PJESMA MORA

MOTIVACIJA

Prva aktivnost

Stvaralački diktat po slici – kadar iz filma Pjesma mora

• O stvaralačkom diktatu

Vrsta diktata u kojemu se sjedinjuje diktiranje tekstovnoga predloška i u kojemu je zastupljen određeni stupanj slobodnoga sastavljanja.

Ciljevi: razvijanje slušne percepcije, provjera točnosti i preciznosti u zapisu obveznoga dijela teksta te znanje, sposobnost i vještina primjerenoga dopunjavanja odnosno proširivanja obveznoga teksta/zamjenjivanje odabranih riječi i sintagmi/dijelova diktiranih rečenica predloška; provjeravanje poznavanja gramatičke i pravopisne norme, s naglaskom na rječnik. Stvaralačkim diktatom provjerava se učenikov odnos prema izboru riječi i razumijevanje funkcije riječi u kontekstu.

Učenicima pokazati sliku (kadar iz filma) na projektoru ili umnožiti sliku svakom učeniku (obavezno u boji). Objasniti im što se od njih očekuje u stvaralačkom diktatu.

(Nastavni listić)

• Promatrajte sliku. Ona prikazuje jedan kadar (sličicu) iz animiranoga filma Pjesma mora koji ćemo gledati u sklopu programa Sedmi kontinent u Muzeju suvremene umjetnosti.
• Diktirat ću vam tekst koji se odnosi na ovu sliku, a vaš je zadatak tekst dopuniti riječima koje nedostaju. Rečenice ćete dopuniti na temelju onoga što vidite na sličici, tj. onim riječima koje budete smatrali prikladnima. Na taj ćemo način dobiti različite, ali prihvatljive dopune teksta. Trebate pripaziti na to kako pišite riječi za koje se odlučite – moraju biti točno i pravilno napisane te moraju odgovarati onome što prikazuje slika (kadar).

Napomenuti učenicima da se potrude u dopunjavanju rečenica te da dopune ne budu šture, već da nastoje pokazati svo bogatstvo svoga rječnika. Također im naglasiti da u svojim rečenicama mogu istaknuti i što više detalja koje uoče o onome na što ih navodi diktirani dio rečenice.

Učenici će pisati diktat u bilježnice. Učiteljica/učitelj započinje rečenicu (diktirani dio koji zapisuju), a nastavljaju pisati dalje promatrajući fotografiju.

Uputa učiteljicama/učiteljima uz priloženi diktat:

Tamnije istaknut dio teksta (bold) je dio rečenica koje učiteljica/učitelj diktira. Na mjestima gdje su naznačene točkice “….” učenici trebaju dopisati tekst koji nedostaje, a koji je adekvatna dopuna započetoj rečenici. U zagradi su napisana moguća pitanja kojima učiteljica/učitelj može dodatno usmjeravati učenike kako bi lakše shvatili što se od njih očekuje. Crvenom bojom navedeni su mogući odgovori učenika u stvaralačkom diktatu.

DIKTAT:

1. Slika prikazuje …… (Koliko likova? Gdje se nalaze?) tri lika na livadi, dvoje djece I psa u prirodi, tri lika na putu izvan naseljenog mjesta koji ….. (Što rade? Zbog čega?) žele pobjeći od pljuska; su u bijegu od iznenadne kiše; trče prema skloništu pred pljuskom…
2. Na slici prevladava/ju…. boja/tonovi (Koja boja/koje boje prevladava/prevladavaju? Tonovi kojih boja/koje boje prevladavaju? (tonovi zelene i sive boje; zelena boja, tmurne boje….).
3. Gornji dio slike ispunjava nebo koje je…….. (Kakvo je nebo?) mjestimično crno s ponekim bijelim oblacima, na nekim mjestima ispunjeno teškim i tamnim oblacima, kišovito i prijeteće….
4. U daljini se nazire drvored od…. (Koliko stabala? Kakva su stabla) četiri visoka stabla, četiri vitka i duguljasta stabla koja svojim vrhovima…. (Izrecite riječ kojom ćete opisati kako su vrhovi stabala smješteni u odnosu na nebo i istaknuti njome svoj doživljaj.) paraju nebeski svod, dodiruju sivo nebo…
5. Djevojčicu na svojim leđima nosi …. (Koji lik? Izrecite neku riječ kojom ćete istaknuti kakav je lik koji nosi djevojčicu, možete mu dati i ime.) veliki, sivo-bijeli pas, dugodlaki pas Šarko sivo-bijele boje…
6. Pas nosi djevojčicu jer….. (Navedite neki razlog zbog kojega je pas nosi.) je bolesna, jer se umorila od dugog hodanja, jer je iscrpljena i umorna, jer je malena, jer je brižan prema njoj…
7. Dječak trči….. (Navedite gdje se nalazi u odnosu na ostale ) ispred djevojčice sa psom.
8. Glavu je prekrio …. (Čime?) novinama, bijelim papirom, listovima papira… da bi…. (Zašto je prekrio glavu?) se zaštitio od kiše, sakrio od pljuska, što manje pokisnuo, se zaštitio od iznenadnih i krupnih kapi…
9. Kad bismo sliku mogli ozvučiti, čuli bismo….. (Što bismo čuli?) šum vjetra i kiše, tišinu koju narušava glasan pljusak, dječaka koji zaziva psa da požuri nadvikujući se s pljuskom…
10. Slika u nama budi…… (Koje osjećaje u nama budi?) nemir, radost, osjećaj živosti, napetost, zabrinutost…

