JEŽEVA KUĆA
metodički prijedlozi
prof. dr. sc. Vladimira Velički (mentor i recenzent)
INFORMACIJE O FILMU
Rade Šerbedžija (hrvatska verzija), Kenneth Welsh (engleska verzija), France Castel (francuska verzija)
O autorici
Eva Cvijanović (1984.) animatorica je i redateljica čiji primarni interes leži u pripovjednom potencijalu prostora i likova. Diplomirala je na Sveučilištu Concordia, te je do sada producirala i režirala nezavisni petominutni film Morska bolest (2013). Izrađivala je setove za lutke i marionete, kao i one u prirodnoj veličini, a radila je i na glazbenim spotovima i kratkim multimedijskim filmovima. Evino široko iskustvo uključuje i rad na dokumentarcima, lutkarskim filmovima, videoigrama i dr. Njezin najnoviji projekt je Ježeva kuća – kratkometražna stop-animacija bazirana na slavnoj poemi Branka Ćopića, u koprodukciji kanadskog Nacionalnog filmskog odbora (NFB) i Bonobostudija.
Filmografija:
Ježeva kuća (2017.), Survival of the Fittest (2017.), Seasick (2013.), The Kiss (2011.), Once Upon a Many Time (2011.), Play (2008., diplomski film), The Wall (2006., studentski film)
NAGRADE I PRIZNANJA
Posebno priznanje, Berlinale (2017.)
Nagrada za najbolji film, KIKI Međunarodni festival dječjeg filma (2017.)
Prva nagrada u MIDI SENIOR kategoriji, VAFI Internacionalni festival animiranog filma djece i mladih (2017.)
Nagrada publike, Animafest Zagreb (2017.)
Posebno priznanje žirija, Animafest Zagreb (2017.)
Nagrada za najbolju animaciju, Revija Kratki na brzinu (2017.)
Nagrada publike, Festival mediteranskog filma Split (2017.)
Posebno priznanje, Festival mediteranskog filma Split (2017.)
Nagrada za najbolji film u programu za mlade Young Audiences, Annecy International Animation Festival (2017.)
Nagrada Oktavijan za najbolji animirani film, Dani hrvatskog filma (2017.)
Nagrada za najbolju glazbu, Dani hrvatskog filma (2017.)
Nagrada publike, Dani hrvatskog filma (2017.)
Grand Prix u kategoriji kratkog animiranog filma, Supertoon (2017.)
Grand Prix u kategoriji kratkog animiranog filma, Kinder Film Fest Kyoto (2017.)
Posebno priznanje, Guanajuato International Film Festival (2017.)
Nagrada publike, Animanima – Međunarodni festival animacije (2017.)
Počasno priznanje, Ottawa International Animation Festival (2017.)
Sažetak filma
U raskošnoj šumi živi jež kojemu se ostale životinje dive, ali mu i zavide. No Ježurkina nepokolebljiva odanost svome domu nervira četiri nezasitne zvijeri koje kreću u pohod prema njegovoj kući gdje dolazi do uzbudljivog i bodljikavog obračuna.
Snimljena prema klasičnoj poemi Branka Ćopića, Ježeva kuća je topla i univerzalna priča za mlade i stare koja nas podsjeća da uistinu nema mjesta kao što je dom.
Siže filma
Slavni lovac Ježurka Ježić dobije od lisice Mice pismo kojim ga biranim riječima poziva na ručak što on objeručke prihvaća. Susret prolazi u ugodnom raspoloženju, oboje uživaju u masnim jelima te Ježurka podiže zdravice svojoj domaćici. Nakon četverosatnog ručka već polako pada noć pa lisica pozove gosta da kod nje prespava što ovaj odlučno odbije. Domaćica je iznenađena te ga laskavim riječima pokušava pridobiti, no on uporno odbija tvrdeći: “Draži je meni moj skromni dom!”. Nakon što gost otiđe, lisica je zaintrigirana te spekulira kako je njegov dom ipak vjerojatno raskošan kad ga toliko snažno vuče pa odluči kradom slijediti Ježurku na njegovom putu kući kroz mračnu šumu. Lija pritom susreće razne protuhe koje lunjaju šumom – vuka, medu i divlju svinju. Svatko od njih pita liju kuda je krenula tako kasno te joj se nakon toga pridružuje u praćenju ne bi li saznali tajnu Ježurkina ljubljenog doma koji mu je tako mio. Uskoro svi zajedno stižu pred staru bukovu kladu pod kojom je rupa, a u njoj prostirka od suhog lišća. Ispostavlja se kako je ovo neugledno i skromno mjesto Ježurkina navodna palača. Tri lijina pratitelja neugodno su iznenađena i razljućena ovim otkrićem pa se razgalame vrijeđajući Ježurku i njegov skromni dom dok lija po strani samo mudro šuti. Jež im odgovara kako mu je njegov rodni prag važniji i miliji od svega, ma koliko god skroman i prost bio, te domeće kako će njih troje lutalica sigurno loše završiti kad su spremni za običan ručak prodati svoj dom. Lija na to zaključuje kako je njen gost u pravu pa pobjegne dok lutalački trojac na kraju sustiže zla kob koju im je Ježurka prorekao.
