Moj život kao tikvica
metodički prijedlozi za obradu animiranoga filma
dr. sc. Marina Gabelica (mentor i recenzent)
INFORMACIJE O FILMU
Simon Beatrice
Jujube
Ahmed
Alice
Camille
Policajac Raymond
Upraviteljica doma Rosy
Profesor Paul
O autorima
Claude Barras rođen je 1973. godine u Švicarskoj. Redatelj je brojnih kratkometražnih filmova (The Genie in a Ravioli Can), nagrađenih na festivalima širom svijeta. Moj život kao Tikvica Barrasov je prvi dugometražni animirani film, a scenarij potpisuje renomirana francuska redateljica Céline Sciamma (Ljiljani, Tomboy, Cure).
NAGRADE I PRIZNANJA
Animafest 2017. – Nagrada publike
European Film Awards Young Audience Award 2017. – nominacija za najbolji film za mlade Oscar 2017 – nominacija za najbolji animirani film
César 2017. – nagrada za najbolji dugometražni animirani film i najbolji adaptirani scenarij
Zlatni globus 2017. – nominacija za najbolji animirani film
Europske filmske nagrade 2016. – najbolji dugometražni animirani film
Nagrada LUX 2016. – finalist
Zanimljivosti
Moj život kao tikvica animirana je adaptacija književnog djela Autobiography of a Courgette Gillesa Parisa. Rađen je tehnikom stop animacije.
Sažetak filma
Dječak Ikar (Tikvica) u nesretnom slučaju (za koji se i sam osjeća djelomično krivim) ostaje bez majke. Policajac Raymond odvodi ga u dom za siročad. Tu upoznaje Alice (djevojčicu koju je zlostavljao otac), Jujubea (dječaka čija je majka psihički bolesnik), Beu (čija je majka deportirana u Afriku), Ahmeda (dječaka čiji je otac u zatvoru), Camille (djevojčicu koja je ostala bez roditelja i o njoj, zbog novca, brigu želi preuzeti teta) te buntovnika Simona čiji su roditelji narkomani. Dom je mjesto topline, iskrene ljubavi i pravog prijateljstva. Sve vrijeme Tikvicu posjećuje i dobrodušni, ali usamljeni policajac Raymond koji na kraju filma odluči posvojiti Tikvicu i Camille. Sretan završetak naslućuje se i ostaloj djeci. Njihova je odgojiteljica Rosy trudna i osnovat će obitelj s profesorom Paulom pa će tako njihov dom dobiti željeno dijete.
Siže filma
Devetogodišnji dječak Icare živi s majkom alkoholičarkom koja mu je dala neobičan nadimak Tikvica. Nakon nesreće za koju je dijelom i sam odgovoran Tikvica ostaje bez majke te u pratnji simpatičnog starijeg policajca Raymonda biva smješten u dječji dom koji je pun djece koja su kao i on ostala bez roditelja. Tikvica se isprva teško snalazi u novom i za njega nepoznatom okruženju u kojem tek mora pronaći svoje mjesto. Među štićenicima doma najdominatniji je dječak Simon koji se iz vlastite nesigurnosti ponaša bahato prema ostaloj djeci kako bi prikrio svoju ranjivost. No, nakon početne netrpeljivosti Simon i Tikvica će razviti međusobno povjerenje te će starosjediocu otkriti pridošlici mračne tajne vlastite prošlosti kao i one ostalih štićenika. Simon je dijete ovisnika, malenoj Béatrice majka je deportirana natrag u Afriku, Ahmedu je otac završio u zatvoru nakon pljačke kojom mu je pokušao zaraditi za tenisice, Jujubeu je majka psihički bolesna, a Alice je seksualno zlostavljao vlastiti otac. Grupi djece uskoro se pridružuje energična i pametna djevojčica Camille koja osvoji Tikvicino srce. No, djevojčica, čiju su roditelji poginuli, možda bude prisiljena ubrzo napustiti dom jer je njena pohlepna teta zatražila skrbništvo nad njom kako bi se materijalno okoristila. Zahvaljujući solidarnosti koja se razvije među djecom te Simonovoj pomoći ovaj neželjeni scenarij je izbjegnut te se Camille uspješno usprotivi tetinim zahtjevima. Djeca u pratnji svog profesora Paula zajedno odlaze na skijanje te se povezanost među njima još više razvija. Nakon svih peripetija, Tikvica i Camille na kraju ostaju živjeti i odrastati zajedno i to ne pod krovom dječjeg doma, već kod dobrodušnog policajca Raymonda koji ih je odlučio oboje posvojiti. Pritom ne zaboravljaju svoje prijatelje u domu te ih redovno posjećuju. A njihov sada već stari dom dobiva novo dijete koje je ovaj put željeno, a ne neželjeno. Naime, profesor Paul i mlada odgajateljica Rosy postaju roditelji malenog Antoinea (ime je referenca na istoimenog glavnog lika filma Četiristo udaraca), a djeca s veseljem i znatiželjom prihvaćaju dolazak prinove.