Druga aktivnost

• Obitelj i obiteljski odnosi

Sljedeće aktivnosti su predviđene za blok sat nastave hrvatskoga jezika (književnost – interpretacija pjesme; jezično izražavanje – pisanje kraćeg teksta prema poticaju, monolog, javni govorni nastup)

Interpretacija pjesme Obitelj Božidara Prosenjaka može biti poticaj za razgovor o obitelji i obiteljskim odnosima.

Na sljedećem satu hrvatskoga jezika uz područje jezičnoga izražavanje (vježbanje), učenicima pokazati nekoliko kadrova koji prikazuju obitelj iz filma Pjesma mora te doznali koji članove čine obitelj o kojoj će se u filmu pripovijedati. (Datoteka s kadrovima obitelji)

Promatrajući kadrove učenici trebaju uočiti da užu obitelj čine mama i tata s dvoje djece, kućni ljubimac – pas te da je na kadrovima I baka (član šire obitelji). Reći učenicima da je dječakovo ime Ben. U nekim kadrovima će uočiti da se djevojčica i majka izgledom mijenjaju te da to ovu obitelj čini neobičnom. Mogu pretpostaviti, ako žele i imaju ideju, što bi moglo biti uzrokom promjene. Mogu pretpostaviti kako se odnose jedni prema drugima u različitim situacijama, koliko su međusobno bliski ili nisu te isticati sličnost i razlike s onime kako je u njihovoj obitelji. Svoja razmišljanja i ideje mogu usmeno izreći, ali i sastaviti kraći pisani tekst u kojemu će svoja zapažanja iznijeti jasnim i pravilno napisanim rečenicama.

Svoje pretpostavke mogu analizirati nakon povratka iz MSU-a (sljedećega dana) te ih uspoređivati s onime što su nakon gledanja filma doznali o obitelji dječaka Bena.

Treća aktivnost

• Monolog, samostalni govorni nastup

Za poticaj učenicima pročitati pjesme Mire Gavrana koje na šaljiv način predstavljaju članove jedne obitelji.

Nakon kraćeg razgovora o šaljivim pjesmama, objasniti im zadatak – sastaviti kraći monolog kojim će predstaviti svoju obitelj. U nekoliko rečenica trebaju ispričati o nekoj zanimljivoj osobini ili postupku svakoga člana svoje obitelji. Kod kuće mogu naučiti napamet svoj monolog te uvježbati izvedbu pred publikom za sljedeći nastavni sat.

Prethodno s učenicima ponoviti što je monolog te što odlikuje dobar govorni nastup pred publikom.

Četvrta aktivnost

• Mitovi i legende – prvi čuvari prirode

Povesti razgovor s učenicima potaknut informacijama o mitovima i legendama te njihovoj ulozi u prošlosti, u vrijeme kada su ljudi znali manje o svijetu oko sebe jer u današnje vrijeme znanost nudi niz vjerodostojnih informacija uslijed brojnih novih spoznaja. (PRILOG 5)

Zajedno s učenicima istraživati informacije s mrežnih stranica Parka prirode Medvednica – o legendama i mitovima Hrvatske te ih potaknuti da o toj temi i samostalno istražuju u svoje slobodno vrijeme (PRILOG – link)

Istaknuti osjećaje koje su te priče izazivale u ljudi koji su u njih vjerovali – strah, strahopoštovanje, divljenje, i sl.

Zaključiti da su poruke tih priča bile značajne za očuvanje prirode – ono što poštujemo, ne uništa- vamo i brižno čuvamo.

• U tim su pričama fantastična bića iz prirode bila dobronamjerna prema onima koji su poštovali njihov svijet, a nemilosrdna prema onima koji nisu poznavali prirodu ili koji su je na bilo koji način uništavali.
• Jesu li te poruke dobre i danas kada znamo da je riječ o legendama i mitovima, a ne o istinitim pričama? Objasnite.

Učenike podijeliti u skupine. Zadati da svaka skupina odabere jednu biljku ili životinju iz zavičaja ili šire, koja pripada ugroženim vrstama te da o njoj izmisle legendu i zapišu je. Ponoviti da legenda treba doprinijeti zaštiti odabrane biljke ili životinje.

Peta aktivnost

• Nestvarna bića

Pitati učenike koje morsko biće poznaju iz bajki koje su čitali u knjigama ili gledali u animiranim filmovima (morska sirena: pola žena-pola riba). Potaknuti ih da govore što znaju o njima, gdje se spominju, gdje su o njima čitali, i sl.

Najaviti gledanje video isječka – PRIZORA iz animiranoga filma Pjesma mora u kojemu se spominju bića zvana selkie te koji će gledati u kinu Metropolis, u Muzeju suvremene umjetnosti.