Esej o filmu
Adaptacija odnosno prenošenja iz jednog medija u drugi posebno je izazovan i nezahvalan zadatak onda kada je predložak već postao općeprihvaćen dio kolektivnog imaginarija. Ježeva kućica kako ju je ispjevao Branko Ćopić, a vizualno osmislio Vilko Gliha Selan obilježila je gotova svako djetinjstvo u posljednjih pola stoljeća na području bivše Jugoslavije te s pravom možemo reći kako nema ni jednog poznatijeg dječjeg domaćeg proizvoda u području umjetnosti, a u novom mileniju taj je proizvod konačno uspješno izvezen i na globalno tržište. Animatorica hrvatskih korijena s kanadskom adresom, Eva Cvijanović prepoznala je kako se u priči koju je rado slušala u djetinjstvu osim univerzalnosti, maštovitosti i uzbuđenja kriju i velike doze aktualnosti odnosno usklađenosti s našim trenutkom.
No, pred njom je stajao izazov prevladavanja i reinvencije već svima poznatog vizualnog koda kojim je ugledni slikar još davne 1957. godine uobličio poemu Branka Ćopića i tako stvorio najpopularniju domaću slikovnicu. Animatorica se mudro odlučila za potpuno novi vizualni rukopis u čijem joj je osmišljavanju znatno pomogla činjenica kako se odlučila za stop-animaciju lutaka te se tako udaljila od dvodimenzionalnosti Glihinih slikarskih rješenja. Kako bi svijetu što ga stvara dala dozu osobitosti odlučila ga je natopiti dozom western atmosfere čemu je najviše pridonijela fantastična originalna glazba Darka Rundeka u kojoj dominiraju fraze i instrumenti koji asociraju na poetiku vezanu uz taj filmski žanr. Cvijanović je točno prepoznala kako se u brojnim napetim susretima što ih doživljava odvažni Ježurka Ježić krije pregršt dramskog potencijala koji je vješto iskoristila za stvaranje žanrovski postavljene napetosti i uzbuđenja.
A kad je riječ o samom tekstu Ćopićeva basna s poukom o nezamjenjivosti vlastitog doma sačuvana je u ovoj animiranoj adaptaciji u potpunosti bez da se i u najmanjoj mjeri interveniralo u predložak. Kako bi se sačuvao efekt pričanja priče autorica se odlučila da sve govori jedan te isti glas baš kao što to biva kada roditelj čita djetetu priču pred spavanje. Kako je film nastao u međunarodnoj koprodukciji Kanade i Hrvatske postoje tri službene verzije naracije – hrvatsku izvodi Rade Šerbedžija, englesku Kenneth Welsh, a francusku France Castel.
U svakoj je verziji glumac tako imao zadatak utjeloviti i samog junka koji je vedar i pozitivan, ali i njemu suprotne likove vuka, medvjeda i divlju svinju kao i zavodnički lik lukave lije. Kako to u basni obično biva svatko od njih naglašeno i nedvosmisleno utjelovljuje određene ljudske osobine kako bi se dijete moglo jednostavno orijentirati u pronicanju vrijednosti koje treba njegovati kao i onih koje nisu poželjne i kojih se treba što prije riješiti. Tako od Ježurke možemo naučiti kako je ugodno biti galantan i pristojan te kako je na prijetnje najbolje odgovoriti ignoriranjem ostajući dosljedan i vjeran vlastitim vrijednostima svim provokacijama unatoč, dok na primjeru trojice šumskih protuha učimo o pogubnosti svekolikog potucanja bez njegovanja vlastitih korijena. Lija ostaje za basnu tipičan lik lukavice koja služi kao svojevrsni katalizator radnje te nije nužno ni negativno ni pozitivno postavljena.