Esej o filmu
Napuštena i zanemarena djeca čest su motiv u umjetnosti. U njihovim se sudbinama krije prostor podatan za uzimanje mjere naše ovisnosti o drugima, ali i naše mogućnosti da postanemo gospodari vlastite sudbine. Možda najpoznatiji prikazi te tematike dolaze iz pera Charlesa Dickensa, a u filmskoj umjetnosti ističe se Chaplinova nenadmašna obrada teme u Mališanu (1921.) te francuski klasik Četiristo udaraca (1959.) Françoisa Truffauta. Švicarsko-francuski animirani film Moj život kao tikvica adaptacija je romana Autobiografija jedne Tikvice (Autobiographie d’une Courgette) Gillesa Parisa, a na ideju da taj bestseller namijenjen mladima adaptira u animirani film izrađen tehnikom stop-animacije u kojem, unatoč ozbiljnosti teme, mogu uživati i oni najmlađi, došao je sam redatelj Claude Barras kojem je ovo dugometražni debi. U suradnji s proslavljenom redateljicom filmova za mlade Celine Sciamma (Tomboy, Girlhood) koja je bila zadužena za scenariji, majstorski je obradio ovu klasičnu temu na nesentimentalan, a opet pozitivan način. Poseban naglasak pritom je stavljen na istraživanje mogućnost konstruktivne integracije u normalan život djece koja su prošla fizičko i emocionalno zlostavljanje što je izuzetno kompleksan problem. Barrasov pristup blizak je Chaplinovom po bešavnom spajanju uznemirujuće tematike sa žanrom komedije. Preplitanje tragičnog i humornog u Tikvici ima snažan premaz optimizma jer priča uvjerljivo naznačuje mogućnost da djeca unatoč lošim iskustvima i traumama iskuse sreću što je donose prijateljstvo i ljubav, ali i male svakodnevne stvari.
Naslovni lik Tikvice (čije se pravo ime referira na mitskog junaka Ikara koji je zbog neopreznosti tragično skončao) prošao je kroz nezamislivu traumu života s nestabilnom majkom te se uz to osjeća odgovornim za njenu smrt no to ga neće spriječiti da s novostečenim prijateljima osjeti i radosti života te da se čak i zaljubi. Jedan od ingenioznih poteza autora filma jest odluka da se dom prikaže kao pozitivno i afirmativno mjesto, a socijalni radnici kao i policajac kao tople i suosjećajne osobe. Ispostavlja se kako obiteljski dom nije nužno najbolje rješenje za dijete, već to može biti ono mjesto koje mu može pružiti sigurnost i priliku da razvija svoj potencijal. Pokazuje se to i kroz nekonvencionalan kraj u kojem Tikvicu i njegovu prijateljicu Camille udomljuje rastavljeni muškarac koji već ima dijete s kojim nije u kontaktu što je također netipično rješenje iz tradicionalističke perspektive. Ali malo je toga tradicionalno u ovom nadahnutom filmu koji se prije svega zanima malim ljudskim trenucima koji su golom oku gotovo neuhvatljivi, a oko kojih Barras uspješno gradi bogat emocionalni sloj filma.