Nakon gledanja objasniti učenicima da je prizor dio filma. Priča po kojoj je snimljen spomenuti film preuzeta je iz jedne irske legende.

Potaknuti razgovor o prizoru.

• Koji se likovi pojavljuju u prizoru? (Dječak Ben, majka i )
• Što majka želi naučiti svoga sina Bena dok oslikavaju zid sobe? (Uči ga pjevati )
• Što dječak pokazuje ocu kad ih dolazi pozvati na večeru? (Pokazuje mu što su on i majka naslikali na zidu.)
• Koje biće Ben spominje ocu? Kako ga naziva? (Selkie.)
• Što iz dječakove priče ocu doznajemo? Tko je selkie? Što radi? (Selkie je djevojka koja pjeva pjesmu kako bi se sve vile vratile kućama preko mora. Nakon toga se pretvara u tuljana.)

Učenicima ispričati da se bića zvana selkie spominju u legendama europske zemlje, Irske. Pokazati na globusu ili zemljovidu Europe gdje se smjestila Irska u odnosu na Hrvatsku. Uočiti da je Irska okružena morem (otok). Ispričati im priču koju je redatelj filma istaknuo kada su ga pitali što ga je potaknulo na snimanje filma Pjesma mora (pročitati u dijelu Zanimljivosti o filmu).

Približiti im irske legende pokazujući fotografije Prolaza divova, geološkog fenomena u Irskoj.

(PRILOG – MREŽNA STRANICA)

Upoznati ih s pričama o divovima koje se vežu uz prirodno-zemljopisna obilježja nekih krajeva (uzvisine, planine, hridi, stijene, prolazi…) koji su oduvijek fascinirali ljude svojim izgledom te im budili maštu. (PRILOG 7)

Priče o divovima povezati s planinom Klek u blizini Ogulina, rodnoga mjesta dječje spisateljice Ivane Brlić – Mažuranić, za koju se vežu brojne legende.

Zadatak: Na satu likovne kulture, uz fotografiju kao poticaj, tonovima hladnih boja slikati planinske vrhove i uzvisine u Republici Hrvatskoj za koje se vežu legende.

Najava filma

Najavljujemo gledanje animiranoga filma Pjesma mora redatelja Tomma Moorea. Prije same projekcije animiranoga filma voditeljica programa učenicima priopćava nekoliko obavijesti o redatelju i filmu.

Prikazivanje filma

Prikazivanje animiranoga filma Pjesma mora redatelja Tomma Moorea u trajanju od 93 min.

Emocionalno – intelektualna stanka

Stanka u trajanju od nekoliko sekundi radi usustavljivanja dojmova i pripreme za nastavak rada.

Razgovor s gostom

Razgovor s animatorom/ilustratorom ili redateljem animiranog filma.

SAŽETAK

1.  uvodni dio – slobodno iznošenje doživljaja (5 – 10 min)

• razgovor o dojmovima o pogledanome filmu

2.  središnji dio – istraživačka rasprava (25 – 35 min)

• uočavanje i razlikovanje kadra te prizora kao sastavnih dijelova filma; uočavanje kadra kao filmskog izražajnog sredstva; uočavanje uloge svjetla, sjene i boje u razumijevanju filmske priče; aktivno sudjelovanje u istraživanju zvukova u filmu; uočavanje interakcije filmskih izražajnih sredstava kojom se grade karak- terne osobine likova, njihov međusobni odnos i različita raspoloženja; prepoz- navanje poruke filma analizom filmskih izražajnih sredstava te razgovorom o postupcima, raspoloženjima i osobinama likova;

3.  završni dio – uopćavanje (5 – 10 min)

• izvođenje definicija na temelju grupnoga rada

SLOBODNO IZNOŠENJE DOŽIVLJAJA

Aktivnosti će biti vođenje prezentacijom. Voditelj daje uputu učenicima:

Ocijenite film ocjenom od 1 do 5. (Slajd 2)

Učenicima dati kraće vrijeme kako bi razmislili o ocjeni. Na dogovoreni znak podižu onoliko prstiju ovisno o tome koju su ocjenu namijenili filmu. Voditelj utvrđuje koja je ocjena najzastupljenija. Učenici obrazlažu svoje ocjene, govore što im se u filmu najviše svidjelo i zašto su film ocijenili određenom ocjenom.

ISTRAŽIVAČKA RASPRAVA

Prva aktivnost: Filmski rod

Voditelj potiče učenike na sljedeću aktivnost kraćim objašnjenjem.

Kako ste sve osjećali tijekom gledanja filma? Koji su se osjećali izmjenjivali?

Nekoliko učenika govori. Zaključiti da su im se osjećaji izmjenjivali ovisno o tijeku događaja. Imenovati osjećaje (objasniti neki ako je potrebno) i pokazati kako ih izražavamo mimikom lica. (Slajd 3)

Pozvati dva-tri učenika da ne govoreći drugima, od imenovanih osjećaja izdvoje onaj koji NISU osjetili tijekom filma, ili je najmanje bio prisutan. Mimikom lica i pokretima pokušat će izraziti prijateljima o kojem je osjećaju riječ, dok ne pogode.