Za kraj se valja dotaknuti i izrazite suvremenosti i aktualnosti ove više od pola stoljeća stare priče koju ćemo danas nužno osjetiti kao rezonantnu u odnosu na globalnu izbjegličku krizu zbog koje deseci tisuća ljudi svakodnevno gube svoj dom. I njihov brlog poput Ježurkinog sigurno nije raskošan i odveć udoban, ali im je sigurno najmiliji na svijetu. Ovo nadahnuto čitanje Ćopićeva besmrtnog klasika osim vrijednostima njegovanja svog doma, može poslužiti i kao dobrodošao podsjetnik kako danas bez doma ostaju djeca diljem svijeta pogođena nepravdom koju bi teško racionalizirao i najbolji basnopisac. “Prije nego me odvedu, žurim da ispričam zlatnu bajku o ljudima. Njeno su mi sjeme posijali u srcu još u djetinjstvu i ono bez prestanka niče, cvjeta i obnavlja se”, zapisao je jednom Branko Ćopić koji bez sumnje spada među njih i po svom talentu, ali i po neiskorjenjivom humanizmu.
Višnja Vukašinović
Metodički prijedlozi
Metodički pristup u nastavnim situacijama i artikulaciji samoga sata ostat će, koliko je to moguće, ujednačeno osmišljen za igrani, dokumentarni i animirani film.
Predlažu se aktivnosti za pripremu učenika prije projekcije filma, aktivnosti uz projekciju filma, aktivnosti nakon projekcije filma u kinu, te aktivnosti nakon obrade filma u učionici po povratku iz kina. Aktivnosti prije projekcije i po povratku u školu u idealnom bi se slučaju mogle odvijati u sklopu nastave hrvatskoga jezika ili u sklopu sata razredne zajednice. Predviđeno trajanje predloženih aktivnosti prije dolaska na projekciju te po povratku u učionicu jesu jedan ili dva školska sata (ovisno o načinu na koji učitelj/ica odluči razraditi predložene ideje i oblikovati ih u nastavni sat te ovisno o prethodnom znanju učenika i o razrednoj dinamici). Unutar spomenutih četiriju grupa aktivnosti predlažemo da se izvođenje nastave filma, prema udžbeniku profesora Krešimira Mikića Film u nastavi medijske kulture sastoji od sljedećih nastavnih situacija: motivacija, najava, prikazivanje filma, emocionalno-intelektualnu stanka, slobodno iznošenje doživljaja, istraživačka rasprava, uopćavanje i stvaralački oblici rada. Artikulacija sata (slobodno iznošenje doživljaja, istraživačka rasprava, uopćavanje i stvaralački oblici rada) odvija se tijekom jednoga školskog sata (45 minuta).
Ciljevi
Aktivnosti prije projekcije filma
Motivacija
Prva aktivnost
- Moj dom – razgovor
S obzirom da je riječ o filmu izrazito snažne humane poruke, predlaže se da se s učenicima prije gledanja filma malo detaljnije pozabavimo pojmom doma.
– Gdje je vaš dom? Tko s nama dijeli naš dom? Što je dom? Je li to samo kuća/stan ili i ljudi koji su u njemu…? Što znači izraz “osjećaj se kao kod kuće / kao doma”? Kako se to osjećamo kad smo “doma”? Što naš dom čini ugodnim?
Nakon razgovora, učenike možemo potkanuti da se pismeno ili likovno izraze – mogu opisati ili oslikati najmiliji dio svoga doma.
Druga aktivnost
- Životinje i njihovo stanište – memory igra
Učenicima dajemo nastavni listić na kojemu su prikazane različite životinje te navedena staništa. Zadatak učenika je spojiti imena životinja s njihovim odgovarajućim staništem. Potičemo učenike da i sami izrade kartice – papir dijele na osam ili više kvadartića te ih izrezuju. Na jedna skup papira crtamo životinje, a na drugi možemo napisati ili nacrtati određena staništa. Karticama se zatim možemo poslužiti kao memory kartama; otkrivanjem dvaju karata, učenici pokušavaju spojiti životinje s njihovim staništima.
Nakon rješavanja listića, razgovaramo s učenicima o tome što je dom za pojedinu životinju.