U svom se pristupu snažno oslanja na detalje i duhovitosti pa će tako prizor posljednjeg lista koji otpada s golog stabla signalizirati tužan emocionalni trenutak, a emocije će mjeriti i na dovitljivoj meteo-emocionalnoj tabli na kojoj djeca u skladu sa svojim osjećajima tog dana ispod svog imena odaberu sunce, oblak ili kišu. Ono što ga pak najviše zanima u slikanju njihovih kompleksnih emocija jesu gotovo neuhvatljivi pogledi, male geste i nenametljivi znakovi privrženosti koje lovi filigranskom vještinom. Stoga lutke imaju predimenzionirane glave na kojima su iste takve oči u kojima se uporno ogleda svijet i čuđenje što ga djeca osjećaju u susretu s njim. U tim velikim ogledalima neprestano titraju emocije izranjajući poput mreškanja na površini i nudeći trag za ono što se odvija iznutra. Barras ne skriva da ova djeca pate i da su ispunjena tugom, ali im istovremeno daje i priliku da uče o svijetu, da se nadaju i da grade novi život crnoj prošlosti unatoč. Možda najvažnija poruka, osim one o iscjeliteljskoj moći solidarnosti i prijateljstva, koju film uvjerljivo izlaže jest ona o našoj mogućnosti da sami odlučimo tko i što ćemo biti i tko želimo postati. Djeca koju ovdje upoznajemo životu prilaze sa zaraznim optimizmom koji je njihov zalog da jednog dana sretno doputuju u bolju budućnost.
Višnja Vukašinović
Metodički prijedlozi
Metodički pristup u nastavnim situacijama i artikulaciji samoga sata ostat će, koliko je to moguće, ujednačeno osmišljen za igrani, dokumentarni i animirani film.
Predlažu se aktivnosti za pripremu učenika prije projekcije filma, aktivnosti uz projekciju filma, aktivnosti nakon projekcije filma u Muzeju te aktivnosti nakon obrade filma u učionici po povratku iz Muzeja. Aktivnosti prije projekcije i po povratku u školu u idealnom bi se slučaju mogle odvijati u sklopu nastave hrvatskoga jezika ili u sklopu sata razredne zajednice. Predviđeno trajanje predloženih aktivnosti prije dolaska na projekciju te po povratku u učionicu jesu jedan ili dva školska sata (ovisno o načinu na koji učitelj/ica odluči razraditi predložene ideje i oblikovati ih u nastavni sat te ovisno o prethodnom znanju učenika i o razrednoj dinamici). Unutar spomenutih četiriju grupa aktivnosti predlažemo da se izvođenje nastave filma, prema udžbeniku profesora Krešimira Mikića Film u nastavi medijske kulture, sastoji od sljedećih nastavnih situacija: motivacija, najava, prikazivanje filma, emocionalno-intelektualnu stanka, slobodno iznošenje doživljaja, istraživačka rasprava, uopćavanje i stvaralački oblici rada. Artikulacija sata (slobodno iznošenje doživljaja, istraživačka rasprava, uopćavanje i stvaralački oblici rada) odvija se tijekom jednoga školskog sata (45 minuta).
Ciljevi
2. Odgojne: njegovati ljubav prema filmu, razviti interes za animirani film i njegova izražajna sredstva, razvijati empatiju prema obespravljenoj i problemima unesrećenoj djeci, voditi se mišlju da su za sreću i zadovoljstvo potrebne sitnice i svakodnevna pažnja i ljubav onih koji nas okružuju, isticati važnost ljubavi i sigurnosti doma u kojem živimo, iskrenog prijateljstva i prihvaćanja
3. Funkcionalne: razvijanje sposobnosti promišljanja, zaključivanja, definiranja, usmenog i pisanog izricanja mišljenja, primjene naučenog gradiva medijske kulture u susretima s odabranim djelima filmske umjetnosti.
