mašte i kreativnog mišljenja,
d) razvijanju sposobnosti opisivanja vlastitog doživljaja,
e) prihvaćanju različitih interpretacija istog vizualnog sadržaja,
f) eksperimentiranju s likovnim materijalima i tehnikama.
Odgojno-obrazovni ishodi
– OŠ HJ C.2.2. Učenik razlikuje medijske sadržaje primjerene dobi i interesu.
Iz HAVC-ova prijedloga Kurikuluma nastave filmske umjetnosti:
– OŠ F B.4.3.1. Učenik prepoznaje i razlikuje različite vrste animiranih filmova.
– OŠ F A.5.4. Učenik gleda film obogaćen različitim zvukovima.
– OŠ F B.5.4. Učenik sluša zvukove u filmu, izdvaja primjere i objašnjava njihovu ulogu.
Aktivnosti nakon projekcije filma
Motivacijski uvod
Nakon projekcije s učenicima se provodi kratki razgovor kojim se potiče aktivno promatranje i izražavanje osobnog doživljaja.
Što vidimo? Učenicima se postavljaju pitanja:
– Što ste vidjeli u filmu?
– Koje boje prevladavaju?
– Što radi crna tinta?
– Kako se tinta kreće?
– Je li stalno ista ili se mijenja?
– Na što vas neki oblici podsjećaju?
– Jeste li u nekom obliku prepoznali životinju, lik, predmet ili nešto drugo?
Učenicima se pritom naglašava da ne postoji samo jedan točan odgovor. Mrlja koja jednom učeniku izgleda kao čudovište drugome može izgledati kao životinja, biljka, oblak ili neki potpuno novi lik.
Što čujemo? Posebna se pozornost posvećuje zvuku i glazbi:
– Kakva je bila glazba?
– Je li bila mirna, brza, vesela ili napeta?
– Kako se tinta kretala uz glazbu?
– Mislite li da bi film izgledao drugačije kada bismo promijenili glazbu?
Na ovaj se način učenike uvodi u razumijevanje odnosa slike i zvuka u filmu. Učenici mogu osvijestiti da zvuk ne služi samo kao pozadina, nego može utjecati na način na koji doživljavamo ono što gledamo.
Što nam govori mašta? Učenike se potiče na razmišljanje o tome može li nešto što je naizgled samo mrlja postati lik ili priča u našoj mašti.
Razgovor se može zaključiti mišlju: Na ekranu vidimo samo crne oblike, ali naša ih mašta pretvara u nešto novo.
Time se učenicima približava ideja da umjetničko djelo ne mora uvijek imati jedno jasno i unaprijed određeno značenje.
Likovna aktivnost: Moje čudovište od tinte
Nakon gledanja filma učenici izrađuju vlastiti lik inspiriran filmom.
Potrebni materijal: bijeli tvrđi papir, crni tuš ili tuš u boji, slamčica za puhanje, oči za čudovište (crno-bijele ili u boji), prema želji: flomasteri ili drugi materijali za doradu.
Učenik na bijeli papir nanese nekoliko kapi tuša. Pomoću slamčice puše u kapljicu i usmjerava je u različitim smjerovima. Tinta se pritom razlijeva i stvara neobične, nepredvidive oblike.
Kada se tinta osuši, učenici promatraju nastalu mrlju i pokušavaju u njoj pronaći svoj lik. Dodavanjem očiju i drugih detalja slučajno nastali oblik pretvaraju u vlastito čudovište.
Učenike se ne usmjerava prema unaprijed zadanom izgledu čudovišta. Naglasak je na eksperimentiranju, spontanosti i osobnoj interpretaciji.
Prilagodba aktivnosti dobi učenika:
1. razred: Naglasak je na promatranju mrlje i slobodnom stvaranju lika. Učenik može odgovoriti na pitanje: „Što vidiš u svojoj mrlji?”
2. razred: Osim oblikovanja čudovišta, učenik može osmisliti njegovo ime i jednu posebnu osobinu, primjerice:
„Moje čudovište zove se Mrljko. Boji se vode, ali može letjeti.”
Čudovište od tinte. Aktivnost provela i dokumentirala Anita Tufekčić.
Sinteza obrađenog
Na kraju aktivnosti učenici predstavljaju svoje radove. Ostali učenici pokušavaju opisati što oni vide u pojedinoj mrlji.
Postavljaju se pitanja:
– Što si ti vidio/vidjela u svojoj mrlji?
– Kako si od mrlje napravio/la čudovište?
– Kako se tvoje čudovište zove?
– Što ono može?
– Vide li tvoji prijatelji isto što i ti?
Ovakvim završnim razgovorom učenici uočavaju da isti oblik može potaknuti različite asocijacije i interpretacije. Time se razvija tolerancija prema različitim načinima gledanja i izražavanja.
Impresum
METODIČKI PRIJEDLOZI ZA OBRADU EKSPERIMENTALNIH FILMOVA IZ CIKLUSA TWIST & TURN
Autorica Metodičkih prijedloga: Anita Tufekčić, dr. sc., knjižničarka u zvanju savjetnice
Informacije o filmu pripremila: Marija Georgiev, magistra filmske dramaturgije
Urednice: Marija Georgiev i Edita Bilaver
Nakladnik: Djeca susreću umjetnost, Nova Ves 18, 10000 Zagreb
U Zagrebu, kolovoz 2026. godine, prvo izdanje
KARTICE AKTIVNOSTI ZA UČENIKE
Izdavač: Cinemini Europe
2019-2020.
Udruga Djeca susreću umjetnost zadržava autorska prava na predmetni metodički priručnik eksperimentalnih filmova iz ciklusa Twist&Turn koji je dio programa Udruge pod nazivom Sedmi kontinent.
Programe i djelovanje Udruge Djeca susreću umjetnost sufinanciraju Grad Zagreb, Hrvatski audiovizualni centar, Zaklada Kultura nova, Kreativna Europa MEDIA, te Ured za udruge.