– Može li jedna životinja preživjeti na drugom staništu? Je li njihov dom jednako vrijedan kao i naš? Jesmo li mi, ljudi, bogatiji od životinja? Po čemu se mjeri naše bogatstvo? Bi li životinje bile sretnije da žive u gradu, kao čovjek?
U razgovoru pokušavamo doći do zaključka da je svačiji dom vrijedan – mjerila ne mogu biti jednaka za životinje, pa ni za sve ljude.
Treća aktivnost
- Priča u kutiji
S učenicima možemo napraviti male priče u kutiji – svaku kutiju uredimo kao jednu vrstu staništa (livada, planina, šuma i sl.), te s unutarnje strane lijepimo fotografije životinja koje žive na ovim staništima. Ovu aktivnost možemo proširiti i pričama koje djeca sama osmišljavaju – npr., jedna je šumska životinja zalutala u pustinju…
Četvrta aktivnost
- Priča kroz različite medije – slikovnica Ježeva kućica, Branko Ćopić
Ježeva kuća je adaptacija poznate pjesme Branka Ćopića, Ježeva kućica. Bilo bi vrlo korisno učenike upoznati s ovom slikovnicom prije same projekcije. Djeca su vjerojatno već imala prilike upoznati ovu slikovnicu, no ukoliko nisu, svakako bi im trebalo pružiti priliku. Naime, djeca ove dobi sposobna su prepoznati priču, likove i fabulu, bez obzira na medij – nakon što pročitaju / poslušaju slikovnicu, tijekom gledanja filma usporedit će priču s filmskom pričom. Na taj način se postiže osnovni stupanj medijske pismenosti – razumijevanje da se jedna priča može ispričati kroz različite medije.
Slikovnica se obrađuje kao i svako književno djelo; u interpretaciji naglasak stavljamo na karakterizaciju likova i toplu pouku djela. Pritom, korisno je osvrnuti se i na ilustracije Vilka Glihe Selana. Nakon gledanja filma, usporedit ćemo dvije različite vizualne interpretacije jedne priče.
Peta aktivnost
- Audio priča
Nakon razgovora o književnom djelu, učenicima možemo reproducirati audio priču Ježeva kućica (Jugoton, Croatia Records). Nakon slušanja, razgovaramo o ugođaju djela – je li audio priča jednakoga ugođaja kao slikovnica? Naime, tijekom prvoga čitanja priče, djeca će dožvjeti ugođaj priče koji može biti različit od vesele, razigrane audio adptacije, u čemu prije svega glavnu ulogu igra živahna glazba Hrvoja Hegedušića. Ukoliko s učenicima završimo ovu aktivnost, gledanje filma bit će mnogo zanimljivije će djeca osvijestiti pojam ugođaja priče te će svoja dosadašnja iskustva priče moći usporediti s novostečenim, filmskim iskustvom.
Šesta aktivnost
- Naše omiljene igračke / Animacija
Ukoliko smo s učenicima savladali ključni pojam animiranoga filma / lutkarskoga filma, možemo se podsjetiti ovih pojmova. Ukoliko još nismo obradili ove pojmove, korisno je uvesti djecu u pojam animacije.
Animacija je – oživljavanje. Ovaj se proces događa svaki put kada se djeca igraju svojim igračkama, kada ih pokreću, daju im dar govora i sl.
Učenicima možemo reći da u školu donesu svoju omiljenu igračku. Razgovarajmo s njima o tome kako se igraju sa svojim igračkama. Zašto ih “oživljavaju”? Kako to čine? (Darom pokreta i glasa). Djecu upućujemo na to da je animirani film nastavak naše igre – crtežu ili lutkici daje se moć pokreta i govora.
Učenicima također možemo prikazati crtani i lutkarski film te tražiti od njih da uoče temeljnu razliku između ova dva tipa animacije. Dubina analize ovisit će o tome koje smo ključne pojmove do sada savladali, ali i o interesima naših učenika.
Aktivnosti uz projekciju filma
Motivacija
Voditeljica prikazuje učenicima prezentaciju kojom se ustvrđuje veza između realnih životinja i njihove prezentacije u različitim medijima – isprva slikovnici, a zatim i na animiranome filmu. Pita učenike jesu li čitali priču o ovom poznatom i slavnom liku – Ježurki Ježiću. Upućuje ih da će joj nakon gledanja filma reći jesu li zadovoljni načinom na koji je prikazana ova stara priča.