Aktivnosti prije projekcije filma
Aktivnostima prije projekcije filma pripremamo učenike na pažljivo i usmjereno gledanje filma, kao i za teme o kojima će biti riječ nakon gledanja filma. Ponavljamo gradivo filmske kulture iz prethodnih razreda (filmski rodovi, animirani film, podvrste animiranog filma, filmska izražajna sredstva i njihovo značenje i primjena u pojedinom filmskom rodu). Posljednji zadatak u kojemu učenici promišljaju koja bi se životna tema mogla prikazati određenim filmskim rodom, učeniku će omogućiti dojam potpunog iznenađenja filmom Moj život kao Tikvica, ali i promišljanja i zaključivanja o razlozima redatelja za ovakav odabir filmskog roda. Ovakva priprema za gledanje filma može se izvesti u jednom školskom satu (45 minuta).
MOTIVACIJA
Prva aktivnost: Filmski rodovi
Uz PPT prezentaciju učenici s učiteljem kroz heuristički razgovor ponavljaju filmske sadržaje o filmskim rodovima, opisuju svaki pojedini filmski rod. Opisuju i animirani film i navode njegove podvrste. Rješavaju radni listić i kao filmski kritičari preporučuju svojim prijateljima iz razrednog odjela po jedan film iz svakog filmskog roda. Učitelj će prikupiti sve listiće, a onda će učenici nasumce uzeti po jedan listić s preporukom.
Druga aktivnost: Filmska izražajna sredstva
Uz istu PPT prezentaciju učenici kroz heuristički razgovor ponavljaju filmska izražajna sredstva. Razgovaraju o ulozi boje u filmu i zvukova u filmu. O istome zaključuju na temelju video-isječaka iz animiranog filma Fantastične leteće knjige g. Morrisa Lessmorea (animiranog filma nagrađenog Oscarom).
Ponavljaju gradivo o filmskim planovima i kutovima snimanja, opisuju plan i svaku vrstu plana, opisuju kut snimanja i vrste kutova snimanja (rakurse). Samostalno (individualno) rješavaju radni list. Nakon rješavanja radnog lista razgovaraju o izražajnoj ulozi svakog prikazanog plana i rakursa.
Treća aktivnost: Filmski rodovi i teme
Učitelj/voditelj radionice potiče učenike na razmišljanje o tome kako je uobičajeno da se određene teme prikazuju određenim filmskim rodom.
Učenici u paru rješavaju radni list Filmski rodovi i teme. Nakon izlaganja učenika učitelj nastavlja razgovor pitanjem:
- Može li se neka od tema obraditi nekim drugim filmskim rodom?
- Koju temu nikako ne biste prikazali dokumentarnim filmom?
- Koju temu nikako ne biste prikazali animiranim filmom?
Aktivnosti uz projekciju filma
Najava filma
Najavljujemo gledanje animiranoga filma Moj život kao Tikvica redatelja Claudea Barrasa. Prije same projekcije animiranoga filma voditeljica programa učenicima priopćava nekoliko obavijesti o redatelju i filmu.
Prikazivanje filma
Prikazivanje animiranoga filma Moj život kao Tikvica redatelja Claudea Barrasa u trajanju od 66 min.
Emocionalno – intelektualna stanka
Stanka u trajanju od nekoliko sekundi radi usustavljivanja dojmova i pripreme za nastavak rada.
Razgovor s gostom
Razgovor s animatorom/ilustratorom ili redateljem animiranog filma.
Aktivnosti nakon projekcije filma
1. uvodni dio: motivacija (5 – 10 min)
- razgovor o dojmovima o pogledanome filmu
2. središnji dio: razrada (25 – 35 min)
- sadržaj filma, fabula, likovi
- filmski rod, pojam stop animacija
- filmska izražajna sredstva i njihova uloga u filmu
3. završni dio: sinteza (5 – 10 min)
- izvođenje zaključka na temelju rada u skupini
Slobodno iznošenje doživljaja
Učenici iznose dojmove potaknuti pitanjima:
- Kako ti se svidio film?/Koji su vaši dojmovi o pogledanom filmu?
- Što vam se posebno svidjelo u filmu?
- Što vas je u filmu posebno iznenadilo?