Pozvati dva-tri učenika da mimikom lica i pokretima pokažu kako su se osjećali kada je Sirshe nestala, a zatim i dva-tri učenika koji će pokazati koji ih je osjećaj preplavio na kraju filma kad se obitelj ponovno okupila. Ostali pogađaju – imenuju osjećaje.

(Napomena: Učenici mogu različito reagirati – objasniti da neki događaj ne mora nužno u svih izazvati iste osjećaje.)

Na koji način su vaši prijatelji svima vama prenijeli poruku kako su se osjećali u pojedinim dijelovima filma? Jesu li glumili? Tko glumi u filmovima? (Glumci.) Jesu li u filmu Pjesma mora glumili glumci?

Pitanjima i vođenjem usmjeriti ih na zaključak da u igranim filmovima glume glumce te da Pjesma mora nije igrani film.

Kojega je filmskog roda film Pjesma mora?

Zaključiti da je animirani film gdje se animacijom “oživljava” neživo, snimanjem slika koje se povezuju montažom (“sličicu po sličicu”) te da u njemu likove ne glume glumci.

Potaknuti ih da promisle jesu li glumci ipak bili angažirani u stvaranju ovog animiranoga filma.

Tko je dao svoje glasove likovima?

Zaključiti da se likovima u animiranom filmu pridružuju glasovi glumaca koji se snimaju posebno te kasnije dodaju u film. Stoga film pripovijeda i zvukom, a i slikom.

Druga aktivnost: redoslijed događaja u filmu

Voditelj će podsjetiti da su prethodno razgovarali o onome što su osjećali kao gledatelji filma, da su ti osjećaji bili različiti, ovisno o onome što se u filmu zbivalo.

Pozvat će ih da se rješavanjem sljedećeg zadatka zajedno prisjete glavnih događaja. Podijelit će učenike u osam skupina i iz svake skupine pozvati jednog učenika koji će preuzeti jednu od niza kartica na kojoj su sažeto napisani glavni događaji. (Kartice) Svaka će skupina pročitati svoju karticu.

Zadatak: složiti glavne događaje prema redoslijedu zbivanja:

Opis aktivnosti: Predstavnik svake skupine treba na istaknuto mjesto (na panou) zalijepiti karticu koju je izvukla njegova skupina, da bi u konačnici svi događaji bili složeni pravilnim redoslijedom.

Voditelj će pozvati da se javi skupina koja je izvukla događaj s početka filma (prvi događaj). Predstavnik skupine karticu na pano, a zatim se javlja skupina koja je izvukla sljedeći događaj, i tako redom. Zadatak će biti gotov kada sve skupine zalijepe svoje kartice na pano. Provjeriti frontalno – voditelj pokazuje točno rješenje. (Točno rješenje je na slajdu 4 u PowerPoint prezentaciji)

Treća aktivnost: dijelovi filmske priče (uvod; glavni dio: zaplet, kulminacija, rasplet; završetak)

Voditelj će podsjetiti učenike da su na nastavi književnosti analizirajući priče, naučili da svaka priča ima dijelove – uvod, glavni dio i završetak.

Može li animirani film nastati bez prethodno napisane priče?
Znate li što je scenarij?

Voditelj upoznaje učenike sa značenjem pojma ako ne budu znali odgovoriti na pitanje.

Recite naziv zanimanja ljudi koji piše scenarije za Tko piše scenarij?
Jeste li čitali neku knjigu, roman, po kojemu je kasnije snimljen film? Navedite
Što mislite, razlikuje li se tekst u romanu od scenarija? Treba li istu priču drugačije zapisati kada se po njoj želi snimiti film? Objasnite.

Zaključiti da se neka priča mora preraditi da bi se po njoj snimio film, da se mora prilagoditi mediju filma te da je stoga scenarist zanimanje na filmu koje zahtijeva znanje o pisanju scenarija. Potaknuti učenike da objasne što bi u scenariju trebalo naglasiti više i koje upute bi trebalo dati ljudima koji će raditi na filmu.

Istaknuti da je film audio-vizualni medij, da priču „pripovijeda“ na drugi način – slikom (ono što vidimo) i zvukom (ono što čujemo). Navesti još neka zanimanja ljudi koji rade filmove.

U kakvim filmovima su angažirani animatori?

Zadatak: Uočiti dijelove filmske priče – razdvojiti kartice s događajima.

Kartice istaknute na panou (redoslijed događaja iz prethodne aktivnosti), potrebno je razdvojiti na odgovarajućim mjestima, te tako odrediti koji događaj pripada uvodu, koji glavnome dijelu, a koji završetku. Jedan učenik dolazi do panoa i nakon zajedničkog promišljanja (frontalni razgovor) razvrstava kartice.

(Na panou će biti istaknuto sljedeće:

UVOD: Nestanak majke

GLAVNI DIO: Život s ocem na svjetioniku – Odlazak s bakom u grad Bijeg kući – nestanak Sirshe – Potraga – u čarobnom svijetu bića iz priča i legendi – Avantura na moru – potraga za izgubljenim kaputom i spašavanje Sirshe Nestanak čarolije i susret s majkom

ZAVRŠETAK: Obitelj je ponovno zajedno

Voditelj potiče učenike da u sebi pročitaju naslove samo glavnoga dijela te da razmisle koji je dio bio najnapetiji, tj. u kojem smo dijelu osjećali neizvjesnost i strahovali što će se dogoditi sa Sirshe.