Najava filma
Najavljujemo gledanje animiranoga filma Ježeva kuća redateljice Eve Cvijanović. Prije same projekcije animiranoga filma voditeljica programa učenicima priopćava nekoliko obavijesti o redatelju i filmu.
Prikazivanje filma
Prikazivanje animiranoga filma Ježeva kuća redateljice Eve Cvijanović u trajanju od 10 min.
Emocionalno – intelektualna stanka
Stanka u trajanju od nekoliko sekundi radi usustavljivanja dojmova i pripreme za nastavak rada.
Razgovor s gostom
Aktivnosti nakon projekcije filma
- uvodni dio – motivacija (5 – 10 min) razgovor o dojmovima o pogledanome filmu
- središnji dio – razrada (25 – 35 min) slijed događaja u priči, glavni sporedni likovi, karakterizacija likova, likovi i mjesto radnje, glazba u filmu; gluma i naratorski glas;
- završni dio – sinteza (5 – 10 min) izvođenje definicija na temelju grupnoga rada – Ježeva kuća je lutkarski animirani film.
Istraživačka rasprava
SLOBODNO IZNOŠENJE DOŽIVLJAJA
Voditeljica s djecom razgovara o njihovom doživljaju filma. Kako im se film svidio? Voditeljica pokreće prezentaciju te traži od djece da ocijene film ocjenama od jedan do pet.
ISTRAŽIVAČKA RASPRAVA
Prva aktivnost
- Slijed događaja u filmskoj priči
Voditeljica uz pomoć prezentacije učenike vodi kroz etape priče, ponavljajući tako slijed događaja u filmskoj priči. Pritom, naglasak je stavljen na emocionalna stanja likova u procesu njihova razvoja i kontrasta. Voditeljica prati pripremljene slajdove, učenicima postavlja pitanja i dopušta im slobodno izražavanje. Nakon njihovog odgovora, klikom miša otkriva rješenje. Npr.
– Kako se ježić osjećao kad je primio lijino pismo? – (dobro / loše) – s obzirom da su u publici prvašići, njihova je razina izražavanja obično na razini dobar – loš, pa im se na početku analize pomoću vizualnog reprezenta (smajlija) omogućuje lakši odabir.
– Kako se lisica osjećala kad je čula da ježić ne želi ostati kod nje? Nakon ovoga pitanja, voditeljica čita stihove iz pjesme koji ilustriraju odabrani kadar te čeka da djeca samo osmisle odgovor; u izboru riječi, može im pomoći izborom izraza “zbunjeno” i “sumnjičavo” te po potrebi objasniti značenje ovih riječi. Nakon ovoga primjera, slijedi niz pitanja (navedenih na prezentaciji) čiji je cilj popratiti redoslijed radnje u priči, a ujedno i imenovati emociju koju je pojedini lik osjećao u određenoj situaciji.
Druga aktivnost
- Karakterizacija likova; glavni i sporedni likovi
Ova se aktivnost nadovezuje na prethodnu. Učenici zaključuju jesu li likovi u filmu dobri ili loši. Posebnu pozornost treba obratiti na karakterizaciju lisice jer je njezina karakterizacija nešto kompleksnija – usprkos svojim postupcima, ona je u biti pozitivan lik jer je svojoj konačnom odlukom pokazala mudrost.
Na kraju zaključujemo da su jež i lisica glavni likovi jer priča govori o njima, a vuk, medvjed i divlja svinja su sporedni likovi.
Treća aktivnost
- Spoji likove i mjesto radnje
Pomoću prezentacije, učenicima se pokazuju kadrovi na kojima su prikazani domovi likova; učenici imenuju lika čiji je dom prikazan na slici. Uz vizualno pamćenje, ovom se aktivnošću postupno osvještava pojam “doma”, te odnosa likova prema istome.
Četvrta aktivnost
- Glazba u filmu
Učenicima se reproducira glazba iz filma te kadrovi koje djeca trebaju prepoznati. Prvi je glazbeni isječak popratio obilni ručak kod lisice, a drugi je iz scene kada se jež uređuje za odlazak lisici. Treći i četvrti isječci su u filmu izuzetno naglašeni pa se od učenika traži da se prisjete o kojoj je sceni riječ, bez vizualne ilustracije.
Peta aktivnost
- Gluma u filmu
Voditeljica učenicima objašnjava da je glazbu za film napravio poznati hrvatski glazbenik Darko Rundek, a glumac Rade Šerbedžija je dao glas likovima. Zanimljivost filma je u tome što je jedan glumac dao glasove svim likovima! Učenicima se reproduciraju isječci koje trebaju prepoznati, odnosno, trebaju odrediti kojem liku govor pripada.