- Što vas je u filmu začudilo?
- Što vas je u filmu potaknulo na razmišljanje?
Istraživačka rasprava
Učenici će uz PPT prezentaciju pripremljenu za praćenje aktivnosti nakon gledanja filma raspravljati o sadržaju (fabuli i likovima), filmskom rodu, filmskim izražajnim sredstvima i njihovoj ulozi u filmu.
Završnom će aktivnošću raspraviti o tome zašto je autor filma o ovoj ozbiljnoj i teškoj temi progovorio animiranim filmom. Svoja razmišljanja zabilježit će, a potom će ih izložiti ostalim učenicima.
Prva aktivnost: sadržaj filma, fabula, likovi
Vođeni učiteljem učenici međusobno razgovaraju na temelju postavljenih pitanja:
- Što je tema filma?
- Tko je glavni lik filma?
- S kojim ga mitskim junakom ime povezuje?
- U kakvim uvjetima na početku filma živi dječak?
- Prepričajte u nekoliko rečenica nesretni slučaj u kojem je poginula dječakova
- Kamo je policajac Raymond odveo dječaka?
- Što mu je obećao?
- Koga je sve u domu za siročad upoznao Ikar/Tikvica?
- Koje su sudbine obilježile svako dijete ponaosob?
- Tko se među njima posebno ističe svojim ponašanjem? Je li takav tijekom cijeloga filma?
- Vrlo jaku osobnost u filmu pokazuje djevojčica Osim sa smrću roditelja s kojim se problemom ona susreće?
- Kakav se odnos razvija između Tikvice i Camille?
- U dvije-tri rečenice opišite odnos Tikvice i gospodina Raymonda? Koje sve odrasle osobe vole i podupiru djecu?
Učenici gledaju kratak videoisječak u kojem je vidljivo da su djeca u domu u kojem su zbrinuta zapravo sretna.
Navest će još neke lijepe događaje iz filma u kojemu sudjeluju djeca.
- Što se na kraju filma dogodilo s Tikvicom i Camille?
- Kako to prihvaćaju ostali? A Simon? Koju rečenicu izgovara, a kojom pruža podršku Tikvici?
- Što u prenesenom značenju znači “saviti gnijezdo”? Što gnijezdo simbolizira? Kako bi takav stilski postupak nazvali u književnosti?
- Tko sve u filmu “savija gnijezdo”?
Druga aktivnost: Filmski rodovi
Uz PPT prezentaciju razgovaramo o filmskom rodu:
- Kojem bi filmskom rodu možda bolje odgovarala tema? Kojem bi žanru pripadao taj film?
- Ima li u filmu elemenata komedije? Što te u filmu nasmijalo?
- Kojem filmskom rodu film pripada? Kojoj podvrsti?
- Od čega su lutke koje predstavljaju likove načinjene? Kako su animirane lutke?
Učenicima se objašnjava pojam STOP ANIMACIJE (definicija se nalazi u pojmovniku na kraju materijala i u samoj PPT prezentaciji).
Treća aktivnost: filmska izražajna sredstva
S učenicima ponavljamo filmska izražajna sredstva:
- Prisjetimo se filmskih izražajnih sredstava i nabrojimo
- Koje vam je stilsko izražajno sredstvo najdojmljivije? (Pretpostavka je da će učenici izdvojiti i BOJU)
Boja u filmu
Učenike se potiče da u razgovoru opišu Tikvicu tako da imenuju boje kojima je njegov lik načinjen.
- Je li to uobičajen način prikazivanja dijelova tijela? Što mislite zašto ga je autor takvim pokazao?
- Je li to moguće u nekom od drugih filmskih rodova?
- Na koji je način Tikvičin život povezan s bojama od početka do kraja filma?
Zvuk u filmu
S učenicima razgovaramo o zvuku u filmu. Slike koje se nalaze u prezentaciji podsjetit će ih na neke zvukove. Učenicima možemo pustiti i audioisječke smijeha, kiše, lupkanja vilice, Beinog dozivanja majke…
- Koje ste zvukove zamijetili u filmu?