Zadatak: Jedan učenik čita naslove naglas. Kada pročita najnapetiji dio filma, učenici trebaju pljesnuti dlanom o dlan. (Avantura na moru – potraga za izgubljenim kaputom i spašavanje Sirshe).

Pitati učenike znaju li kako se naziva dio u kojemu priča doseže svoj vrhunac u napetosti, tj. u kojem gledatelj osjeća najveću neizvjesnost? (Kulminacija.)

Koji su događaji doveli do kulminacije? Kada se priča započela “zapetljavati”?

Učenici trebaju zaključiti da je napetost počela „rasti“ nizanjem događaja koji su u dijelu Život s ocem na svjetioniku (mogu navesti događaje). Nakon što su djeca otišla s bakom u grad, napetost se “pojačala”. Rasla je nakon nestanka djevojčice, a još više tijekom dječakova traženja sestre i njegovih susreta s različitim bićima iz svijeta legendi.

Odrediti da prva tri naslova u glavnom dijelu pripadaju zapletu priče.

U kojem je dijelu filma napetost popustila?

Zaključiti da se to dogodilo u dijelu kada je nestala čarolija te kada se pojavila majka i oprostila od svoje obitelji. Objasniti da taj dio nazivamo raspletom.

Pokazati učenicima Slajd 5 u PowerPoint prezentaciji.

Zadaci:

“Nacrtaj” tijek događaja

Učenici trebaju s više crta po toku i karakteru izraziti kako je rasla napetost u filmu od početka prema završetku, ovisno o slijedu događaja. Prethodno razgovarati kako nam kuca srce kad smo napeti, kako kada smo opušteniji te kakvom bi linijom to mogli izraziti, u kojem smjeru bi se linija mogla kretati kako se film bližio kulminaciji, kakvim bi crtama izrazili atmosferu tijekom raspleta, bi li debljinom crte mogli naglasiti napetost i neizvjesnost i td.

Dopustiti da se učenici samostalno izraze olovkom na komadu papira.

Pozvati učenike da pokažu svoje crteže, a koji žele mogu svoj ukratko i obrazložiti.

“Otpjevaj tijek događaja”

Učenici će zajedno, nakon dogovorenoga znaka tišim, glasnijim i najglasnijim pjevanjem nekog glasa/sloga ( “aaaa…”, “la-la-la”) izraziti kako je rasla ili padala napetost u filmu, ovisno o tijeku događaja

Voditelj će postupno pokazivati naslove na panou, od prvoga prema zadnjem, a učenici će pjevati glasnije kako se bude primicao kulminaciji te postupno stišavati glasove što se više bude primicao raspletu, odnosno završetku filma. Voditelj može još jednom pokazivati događaje, ali ne redom.

Zaključiti da filmska priča ima svoj RITAM. Pitati učenike kojim filmskim izražajnim sredstvima autor filma ističe i naglašava napetost u filmu. (Glazbom, brzinom izmjene kadrova, i sl.)

Četvrta aktivnost: Kadar i prizor – Igra “Zamrznuti kadar”

Pokazati kadar iz filma. (Kadar se nalazi u PowerPoint prezentaciji, slajd 6)

Kojem dijelu filma pripada prikazano – uvodnom, glavnom dijelu ili završetku? Kako smo nazvali taj dio filma kada gledatelju popušta napetost koja je prethodno rasla? (Rasplet filma – susret s majkom.)

Zadatak: objasniti zadatak koji rade u parovima. Tijekom slušanja uputa ne smiju gledati u kadar – sakriti ga.

Pokazat ću kadar kako biste ga dobro promotrili i pokušali što vjernije zapamtiti. Vrijeme promatranja je ograničeno (40 sekundi). Nakon toga ćete se leđima okrenuti od kadra te govoriti što ste sve zapamtili. Potrudite se zapamtiti što više detalja koje vidite na slici – koji su likovi prisutni, boje koje vidite (npr. kakvih je boja pojedini odjevni predmet lika, boja njegove kose…), što uočavate iza likova, kakav je izraz lica nekog lika, možete izbrojiti nešto i zapamtiti broj ako uočite da je nečega više te sve druge detalje kojih se sami dosjetite. Dogovorite se tko će pamtiti koji dio slike (parovi).

Dok učenici okrenuti leđima govore, voditeljica provjerava te govori je li točno ili nije. Nakon završene aktivnosti svatko svoje tvrdnje može provjeriti uz kadar.

Uz slajd 7 objasniti da u filmu sliku nazivamo KADAR. Kadar traje od uključenja do isključenja kamere. Niz kadrova koji se nižu i pripovijedaju o jednoj temi, zovemo PRIZOROM. Film čini mnogo različitih prizora povezanih prema redoslijedu događaja.