Šesta aktivnost
- Glazbena igra
Kako bismo kroz igru istražili moć glasa i govora, učenicima naglas čitamo rečenice i tražimo od njih da ih zatim i oni ponove, a prema danim uputama.
Prvi primjer odnosi se na rečenice različitih interpunkcija (ovo je sadržaj koji su drugašići savladali, a prvašići će trebati pomoć). Druga se dva primjera odnose na jednu rečenicu i različite stilove njezina izgovaranja – naglas, potiho, visokim, dubokim glasom itd.
UOPĆAVANJE
Nakon glazbene igre, prisjećamo se prezentacije s početka druženja u kojoj ustvrdili veze između stvarnih životinja i njihove reprezentacije u slikovnici, a zatim i ovome animiranome filmu. Učenike se upućuje da je riječ animacija – oživljavanje.
– Ježić je oživio na filmu – na isti način mi možemo oživjeti svoje lutkice igrajući se s njima. Kada lutkice ožive na filmu, takav se film naziva LUTKARSKI film.
U nastavku slijedi nekoliko slajdova koji objašnjavaju kako nastaje lutkarski film. Zaključujemo: Ježeva kuća je LUTKARSKI ANIMIRANI film.
STVARALAČKI OBLICI RADA
Kao zaključak druženja, važno je novu informaciju – da je riječ o lutkarskom animiranom filmu – povezati s odgojnom porukom ovoga djela, a koja se tiče ljubavi prema vlastitome domu.
Tom prilikom, kratko ćemo se pozabaviti odabirom tkanine u izradi lutkica. Usporedbom krzna životinja i različitih materijala, dolazimo do zaključka da su vuna i filc sjajn izbor za izradu lutkica životinja jer su jednako mekane i tople..
Ova se aktivnost može raditi pomoću prezentacije, ali predlaže se da se aktivnost uočavanja kvalitete materijala provodi kroz igru “Misteriozna kutija”.
U kartonsku kutiju stavimo različite materijale (drvo, metal, plastiku, vunu, filc itd.). Kutija je zatvorena sa svih strana, osim jedne kroz koju djeca mogu gurnuti ruku i opipavati materijale. Djeca stavljaju ruku u kutiju (bez gledanja), dodiruju materijale i opisuju ih – jesu li mekani, tvrdi, hrapavi itd.
U zaključku, čitamo stihove pjesme iz kojih se osjeća ježeva ljubav prema svojem domu i zaključujemo da njegova kućica, kao ni lutkice, nisu smjele biti izrađene od plastike ili metala, već da je odabir meke i tople tkanine najbolji odabir.
Pitamo učenike – Volite li i vi svoj dom kao ježić? Mislite li da je ježić bio u pravu kad je rekao da svoju kućicu ne bi mijenjao ni zašto na svijetu?
Za kraj, kažemo učenicima da slobodno šeću prostorom i da dotiču različite materijale. Učenike možemo podijeliti u skupine. Svaka skupina treba pronaći što veći broj predmeta u prostoru (oko sebe i na sebi) koji odgovaraju sljedećim odlikama:
HLADNO
TOPLO
TVRDO
MEKO
HRAPAVO
GLATKO
ČUPAVO
SVIJETLO
TAMNO (…)
Učenici pokušavaju zapamtiti što veći broj predmeta koji odgovaraju odlikama, a na kraju možemo zajedno odlučiti koji je od navedenih predmeta – NAJ – najtopliji, najhladniji, najmekši, najsvjetliji, najtamniji itd.
Možemo učenike potaknuti da promotre i vlastitu odjeću, da prepoznaju različite materijale i njihova svojstva. U konačnici, potičemo ih da kod kuće promotre što je u njihovom domu najmekše, najtoplije itd.
Projektno-istraživački zadaci
Prva aktivnost
- Usporedba književnog djela i filmske priče
Nakon projekcije filma, s učenicima se možemo ponovno pozabaviti pričanjem priča kroz različite medije. Razgovorom potičemo učenike da usporede priču iz slikovnice s filmskom pričom. Možemo zajedno napisati nekoliko osnovnih etapa priče, npr.