- Koja je uloga zvuka u filmu?
- Kada ne biste znali da zvukovi pripadaju ovom animiranom filmu, kojem biste im filmskom rodu pridružili? Što je ovim zvukovima postigao autor filma?
Filmski planovi i rakursi
Učenici će, potaknuti pitanjem učitelja nabrojiti filmske planove i kutove snimanja, a zatim riješiti radni list Filmski plan i kut snimanja.
Na radnom listu učenici fotografijama određuju vrstu upotrijebljenog plana i kuta snimanja. Razgovaramo o izražajnom ulozi filmskih planova i rakursa:
- Koji filmski plan prevladava? Što misliš zbog čega?
- Što je posebno istaknuto na licima djece? Što se u njihovim očima ogleda?
- Čime se još u filmu mjere osjećaji?
Nakon toga učenici rješavaju radni list Osjećaji.
Na radnom listu učenici imenuju osjećaje prikazane očima likova i dodaju znak s barometra osjećaja.
Uopćavanje: rasprava i zaključak
Učenici će u skupini raspraviti i zaključiti zbog čega je autor o ovoj ozbiljnoj i teškoj temi progovorio animiranim filmom. Svoja razmišljanja zabilježit će, a potom će ih izložiti ostalim učenicima.
Projektno-istraživački zadaci
STVARALAČKI OBLICI RADA
Stvaralačke oblike rada učenici će odraditi ili na nekom sljedećem satu Hrvatskoga jezika, na satu Likovne kulture ili na Satu razrednika.
- Na satu Likovne kulture temperama naslikaj oči jednog junaka. Neka izraz i boja odgovaraju osjećajima i raspoloženju toga lika.
- Budi novinar: novinarskim stilom napiši vijest o događaju u Ikarovoj kući na početku; provedi zamišljeni intervju s upraviteljicom.
- U obliku tablice načini karakterološku iskaznicu likovima: Simon, Camille i Navedi osobine i trenutke filma u kojima se ta osobina potvrđuje. Imenuj vrstu karakterizacije. Prijedlog tablice
- Od glinamola ili plastelina izradi neki jednostavan predmet/figuricu lika animiranog Tehnikom stop animacije snimi svaku promjenu položaja predmeta. Snimljene fotografije unesi u neki od računalnih programa za animaciju.
Pojmovnik
ADAPTACIJA – Preradba bilo kojeg književnog djela za film odnosno njegova ekranizacija. Pri adaptaciji književno djelo prilagođuje se filmskim mogućnostima i redateljevoj predodžbi o tome koja doživljajna djelovanja djela imaju prednost pri prijenosu u film pa je uvijek i riječ o “tumačenju” izvornoga književnog djela.
ANIMIRANI FILM – Filmski rod koji se bazira na postizanju iluzije pokreta različitim tehnikama animacije. Iluzija pokreta dobiva se uzastopnim slikanjem ili snimanjem pojedinih sličica – “sličicu po sličicu”. Pojedinačnim snimanjem posebno pripremljenih faznih promjena statične situacije postiže se dojam njihovog kretanja kad se projeciraju.
BOJA U FILMU – Boja je jedan od oblika filmskog zapisa koja se odnosi na osobinu svjetla i osvijetljenost prizora. Boje su određene tonom i nijansom, svjetloćom te zasićenošću. Boju u filmu mogu odgovarati onima koje prikazani predmeti imaju u prirodi pa je riječ o prirodnim bojama, ili biti drugačije kada je riječ o stiliziranim bojama.
CRTANI FILM – Vrsta animiranog filma u kojoj je predmet animacije crtež. Kako bi se dobila jedna sekunda oživljenog crteža potrebno je izraditi 24 uzastopne faze pokreta koje se nacrtaju, obojaju I snime te u konačnici stope projeciranjem pa na retini gledaočeva oka nastaje iluzija njihova kretanja.
CRTEŽNA ANIMACIJA – Vrsta filmske animacije u kojoj se animiraju crteži – “sličicu po sličicu”.