Dakle, prizor se sastoji od kadrova, a više prizora koji se nižu jedan za drugim, čini (SLAJD 7 u PowerPoint prezentaciji)

Zadatak: voditelj najavljuje gledanje prizora iz kojega je izdvojen kadar koji su prethodno promatrali. Objašnjava zadatak.

Pozorno pratite prizor. Kad uočite izmjenu kadrova – pljesnite dlanovima, a kad uočite kadar koji ste prethodno promatrali, viknite “TAJ!”.

Prije početka aktivnosti pustiti kraći dio videa kako bi isprobali aktivnost i jasnije shvatili što se od njih očekuje.

Peta aktivnost: putovanje kroz kadrove – filmska izražajna sredstva

(Slajdovi 8 – 13 u PowerPoint prezentaciji)

Voditelj najavljuje učenicima:

Nastavljamo se prisjećati tijeka događaja, ali sada uz odabrane kadrove.

Pitanja uz slajd 8:

Pripadaju li svi kadrovi istom prizoru? Ispričajte događaj iz kojeg su izvučeni
Koji kadar prikazuje majčin nenajavljeni i zagonetni odlazak? (2. kadar u prvom redu)
Koji kadar izražava dječakove osjećaje? Kako se osjeća, kako su njegovi osjećaji prikazani slikom i bojom? (Opisuju 2. kadar u drugom redu. Uočavaju krug naslikan oko dječaka koji dočarava vrtoglavicu i njegov izraz lica – raširene oči koje nagovještavaju strah..kao da…)
Kako biste naslovili zadnji kadar? Zašto? Što vam u kadru sugerira dječakove osjećaje? (Mogući naslov: Ustrašeni dječak, Strah…osjećaje sugeriraju boje, kako je naslikana pozadina i dječakovo lice.)
Pokušajte “ozvučiti” kadar. Kojim biste zvukom (svojim glasom) izrazili atmosferu?
Nekoliko učenika demonstrira zvukove prema vlastitom nahođenju.
Biste li tom kadru pridružili veselu glazbu? Zašto ne? Kakva bi glaba trebala pratiti taj kadar?

Objasniti im da se film u pripovijedanju služi bojom, zvukom, glazbom, bližim i daljim snimanjem – izraz lica kada želi pokazati osjećaje, snimanje iz daljine kada želi pokazati gdje se radnja događa te opisati mjesto radnje, i sl.) te da se to zove filmska izražajna sredstva.

Film pripovijeda filmskim izražajnim sredstvima i na različit način nego što pripovijeda autor neke knjige ili romana. U književnom tekstu pisac bi bogatim rečenicama opisivao dječakov izgled lica i osjećaje, a film se služi slikom i zvukom. Stoga je film audio-vizualni medij.

Najaviti da ćemo na još nekoliko primjera analizirati kadrove i istraživati filmska izražajna sredstva.

Pitanja uz slajd 9:

Tri kadra su iz istoga prizora, a samo jedan pripada drugom Koji je kadar “uljez”?

(Prva tri kadra pripadaju istom prizoru – Djeca i pas na plaži, a zadnji kadar je uljez.)

Primjećujete li neke razlike u boji između prva tri kadra iz istog prizora i kadra koji mu ne pripada? Objasnite.

Pitanja uz slajd 10:

Gdje se zbivaju događaji koji prikazuju izdvojeni kadrovi? (U kući u kojoj živi obitelj, tj. na )
Zašto otac baco škrinju s kaputom? Što se dogodilo neposredno prije – koji je prizor prethodio ovome? (Djevojčica nalazi škrinju s čarobnim kaputom, noću se iskrada iz kuće i odlazi plivati s tuljanima.)
Promotrite zadnji kadar – baca li otac škrinju s velike ili male visine? Kako je naglašena ta visina? Otkuda je otac prikazan, otkuda ga promatramo? (Pogled odozdo sugerira visinu I sve djeluje strašnije.)
Koji prizor slijedi nakon što otac baci škrinju u more i ona potone na dno?

Učenike potaknuti da se prisjete kako su nakon toga djeca morala otići s bakom u grad – provjeriti i pokazati događaj na SLAJDU 12).

Pitanja uz slajd 11:

Učenike potaknuti da pročitaju tekst titla.

Što se zbiva u prizoru iz kojeg je kadar? Pomaže li vam tekst iz titla u prisjećanju događaja? Koje likove vidite u kadru? Koji lik govori ovo što čitamo u titlu? (Dječak Ben.)

Voditelj pita učenike kako su znali da su to Benove riječi.

Kako ste tijekom gledanja filma znali da to govori Ben, ako ga niste vidjeli u kadru?

Potaknuti ih na zaključak da su ga čuli.

Čime, dakle, film pripovijeda priču, osim slikom, pogledom, snimanjem odozdo…?

Zaključiti da film pripovijeda i zvukom te da je jedan od zvukova govor likova.

Pitanja uz slajd 12:

Promatranje kadrova iz prizora u kojemu djeca odlaze s bakom u grad.

Jesu li svi kadrovi iz istog prizora? (Da.)
Kako biste dali naslov ovom prizoru? (Putovanje…)
Tko je ostao s ocem na svjetioniku? Iz kojega kadra to doznajemo? (Ostao je pas Cu, vidimo u 2. kadru.)
Što prikazuje zadnji kadar? (Benovu kartu koju skicira putem jer planira bijeg kući.).
Koji kadar je sniman iz daljine te tako vidimo više (veći vidokrug), a kojim je slika prikazana iz blizine?