- Upoznajemo Ježurku Ježića. / Jež
- Ježić prima pismo. /Pismo
- Ježić dolazi k lisici na ručak. /Ručak
- Jež ide kući. Lisica ga prati. /Lisica prati ježa.
- Lisica sreće vuka. / Vuk
- Lisica i vuk susreću medvjeda. / Medvjed
- Lisica, vuk i mevdjed susreću divlju svinju. / Divlja svinja (….)
Usporedbom etapa priče, uočit ćemo da je filmska priča vrlo dosljedno pratila priču iz slikovnice. Ono po čemu se razlikuju je, prije svega, broj stihova. U filmu nisu izrečeni svi stihovi iz knjige.
Druga aktivnost
- Usporedba vizualnih elemenata – ilustracija i kadrova
Nakon usporedbe priče, možemo usporediti vizualni izgled likova i scena. Tom prilikom koristimo ilustracije iz slikovnice i fotografije / kadrove iz filma.
Treća aktivnost
- Usporedba ugođaja audio priče i filma
Nakon usporedbe slikovnice i filma, korisno je usporediti i audio priču s filmom. Glavna razlika između ova dva medija je u ugođaju. Što pridonosi veselom ugođaju audio priče? Što pridonosi nešto smirenijem, pomalo mračnom ugođaju filma?
Četvrta aktivnost
- Izrada lutkica
Možemo nastaviti s prenošenjem ove priče u različite medije. Tom prilikom možemo napraviti strip, prepričavajući priču pomoću medija riječi i slike ili možemo izraditi lutkice te zajedno s učenicima pripremiti lutkarsku predstavu.
Predlažemo da učenici ovoga puta izrade prstne lutkice od filca. Naime, osim što je riječ o toplom i mekom materijalu koji je također korišten u filmu, korištenje prstnih lutkica je korisno za razvoj fine motorike šake i prstiju, a što je vrlo blagodatno za mlade početnike u pisanju. Ukoliko nam filc nije dostupan, jednostavne s elutkice mogu napraviti i od papira.
Peta aktivnost
- Izrada kuverte / pisma – origami
Učenicima kažemo da ćemo izraditi i napisati pisma za ježića, a u kojemu ćemo mu reći neku lijepu poruku vezano uz njegovu hrabrost da brani svoj dom. Uz pomoć voditeljice, učenici izrađuju origami pismo / kuvertu.
Upute se nalaze na priloženom nastavnom listiću, a korisno je pogledati i video upute:
Na web stranicama www.sedammora.com, pod folderom Svijet priča / Slikovnice, možete naći flip-book varijantu stare slikovnice s dodanim audio zapisom.
Pojmovnik
ADAPTACIJA – Prerada bilo kojeg književnog djela za film odnosno njegova ekranizacija. Pri adaptaciji književno djelo prilagođuje se filmskim mogućnostima i redateljevoj predodžbi o tome koja doživljajna djelovanja djela imaju prednost pri prijenosu u film pa je uvijek i riječ o “tumačenju” izvornoga književnog djela.
ANIMIRANI FILM – Filmski rod koji se bazira na postizanju iluzije pokreta različitim tehnikama animacije. Iluzija pokreta dobiva se uzastopnim slikanjem ili snimanjem pojedinih sličica – “sličicu po sličicu”. Pojedinačnim snimanjem posebno pripremljenih faznih promjena statične situacije postiže se dojam njihovog kretanja kad se projeciraju.
BOJA U FILMU – Boja je jedan od oblika filmskog zapisa koja se odnosi na osobinu svjetla i osvijetljenost prizora. Boje su određene tonom i nijansom, svjetloćom te zasićenošću. Boju u filmu mogu odgovarati onima koje prikazani predmeti imaju u prirodi pa je riječ o prirodnim bojama, ili biti drugačije kada je riječ o stiliziranim bojama.
CRTANI FILM – Vrsta animiranog filma u kojoj je predmet animacije crtež. Kako bi se dobila jedna sekunda oživljenog crteža potrebno je izraditi 24 uzastopne faze pokreta koje se nacrtaju, obojaju I snime te u konačnici stope projeciranjem pa na retini gledaočeva oka nastaje iluzija njihova kretanja.
CRTEŽNA ANIMACIJA – Vrsta filmske animacije u kojoj se animiraju crteži – “sličicu po sličicu”.