FILMSKA GLAZBA –Filmsko izražajno sredstvo kojim se dodatno oblikuje vizualni sadržaj filma. Ako je izvor glazbe prisutan u samom prizoru nazivamo je prizornom ili ambijentalnom, a ako je glazba dodana na prizor nazivamo je neprizornom ili popratnom glazbom.
KOMPJUTORSKA ANIMACIJA – Animacija izvedena s pomoću kompjuterskog programa mjesto čovjekovom rukom. U kompjutorskoj animaciji predmet animacije je sam prizor.
LUTKARSKI FILM – Vrsta animiranog filma u kojem se animiraju lutke što znači da ih se tehnikom stop animacije fotografira u svim fazama pokreta koje se onda projeciraju u nizu. U starijoj tradiciji “tvrdih” lutaka animirali su se samo ključni dijelovi tijela, dok se u novijoj tradiciji “mekih” lutaka u kojoj su one izrađene od plastelina ili glinamola dobila I mogućnost animacije detalja poput izraza lica i sl.
PREDMETNA ANIMACIJA – Vrsta filmske animacije u kojoj se animiraju predmeti, najčešće lutke.
STOP ANIMACIJA – Tehnika animacije u kojoj se stvara iluzija pokreta neživih predmeta. To se postiže fotografiranjem svake zasebne faze pokreta predmeta u kadru. Kada se snimljene fotografije projeciraju u nizu na retini oka nastaje iluzija kretanja predmeta koji su zahvaljujući stop animaciji “oživjeli” pred nama.
Višnja Vukašinović
Za čitanje i istraživanje
Korisne mrežne stranice o upotrebi filma u nastavi:
Popis korištene literature
- Mikić, Krešimir (2001.) Film u nastavi medijske kulture, Zagreb:
- Educa Peterlić, Ante (1990.) Filmska enciklopedija, Leksikografski zavod
- Kragić, Bruno; Gilić, Nikica (2003.), Filmski leksikon, Leksikografski zavod
Popis priloga
PPT prezentacije
- Prezentacija prije gledanja filma
- Prezentacija nakon gledanja filma
Video prilozi
- Video isječak “Za stolom”
- Video isječak “Boja u filmu”
- Video isječak “Glazba u filmu 1”
- Video isječak “Glazba u filmu 2”
Radni listovi
- Prilog 1 “Filmski kritičari”
- Prilog 2 “Filmski planovi i rakursi kao izražajno sredstvo filma”
- Prilog 3 “Filmski rodovi i teme”
- Prilog 4 “Filmski plan i kut snimanja”
- Prilog 5 “Osjećaji”
- Prilog 6 “Karakterološka iskaznica”
Zvučne datoteke
- ZIP datoteka zvukova iz animiranoga filma
Impresum
Pripremile: Višnja Vukašinović, filmska kritičarka, profesorica engleskog jezika i komparativne književnosti i Natalija Golovrški, prof. Hrvatskoga jezika, književnosti i fonetike.
Izvršna urednica: Ivana Jakobović Alpeza, prof. hrvatskog jezika
Glavna urednica: Edita Bilaver Galinec, predsjednica Udruge Djeca susreću umjetnost
Nakladnik: Djeca susreću umjetnost, Nova Ves 18, 10000 Zagreb
U Zagrebu, 2016. godine
Udruga “Djeca susreću umjetnost” zadržava autorska prava na predmetni edukacijski materijal Metodički prijedlozi za obradu animiranoga filma “Moj život kao tikvica” koja ujedno predstavlja integralni dio programa Udruge pod nazivom Sedmi kontinent.
Programe i djelovanje Udruge “Djeca susreću umjetnost” sufinanciraju Grad Zagreb, Hrvatski audiovizualni centar, Zaklada Kultura nova, Kreativna Europa MEDIA, te Ured za udruge.
Udruga Djeca susreću umjetnost, Nova Ves 18, 10000 Zagreb, OIB: 31865324772
Ako su vam potrebni prilozi radnih materijala u verziji koju možete spremiti na vaše računalo, javite nam se na info@sedmikontinent.org