Uspoređuju 3. i 4. kadar – u 3. vidimo samo lice djevojčice jer autor želi naglasiti njezine osjećaje, a u zadnjem kadru je karta snimana odozgo kako bismo vidjeli put kojim se kreću te kamo idu.

Objasniti da je PLAN filmsko izražajno sredstvo – kamera snima iz bližeg ili daljeg plana ovisno o tome što autor želi ispripovijedati.

Zadatak: pitati učenike od kuda bi snimali današnju radionicu kada bi željeli u svom filmu prikazati gdje se ona održava – što bi točno snimili? (Muzej suvremene umjetnosti iz daljine, učionicu u kojoj sjede odozgo, itd.)

Pitati ih od kuda bi kamerom snimali ukoliko bi željeli prikazati kako se osjećaju na radionicu – je li im zanimljiva ili dosadna, jesu li veseli ili ravnodušni, i sl.. (Snimala bi se njihova lica, kamera bi

snimala iz bližeg plana te zahvaćala i neke manje dijelove – detalje – oči, usta – osmijeh…). Napomenuti da je i plan filmsko izražajno sredstvo.

Pitanja uz slajd 13:

Određuju mjesto radnje prizora uz kadrove na slajdu. Uočavaju iz kojega plana je snimljen kadar koji prikazuje gdje se radnja zbiva. Objašnjavaju zašto je snimano iz daljine i odozgo.

Zašto su Ben i Saoirse morali rano u krevet? (Jer je djevojčica namočila bakin )
Koji kadar prikazuje taj događaj? (2. kadar u prvom )
Tko su likovi u kanti za smeće, u zadnjem kadru, s kojima se baka prepire? Pročitajte što govore. Zašto spominju selkie? Tko su selkiji?

Voditelj će objasniti, ukoliko bude potrebno, da su to bića iz irskih legendi koja mogu živjeti s ljudima, kao ljudi, ali i s tuljanima kao tuljani. Kada postaju tuljani navlače tuljanovu kožu, tj. odijelo.

Zna li Saoirse u ovom dijelu filma da je ona selkie? Znaju li to njezin brat Ben i baka? Voditelj pita učenike je li netko od njih u ovom dijelu filma znao ili pretpostavljao da je djevojčica selkie?
Je li nam to autor filma nagovijestio na neki način?

Uvod u sljedeću aktivnost, uz slajd 14.

Učenici promatraju kadar u kojem se vidi da Saoirse nema odgovarajuću sjenu, nego sjenu tuljana.

Što je neobično u ovom kadru? (Sjena na zidu koja je zapravo sjena )
Film pripovijeda SVJETLOM I SJENOM. To također pripada filmskim izražajnim sredstvima. Jeste li tijekom gledanja filma uočili ovu sjenu na zidu? Ovaj se kadar događa i prije nego što djevojčica pronađe svoj čarobni kaput u škrinji. Znači, autor nam je sjenom sugerirao da je djevojčica neobična i posebna.

Šesta aktivnost: ZVUK – Znam, iako ne vidim!

Nakon što se kratko prisjete važnih događaja uz kadrove na SLAJDU 15, voditelj će upitati učenike:

Gdje se nalazi djevojčica u trenutku koji prikazuje zadnji kadar? (Skočila je u vodu, u )
Pročitaj što Ben viče. Čuje li ga sestra pod vodom? Što se događa sa zvukom kada se širi vodom? Jeste li nekada ronili te čuli kakav je zvuk pod vodom? Opišite ga.

Voditelj iznosi tvrdnju.

Vjerujem da ćete i bez gledanja, samo slušajući zvuk, jako dobro znati kad se u filmu prikazuje djevojčica pod vodom, a kada Ben i pas Cu koji su iznad vode.

Voditelj objašnjava zadatak.

Slušat ćete samo zvuk iz prizora u kojem Saoirse iznenada skače u tunel s vodom. Kada primijetite da se zvuk promijenio, da slušamo ono što se događa pod vodom – spustite glave na stol. Kad čujete da je zvuk “izronio”, podignite glave…

Voditelj pušta zvuk.

Učenici opisuju kako se zvuk promijenio, opisuju razliku između zvuka “iznad vode“ i zvuka “pod vodom”.

Zaključiti da film pripovijeda zvukom, da smo od zvuka već spominjali govor, ali da ima i niz drugih načina, kao u ovom primjeru, kako se zvukom može prenijeti neka poruka.

Sedma aktivnost: Filmska priča – raspleti zapetljano!

(Slajdovi 16 – 21)

Postupno, vođeni kadrovima iz filma na ppt-u, učenici će uočavati kako su se pojedini dijelovi priče “raspetljali”, tj. kako su u konačnici završili. Naglasak je na emocionalnim stanjima likova te promjenama koje su doživjeli.