FILMSKA GLAZBA – Filmsko izražajno sredstvo kojim se dodatno oblikuje vizualni sadržaj filma. Ako je izvor glazbe prisutan u samom prizoru nazivamo je prizornom ili ambijentalnom, a ako je glazba dodana na prizor nazivamo je neprizornom ili popratnom glazbom.
KOMPJUTORSKA ANIMACIJA – Animacija izvedena s pomoću kompjuterskog programa mjesto čovjekovom rukom. U kompjutorskoj animaciji predmet animacije je sam prizor.
LUTKARSKI FILM – Vrsta animiranog filma u kojem se animiraju lutke što znači da ih se tehnikom stop animacije fotografira u svim fazama pokreta koje se onda projeciraju u nizu. U starijoj tradiciji “tvrdih” lutaka animirali su se samo ključni dijelovi tijela, dok se u novijoj tradiciji “mekih” lutaka u kojoj su one izrađene od plastelina ili glinamola dobila I mogućnost animacije detalja poput izraza lica i sl.
PREDMETNA ANIMACIJA – Vrsta filmske animacije u kojoj se animiraju predmeti, najčešće lutke
STOP ANIMACIJA – Tehnika animacije u kojoj se stvara iluzija pokreta neživih predmeta. To se postiže fotografiranjem svake zasebne faze pokreta predmeta u kadru. Kada se snimljene fotografije projeciraju u nizu na retini oka nastaje iluzija kretanja predmeta koji su zahvaljujući stop animaciji “oživjeli” pred nama.
VESTERN – (engl. western; također: kaubojski film) Žanr koji obuhvaća filmove s radnjom naseljavanja sjevernoameričkog Zapada u drugoj polovici 19. Stoljeća, a čija je središnja tema uspostava zakona na “granici” civilizacije, u uvjetima bezakonja i divljine«, odnosno takozvano pripitomljavanje još nekultivirane prirode.
Za čitanje i istraživanje
Korisne mrežne stranice i članci o filmu:
- http://bonobostudio.hr/hr/film/in_production/hedgehog_s_home
- http://www.animafest.hr/hr/2017/film/read_all/hedgehog_s_home
- https://www.havc.hr/hrvatski-film/katalog-hrvatskih-filmova/jezeva-kuca
- https://www.havc.hr/infocentar/novosti/jezevoj-kuci-nagrada-u-annecyju
- https://www.facebook.com/jezevakuca/
Popis korištene literature
- Ćopić, B. Ježeva kućica, Zagreb: Savez Društava Naša djeca.
- Ježeva kućica – audio priča (1981.). Zagreb: Jugoton.
- Mikić, K. (2001.) Film u nastavi medijske kulture, Zagreb: Educa
- Filmska enciklopedija, Leksikografski zavod, 1990., ur. Ante Peterlić
- Filmski leksikon, Leksikografski zavod, 2003., ur. Bruno Kragić i Nikica Gilić
Popis priloga
RADNI LISTOVI ZA UČENIKE
Radni list 1
Radni list 2
GALERIJA SLIKA
PREZENTACIJE
Prezentacija 1 za motivaciju
Prezentacija 2 nakon projekcije filma
ZIP DATOTEKE
Govor u filmu
Glazba u filmu
Impresum
Pripremile: Višnja Vukašinović, filmska kritičarka, profesorica engleskog jezika i komparativne književnosti i dr. sc. Marina Gabelica, docentica na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu
Izvršna urednica: Ivana Jakobović Alpeza, prof. hrvatskog jezika
Glavna urednica: Edita Bilaver Galinec, predsjednica Udruge Djeca susreću umjetnost
Nakladnik: Djeca susreću umjetnost, Nova Ves 18, 10000 Zagreb
U Zagrebu, nadopunjeno izdanje, rujan 2017. godine
Udruga “Djeca susreću umjetnost” zadržava autorska prava na predmetni edukacijski materijal Metodički prijedlozi za obradu animiranog filma Ježeva kućica koja ujedno predstavlja integralni dio programa Udruge pod nazivom Sedmi kontinent.
Programe i djelovanje Udruge “Djeca susreću umjetnost” sufinanciraju Grad Zagreb, Hrvatski audiovizualni centar, Zaklada Kultura nova, Kreativna Europa MEDIA, te Ured za udruge.
Udruga Djeca susreću umjetnost, Nova Ves 18, 10000 Zagreb, OIB: 31865324772
Ako su vam potrebni prilozi radnih materijala u verziji koju možete spremiti na vaše računalo, javite nam se na info@sedmikontinent.org