Na svakom slajdu su po dva kadra. Na svakom prvom kadru je lik iz filma uz koji je rečenica koja sažima što je s likom bilo prije raspleta. Svaki drugi kadar na slajdu prikazuje što se dogodilo s tim likom nakon što je djevojčica – selkie uspjela zapjevati Pjesmu mora.

Voditelj demonstrira zadatak uz kadrove na slajdu 16 i slajdu 17.

Na isti način učenici trebaju usmeno dopuniti nepotpune rečenice – saopćiti ishod događaja uz slajd 18 – slajd 21).

Uz slajd 22 – slajd 26 vođeni pitanjima voditelja, učenici će osvijestiti emocionalne promjene kroz koje su prošli glavni likovi tijekom svoga putovanja fantastičnim svijetom likova i bića iz legendi, a u nastojanju da djevojčica otpjeva pjesmu te tako skine zlu čaroliju i oslobodi sva bića.

Voditelj pitanjima potiče na promišljanje:

Jesu li se životi likova promijenili nabolje nakon što su im se vratili osjećaji?
Što iz toga možeš zaključiti?

UOPĆAVANJE

Nastavni listić: Pripada/ne pripada filmskim izražajnim sredstvima

Ponoviti kojem filmskom rodu pripada film Pjesma mora te koja su sve filmska izražajna sredstva animiranoga filma istraživali tijekom radionice.

Skupine dobivaju nastavne listiće i rješavaju zadatak. Trebaju obojiti samo ona polja na kojima su navedena filmska izražajna sredstva. Pobjednička skupina je ona koja je u najkraćem vremenu točno obojila sva polja.

Nastavni listić – Filmska izražajna sredstva PRILOG 13

Igra: Pogodi po zvuku!

Cilj aktivnosti je provjeriti razumijevanje uloge zvuka kao filmskog izražajnog sredstva te kroz stvaralačku aktivnost primijeniti dio znanja naučenih na radionici.

Opis aktivnosti: aktivnost provesti u skupinama. Svaka skupina izvlači jednu kuvertu s kadrom. Ni jedna skupina ne smije vidjeti koji kadar imaju druge. Odabrani kadar trebaju ozvučiti tako da zvukove i šumove izvode svojim tijelom, glasovima te na sve načine kojih se dosjete. Kada kratko uvježbaju, vraćaju kadar voditelju koji ih stavlja na vidljivo mjesto. Skupine redom izvode svoju “zvučnu podlogu”, a učenici iz drugih skupina trebaju pogoditi o kojem je kadru riječ. (Kadrovi)

ANIMIRANI FILM – Filmski rod koji se bazira na postizanju iluzije pokreta različitim tehnikama animacije. Iluzija pokreta dobiva se uzastopnim slikanjem ili snimanjem pojedinih sličica – “sličicu po sličicu”. Pojedinačnim snimanjem posebno pripremljenih faznih promjena statične situacije postiže se dojam njihovog kretanja kad se projeciraju.

BOJA U FILMU – Boja je jedan od oblika filmskog zapisa koja se odnosi na osobinu svjetla i osvijetljenost prizora. Boje su određene tonom i nijansom, svjetloćom te zasićenošću. Boju u filmu mogu odgovarati onima koje prikazani predmeti imaju u prirodi pa je riječ o prirodnim bojama, ili biti drugačije kada je riječ o stiliziranim bojama.

CRTANI FILM –Vrsta animiranog filma u kojoj je predmet animacije crtež. Kako bi se dobila jedna sekunda oživljenog crteža potrebno je izraditi 24 uzastopne faze pokreta koje se nacrtaju, obojaju I snime te u konačnici stope projeciranjem pa na retini gledaočeva oka nastaje iluzija njihova kretanja.

CRTEŽNA ANIMACIJA – Vrsta filmske animacije u kojoj se animiraju crteži – “sličicu po sličicu”.

FILMSKA GLAZBA –Filmsko izražajno sredstvo kojim se dodatno oblikuje vizualni sadržaj filma. Ako je izvor glazbe prisutan u samom prizoru nazivamo je prizornom ili ambijentalnom, a ako je glazba dodana na prizor nazivamo je neprizornom ili popratnom glazbom.

KOMPJUTORSKA ANIMACIJA – Animacija izvedena s pomoću kompjuterskog programa mjesto čovjekovom rukom. U kompjutorskoj animaciji predmet animacije je sam prizor.

SCENARIJ – književni predložak u kojemu se razrađuje prizorna strana odnosno scene budućeg filma. U igranofilm. scenariju razrađuje se prizorno radnja filma uz specifikaciju ambijenata, likova i njihovih pojedinih postupaka i dijaloga. Dijalozi su obično izdvojeno pisani, a teži se i posebno označavati pojedine scene.

Višnja Vukašinović

PREZENTACIJE

Power point prezentacija 1

Power point prezentacija 2

KARTICE

VIDEO ISJEČCI

Video isječak 1

ZVUČNE DATOTEKE

Zvuk 1

Zvuk 2

NASTAVNI LISTIĆI 

Nastavni listić 1

Nastavni listić 2

Nastavni listić 3

ZIP DATOTEKE FOTOGRAFIJA I ZVUKOVA

Kadrovi iz filma

Zvukovi iz filma